FaavaeinaSaienisi

O le mataupu o le "talutalu" i filosofia

Talafaasolopito, paiolo, filosofia ma isi faasaienisi e latalata i taimi uma e ala i le. E le faateia ai e faapea o nisi o le e mafai ona faauigaina manatu i le tele o auala. O le mataupu o le "talutalu" o se faamalamalamaga faʻanenefu lava pea. O le tele o saienitisi o loo taumafai e maua o se faamatalaga lelei o lenei vaitaimi.

O le tulaga aoao o mataupu

Pe a tatou faalogo "talutalu", e vave lava ona foliga mai Darwin i lona manatu ma tali. O le mea moni, o le upu ua i ai se talafaasolopito umi ma ua iloiloina mo le tele o seneturi i se laina. Ona masani ona faaaogaina i le tuuina atu o le atinae o tagata i le uiga vaapiapi ma atoatoa galo e uiga i le isi vaega lautele.

o loo taʻua pea lava pea foi talutalu faatasi ai ma le fetauaiga ma le mama. O se tasi o mataupu o se faaauauina toaga o le muamua. Lona lua e faailoa mai ai le faafeagai. Po o le ala, ma le manatu o le "talutalu" ei ai se vaega e masani ai, o le a tatou taumafai e maua ai.

faʻamatalaga

E pei ona ua uma ona taʻua, e mafai ona faauigaina o le upu i se vaapiapi ma i se tulaga lautele. Mo le taimi muamua sa faaaoga ma masani aloaia i totonu o le senituri lona 19. Afai tatou te fia fai atu e uiga i le tino po o le atinae o tagata, i le tulaga lenei o loo faaaogaina o le faamatalaga o le mataupu o le talutalu o se vaitaimi narrower. Afai tatou te mananao e taʻua o le nuu o le alualu i luma, i le tulaga lenei, ua faaliliuina sili lautele le talutalu. Ae peitai, afai eo le upu ma le atinae e le gata o le lalolagi faatulagaina, ae faapea foi inorganic, lea o le a faamalamalama atili tele, i se mataupu faafilosofia.

E taua le malamalama faapea e le o suia ai le faauigaga o le upu pe o le a tatou lauitiiti po o le faalautele o le faaupuga. Po o le ala, o le faamatalaga o le manatu faavae o loo taoto i le talutalu o le "atinae" upu. Ma mai lena mea, pe o le atinae o le tagata, po o le talafaasolopito o le lalolagi, e le suia ai le uiga. O lea e liliu atu o tumau pea tumau ai le mataupu i tulaga i luga o le uma. E tumau pea le gata i le mauaina o vaega masani.

tulaga o le olaga

Afai ua talosagaina oe: "Tuu atu i le faamatalaga o le talutalu" o le mea o le a tatau ona faamaoti i le taimi e tasi? Muamua o mea uma e tatau ai e talanoa e uiga i le tulaga, e aunoa ma lea e le mafai ona i ai. O le muamua o le variability. E tatau ona malamalama le suiga uma o talutalu, ae soo se talutalu e aofia ai suiga. E manino lava e faapea, afai e leai se faagasologa, lea o le lalolagi a ua aveesea o talutalu.

O le tulaga - o vaega faapitoa. Suiga e le lelei i taimi uma. Ae o iinei i le faaliliuga o le talutalu e ese i lea i le faagasologa o se suiga i se tulaga sili atu ona atoatoa. O lona uiga, o se mea ua suia ma avea ma sili ona faigata, le taua ma le taua. Ma e le afaina, suiga qualitative po o Aofaiga.

