Malaga, Faatonuga
O le laumua o Mekisiko o le ... Manulauti o le laumua o Mekisiko
Mekisiko o se atunuu e le o iloa e se tagata so'o se mea manaia. Mo le toatele o tagata o le lalolagi o lenei setete ua lauiloa o se nofoaga lea e foliga mai ai o ia ata mataga o ata e pei o le "Rose Rose", "Simply Maria", "The Rich Are Crying" ma isi soaras operas na manumalo ai loto o le fia miliona o tagata na nonofo i tua o Soviet i le nineties. I le taimi nei, o Mekisiko o se laufanua manaia, o se talafaasolopito anamua ma le maaleale, vaaiga ofoofogia, na maua mai i perofeta Mayan ma le natura le mafaamatalaina, na fausia i le tele o seneturi.
O uluai tagata
ua Mexico se vaega o 1.972.550 km 2. I le faaopoopo atu, o se vaega o ona teritori e aofia ai pe tusa ma le 6000 km 2 o le motu o loo i le Vasa Pasefika, o le Karepiane, Mekisiko ma le Faga o Kalefonia. E masani lava, e le o nei fanua uma e vave ona i ai i le atunuu. Na fa'ato'ilaloina i latou, tu'uina atu, toe foi mai, ma na tumau ai pea seia o'o ina fa'amautuina le setete na iloa e le tagata fa'aonapo nei. O mea na tutupu i le 1947, na faia i Tepespane ma isi mea totino o le atunuu, na faamaonia ai e le itiiti ifo ma le 22,000 tausaga talu ai i le teritori o lenei vaega o Amerika na foliga mai o le uluai tagata. Mai le lima i le ono seneturi TLM, o lo'o amataina ai le lalolagi muamua. Sa latou auai i le totoina o leki, paluka ma le maile.
Ua iloa e le au talafaasolopito le tele o aganuu masani a Mekisiko. O le tasi oi latou o le Olmecs, o le sa nofoia i lenei vaitaimi o Mekisiko mai le 12 i le 5 senituri BC. E. O nofoaga autu o lenei lalolagi sa masani ona maua i Tres Zapotes, Cerro de las Mesas ma La Venta. O aso nei o setete o Tabasco, Guerrero ma Veracruz. O Olmecs na i ai le malosi malosi i luga o tagata, lea na tula'i mai i se taimi mulimuli ane. O lo latou manuia e faatatau lea i le IV-IX seneturi o lo tatou vaitaimi. O nei nei aganu'u e fa'apitoa. O ia mea e aofia ai le fa'atautaia o Teotihuacan, Zapotec, Totonak, ma, ioe, Maya.
Palemene o tagata Spaniards
O atunuu Mekisiko sa lauiloa mo lo latou tamaoaiga maoae. E tusa ma a latou oa na fa'alogoina le au Sipaniolo. I le 1511 malepe le vaa Sipaniolo latalata i le Yucatan Penisula. O le uluai feiloaiga lea i le va o tagata o nonofo i Amerika Tutotonu ma Europa. Geronimo de Aguilar o se tagata na mafai ona ola i lena faalavelave. Sa nofo o ia e nonofo faatasi ma Maya. Na pulea e Jeronimo le gagana a lenei tagata, ma le valu tausaga mulimuli ane na avea ai ma se faamatala upu i se malaga na taitaia e Ernan Cortez.
Mekisiko o se atunuu, lea, i le 1517, o lana suesuega ma le toilalo o le taimi lava e tasi. Diego Velasquez - le Kovana o Cuba - fa'apipi'iina le tele o fa'ailoga iinei. O le muamua o nei mea na taitaia e Francisco Hernandez de Cordova i le 1517, o le lona lua na taitaia e Juan de Grichalva i le 1518. Ma o le mea mulimuli na tupu i le 1519. O lona ulu na faia e Hernan Cortes. O ia lea na ia faatoilaloina le malo o le au Aztec, ma avea ma kovana o na teritori na mafai ona pulea i ana tulafono.