O le tulaga lenei mo le lotogatasi o le mataupu. I lenei tulaga, tuuina Encyclopedic Britannica sefulutasi se faataitaiga i le vai. Afai e tulai mai suiga vai, ma ua vaevaeina i vaega, o le taunuuga o le: O le ala o le vai lava ia, ma le okesene ma hydrogen e mafai ona ola tutoatasi. O lona uiga e leʻi tupu o so o se atinae i le taimi mulimuli. I lenei tulaga, o le manatu faavae o le "talutalu" e le talafeagai. E mafai ona faaaogaina pe afai e mafai ona suia le tulaga fou o le tasi talu ai, o lona uiga, ua tulai mai le atinae.

vāega

O lenei vaitaimi ua leva ona taumafai e talosaga i le lalolagi i le eseese o le olaga. Ma afai e mafai ona faamatalaina le manatu e faasino i le ola ai meaola, maua iinei talafaasolopito masalosaloga. E faigofie ona tatou faamautu ai le tuputupu ae o le faaletino. Ae o le uiga i le atinaeina faaleagaga amata vave faatuina fesili. atinae le mafaufau foliga manino, e ui taofia, e oo lava i le pau atoatoa ma le faaumatiaga o epochs aganuu atoa.

E ui i lea, o le mafuaaga autu ona o lea o le manatu autu o le talutalu faaali i filosofia ma siitia mai i le lalolagi le ola ai, ua avea ai le manao e iloiloina ai o se atoa. O le mea moni, ei ai foi e mafai ona avea ma se manao e aveesea tuaoi o lo oi ai uma i le va o mataupu ua oti ma le ola ma le agaga. E foliga mai latou o le a fai ma sui o le mapuna aʻe o le ola mai le mataupu ua maliliu ma i le faasologa faafeagai.

O le mafuaaga lona lua e faasino i le manatu o le faatulagaga o le ola mama. O le manatu faavae o le talutalu filosofia faia i lenei vaega o le olaga lautele, po o se aafiaga matautia o tagata taitoatasi i le lalolagi atoa.

isi mafuaaga

O le matafaioi taua taaalo ma Space Art mai geologizmom. taitaiina i latou Spencer i lalo o le polokalame atinae ma manatu faaauau pea saienitisi vave i luga o le aafiaga o le talutalu faatulagaina i so o se isi.

vaai i le suesue lona ute moni i le toefanauina i se heterogeneous homogeneous, ma le mafuaaga o lenei faagasologa e faapea so o se malosi e mafai ona maua ai ni nai suiga, e pei foi o so o se mafuaaga ua faia ai le tele o soligatulafono. O le mea moni, e faigofie ona faaofuina se polokalame o se tasi o aiaiga mo le lotogatasi o le talutalu.

Paʻi i filosofia

O le tulaga masani, o le lagolago malosi o lenei vaitaimi e maua mai Darwinism ma transformism. galuega lalolagi faatulagaina na foia ma le faigofie o le faafetai i le faamalamalamaga e mafai ona faamatalaina soo se ituaiga eseesega po o le tele o isi foliga faigofie.

O lea la, ua manino mai ai talutalu tuusao fesootai ma le talafaasolopito. O loo i ai lava le uma le atoatoa ma le mativa. Ae o le mea tonu lava na taitaiina i le faaiuga e faapea o le talitonuga o le talutalu faaaogā na o le fanau mai o le ofoofogia ma o latou natura i soo se auala. O le mea lea, ia e tatau ona faamatalaina e le filosofia ma faaopoopoga mai manatu faafilosofia eseese.

Tulaga e lelei ma leaga

O le manatu faavae o le talutalu ua e faaliliu le filosofia mai lona lava manatu. O le mea moni, e le mafai ona auai faatasi ma le teori lualuagia, e pei ona sa mamao mai le subjectivism ma solipsism. Ae o le talitonuga o le talutalu ua avea ma se tulaga sili ona lelei mo se filosofia monistic. e mafai ona faamalamalama mai lea e ala i le mea moni e faapea e lua ituaiga o monism. Se tasi - o le mea o le lalolagi, o le lona lua - idealistic. Sui o le pepa muamua o Spencer, o le taumafai lona lua e faailoa Hegel. sa le lelei uma e lua, ae, pea, lagona saoloto e lagolagoina ai le manatu faavae o le talutalu.

teori nucleation

E pei ona taʻua muamua atu, pe a tatou faalogo i le upu "talutalu" i le taimi lava e oo mai i le mafaufau Darwin. O lea, o le manatu faavae o le talitonuga o le talutalu fananau mai ao leʻi Darwinism. mafaufauga muamua sa i Eleni - ina fetalai manatu transformistskie. o nei manatu Anaximander ma Empedocles e avea ma paionia o le manatu lava ia. E ui lava o mafuaaga mo ia leai se faamaoniga.