Manatu o Mekisiko
Mekisiko o se setete ua feagai ma le tele o mafatiaga i lona olaga atoa. Ma o molimau o nei suega uma, o le mea moni, o vaaiga a le atunuu. E tele i latou iinei. O le asiasi i nei nofoaga ofoofogia uma e faigata. Ae o lo'o i ai ni fa'aaliga fa'apitoa e te mana'omia ona e va'aia muamua. Se tasi o na o le mauga-mauga mu o Orizaba. O lenei tagata maoae na ausia se maualuga o le 5,636 mita ma ua manatu o le maualuga pito i Mekisiko. Orizaba e masani ona ta'ua o se mauga, ae o le mea moni e le o lea. O se mauga manaia. I le tuaoi o le XVI-XVII seneturi, o le tele numera o mea na tupu na tutupu. A o faagasolo lea taimi, ua uma ona o'o mai le fitu o osofa'iga mamana. Ina ua mavae le tasi o latou i le 1687 na moe ai Orizaba. Na ta'ua e le Aztec o Tsitlatepetl - o se mauga e tulimatai atu i fetu.
E sili atu le taua o se asiasiga o Fort Fort Diego. O lenei fale pentagonal, o lona foliga e pei o se fetu. O i Akepako. O le olo na fausia e puipuia ai vaa faatau ma le aai mai tagata faomea mai Holani ma Egelani. Na fausia San Diego i le XVII senituri. Ua na o le pau lenei o le tala faasolopito iloga i Avapulako, lea na ola mai i lenei aso.
Faatulagaina o le tupe faavae Mekisiko
O le laumua o Mekisiko e taua o Mekisiko. Peitai o le aai e le'i i ai pea se igoa faapena. O le taimi muamua sa taua ai o Tenochtitlan. O le aai sa faavaeina i le 1325 e le Aztec. O lo'o i ai se aganu'u masani, o Huitzilopochtli - le atua o le la - na fa'atonuina Initia ina ia o mai iinei. Sa ia fai atu i le au Aztec e nonofo i se nofoaga latou te feiloai ai i se ea ea faamaualuga o le a nofo i luga o se cactus umi ma uu se gata i lona gutu. Sa sailia e tagata India ia ituaiga o fanua mo se taimi umi, ae ui i lea na latou mauaina ma faavaeina ai se nofoaga iina. Tenochtitlan na fa'aalia i le talafatai i sisifo o le Vaituloto o Texcoco. Mulimuli ane na avea ai ma laumua o le setete o Aztec.
O le laumua o Mekisiko o se matagofie e le mafaamatalaina. O uluai tagata Europa, na taia e le matagofie o Tenochtitlán, na taua o Aztec o Venise. O lenei aai le mafaamatalaina na toeitiiti atoa le lua selau tausaga. O lona osofaia o tagata Spaniards, o lea na matua faaleagaina ai o ia. I le 1521, i luga o le nofoaga o mea na faaleagaina, na fausia ai se aai fou - Aai o Mekisiko.
Aai o fesuiaiga
O le laumua o Mekisiko o se aai e tumu i fesuiaiga. E fiafia foi o ia i le muai va'aia, pe mafua ai le ita ma se mana'oga mu e alu ese vave loa ma alu i se nofoaga e sili atu le malologa. O faleoloa e le'i fa'asalalau fa'atasi ma fale e nonofo fa'atasi ma vanu matitiva, ma falesa anamua ma paka manogi, e tutusa ma le upu "filemu", tuaoi i auala pisi ma pisi. I se aotelega, o le Aai o Mekisiko o se nofoaga e tele-faceted, e faapitoa, e le mafaamatalaina ma manaia, e pei, i le mataupu faavae, o le atunuu lava ia.
Fale Mataaga i le Aai o Mekisiko
Faletusi autu - o se tasi lenei o mea taua o le aai. Mekisiko, o le laumua o le Aai o Mekisiko aemaise lava, ua matua lofituina lava i latou. O fale sili ona manaia ma matagofie o lo'o i ai iinei. Muamua lava ou te fia ta'ua le fale mataaga o le aai o Mekisiko. O lo'o nofo i totonu o se maota malolo. O lenei fale sa fausia i le XVIII senituri ma auai i le faitauga o le tuai Santiago de Kalimayya, o lē o se e tupuga mai le conquistador lauiloa Cortez. O le falemataaga i totonu o lenei fale sa tatalaina na o le 1964. E 26 potu e fa'aalia ai le talafaasolopito o le atina'e o le laumua o Mekisiko mai le taimi o le Aztec i aso nei.