I le Ogatotonu Ages sa faigata ona maua ai se faavae mo le atinaeina o le manatu. Aia i le suesueina o mea ola uma sa itiiti sona taua. sa le lelei le faiga faafaifeau o le Malo mo le atinae o teori evolutionary. I le taimi lenei taumafaiga uma ina ia malamalama i lenei fesili, Augustine ma Erigena.

I le Renaissance, o le afi autu o Giordano Bruno. Le faifilosofia tilotilo i le lalolagi ma ia fai lava si mananaia, e ui i lea sa ou mafaufau i le itu saʻo. Na ia faapea mai o se sui o se faiga faapitoa lea ei ai monads e eseese faigata. Ae paga lea, na le taliaina vaaiga Bruno e le lalolagi ma sa leai se aafiaga i le ala o filosofia.

I se mea lata ane "savali" Bacon ma Descartes. Sa saunoa muamua o transformism, e suia ai le ituaiga o laau ma manu, ae sa le atoatoa e aunoa ona manatu o evolutionism. Descartes, tausia Spinoza lona manatu o le lalolagi, e pei o le mea.

maua Atinae o lenei talutalu ina ua uma Kant. faaalia foi e le faifilosofia tutusa lava mafaufauga manino i atinae. I lana galuega e sili atu ma le faatasi ona ou taʻua le manatu o le talutalu, ae ua mafua sili atu lona filosofia i le involution. Ae Kant epigenezisu agaalofa.

Ae manatu isi na maua faamalamalamaga fai si eseese ma faamaoniga atoatoa. Fichte, sa amata ona Schelling ma Hegel atiina ae ai le manatu o Kant. na valaauina latou talutalu filosofia faalenatura. taumafai Hegel ma mea uma e faaaoga i le lalolagi ma le talafaasolopito faaleagaga.

tagata

Ai se taimi na e iloa e le lalolagi o le a le talutalu o le tagata. O le manatu faavae o loo i le taimi nei o loo faamatalaina e ala i le upu "anthropogenesis". Ona o lona manatu ai o se manatu po o fea, aisea ma pe a faaali mai ai le tagata. O le manatu e tolu autu: creationism ma evolutionism cosmism.

O le manatu muamua e sili ona umi-tulaga ma le tala masani. Sa ia finau o tagata - o se galuega o le foafoaga mystical (Atua). teori Evolutionary fuafuaina e Darwin, o le tala e uiga i manukī tuaa ma o mai ia i latou tulai mai i le tagata o aso nei i le faagasologa o atinae. O se manatu lona tolu o le e sili ona ailoga ma mananaia o loo taʻu mai e tagata e tuaa extraterrestrial fesootai i ni tagata extraterrestrial i ni tofotofoga o le atamai extraterrestrial.

moni

Afai o mea uma tatou te talanoa e uiga i tu ma agaifanua o se faasaienisi, o le toatele suesue umia teori evolutionary. O ia o le moni e sili ona le gata i lea faamauina e sailiiliga archaeological ma moni. I lenei taimi, o loo faasino atu lenei talutalu moni i le tele o vaega o le atinae o tagata :

  • Australopithecus.
  • habilis Homo.
  • Homo erectus.
  • O le sapiens Homo matua.
  • Neanderthal.
  • sapiens fou Homo.

Australopithecus le taimi nei manatu muamua latalata atu i le ala o le tagata o le. E ui lava i fafo sa sili e pei o se manuki i lo se tagata soifua. Aiga i le tusa 4-1 miliona o tausaga ua mavae i le itulagi Aferika.

Homo habilis o le muamua o lo tatou agalelei. Tatou igoa ona aua e mafai ona tuuina atu le pepa muamua o le galuega ma le taua. Atonu e mafai ona ma talanoa. Homo erectus nofoia e le gata Aferika, ae faapea foi Eurasia. I le faaopoopo atu i le auupega, faia ni afi. O loo i ai se avanoa foi e mafai ona ia talanoa. O le ulumatua sapiens Homo o se tulaga tau soloaiga. O lea la, o nisi taimi e misi mai le faamatalaga o le vaega o anthropogenesis.

manatu faʻatasi tagata Neanderthal a tuaa tuusao o tagata, ae mulimuli ane filifili o ia o se paranesi iuga-oti o talutalu. E iloa ai o si a atiina ae atunuu ei ai lona lava aganuu, faatufugaga, ma e oo lava i le ola mama.

O le tulaga mulimuli - a sapiens fou Homo. Na sau mai le Cro-Magnon. Latou vaai teisi ese mai tagata o aso nei. E mafai ona tatou tuua i tua o se tofi tele: mamanu e faatatau i le aganuu o le olaga ma tagata.

sosaiete

Ua fai mai e faapea o le mataupu o le "talutalu lautele" faaali muamua Darwinism. E faataatia le faavae o Spencer. O le manatu autu e faapea so o se sosaiete amata ala mai le uluaʻi setete ma le malie e alu i le lalolagi i Sisifo. O le faafitauli o nei manatu o le mea moni e na o ni nai aoaoga o le lalolagi ma aafia ai a latou atinae.

O le taumafaiga aupito sili ona talafeagai ma ogatasi e iloilo ma faamaonia talutalu lautele auai i Parsons. Na ia faia suesuega i le teori fua o le talafaasolopito o le lalolagi. Ua i ai se numera tele o tagata suʻesuʻe ma anthropologists na tuuina atu o latou punaoa e le suesueina o le talitonuga o multilinear talutalu, sociobiology, faaleleia ma isi. D.

faiga

Tautala o le lalolagi, e le tatau ona misia lenei vaega. O le amatalia ai le tuputupu o le manatu o le faiga mo se taimi umi ua oo mai i lona tumutumuga. Na sili atu nai lo le afa seneturi, ina ua taliaina ituaiga uma o manatu e le nuu faasaienisi. E ui i lea, o le faafitauli autu o le leai o se faiga masani i suesuega faiga uma i lenei aso.

Ui o le tele saienitisi lelei le vaai atu i lenei fesili. E talitonu le toatele e faapea o le uma lava o loo i ai se nuu moni i lenei "faaputuga" nofoaga ai. Ae o iinei ua ae peitai ua le atiina ae se malamalama masani o le faiga o se tasi. Iinei, e pei o le tele o isi fanua, o le tasi le afa o le faaliliuga matele e pito i luga le faafilosofia, o le isi e aofia ai le faaaogaina talafeagai.

saienisi

Saienisi foi tumau e aunoa ma se tasi o manatu faavae terminological. Mo se taimi umi o le atinae o le "faasaienisi" o le vaitaimi e le mafai ona maua o ia. Atonu o le faaali mai o le tusi P. P. Gaydenko "O le talutalu o le manatu faavae o le faasaienisi" e le faateia. I totonu o lenei pepa o loo faaalia ai e le gata o le tusitala o le atinae o le vaitaimi i le 17-18 senituri, ae faapea foi i le malamalama o lona metotia ma auala o le tauamiotonuina o le malamalama, ma e faalauteleina ai le faatuina o mataupu.

manatu

O le manatu faavae o le talutalu ua avea iloa e le gata i paiolo. e mafai ona salalau atu le upu i le lalolagi i le eseese. Na iloa ai talutalu e mafai ona aoga e le gata i le ola ai meaola, filosofia po o se sosaiete, e mafai ona faauigaina talutalu i se lagona vaapiapi, o le atinae o le vaitaimi po o se mataupu patino.

talutalu e masani lava ona manatua i Marxism. Faatasi ai ma le fetauaiga, o loo faaaogaina lenei faaupuga e faamatala ai le itu eseese ma atinae. O lenei, e faafuasei lava, o le isi aafiaga i luga o le filosofia o le mataupu. O le talutalu i lenei fuafuaga o se suiga i le tagata ma le malamalama. E mafai ona avea uma e lua suiga Aofaiga ma qualitative. Ma afai talutalu - o se suiga faifai malie, ua manatu le fetauaiga a maai, taua, liua sili ona lelei.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.