Le itiiti ifo le lauiloa o le fale-falemataaga o Leon Trotsky. I totonu, na ola le tusitala sili i nai masina mulimuli o lona soifua, ma o iinei na fasiotia ai o ia i le 1940. O le laumua o Mekisiko o se aai lea na maua ai se malupuipuia faaupufai i se ta'uta'ua iloga i le 1937. I le aso 20 o Aokuso, 1990, na tatalaina aloaia ai le fale mataaga. O se faletusi lautele lea, o galuega a Trotsky, o nisi o ana tusitusiga, o lo'o tausia lelei.
Pala o le Aai o Mekisiko
Faatasi ai ma vaaiga uma a lenei aai, ou te fia matauina maota mamalu o latou malo mamalu. O le laumua o Mekisiko (ata e mafai ona vaaia i la tatou tusiga) e mafai ona mitamita i le Fale o Chapultepec. O le fale sili ona ta'uta'ua i Amerika i Matu. O iinei na i ai ni tupu, peresitene ma kovana o le atunuu. O le maota o lo'o i luga o le mauga o le igoa e tasi, o lona maualuga e o'o atu i le 2325 mita i luga atu o le sami. O le Tupu o Bernard de Gálves o le na amataina le faavaeina o le maota. I le asō, e tele ta'amilosaga, e lauiloa i tagata asiasi uma e aunoa ma se fa'asalaga.
Palace of Fine Arts - o se isi tosinaga na manumalo ai loto o le tele o femalagaa'i. O se fale opera lea, ma o lo'o i totonu o le loto o le aai o Mexico City. O le fale o le fale aupito tele lea i luga o le paneta, mo le fa'atuina lea na fa'aaogaina ai le maamora Carrara. O fale o lenei galuega sili ona matagofie o le tusiata teuteu ua teuteuina i le maamora Italia. Ma o totonu o le fale faafiafia sa faia e Federico Mariscal.
Amerika Latina Amerika
E pei ona ta'ua i luga, o le atunuu o Mekisiko (o lona laumua o Mexico City) o se setete ua tumu i eseesega. Ae, i le faaopoopo atu ia i latou, o paradoxes e faatumuina ai. O se tasi oi latou o le latina Latina Amerika - 183 mita mita, o lo'o i totonu o le laumua. O lenei fale o lo'o i totonu o se mafuie, ma e le'i taofia ai le ola manuia o mafuie mamana.
O le olo e 44 fola. Ma na fausia le fausiaina i se taimi ua leva, i le 1956. O le asō ua fa'aaogaina e avea ma nofoaga autu o ofisa. O le feavea'i mai le fola i le fola e mafai i luga o le eletise eletise, lea o lo'o i ai i le ala, lua: tasi mo na o le afa minute o le a ave oe i le 37 o le maualuga, ao le isi e o'o atu i luga o le fola e 42, o lo'o i ai se cafe ma se pusa e mata'ituina ai.
Aso oe Maliliu
Leai, leai, aua e te fefe, o se masani masani Mekisiko lea. Tau lava pe afai e lava lou laki e asiasi ai i le atunu'u, pe a mae'a, ia mautinoa e asiasi i ai. O le atunuu Mekisiko (o le laumua faapitoa) fa'amanatuina i lenei aso o le aso muamua ma le lua o Novema. O nei mea tutupu o le fa'apogai lea mo le aiga atoa ma uo e fa'apotopotoina, ina ia mafai ai ona latou tatalo ma manatua i latou e le toe i ai. I le atunuu i aso faamanatu, e le o se faletupe e tasi e faagaoioi. O lea la, e o atu tagata i fanuatanu, latou te fia fa'aalu se taimi ma agaga o le ua maliu. I luga o tuugamau latou te fausia ai fatafaitaulaga, latou te fa'aalia ai ata, mea e sili ona fiafia i ai ma ipu, mea e manatua pea o se tasi e nofo i le lalolagi.
O le ulupo'o o le faailoga autu lea o lenei aso malolo. People, ma faailogaina ai le Aso o E ua Maliliu, pupuni o latou foliga i ufimata, ofuina auivi toniga, saunia skulls faia o sukalati po o le suka, ma tusi o latou igoa i luga o le muaulu ituaiga o meaai suamalie. Masalo mo i tatou o se mea leaga, ma o iina - i le faasologa o mea. O manulele manaia o lo'o tu'uina atu e avea o se mea faamanatu, e ola ma ua oti. O le laumua o Mekisiko e taua o le Aai o Mekisiko, ma i aso muamua e lua o Novema, e mafai ona ta'ua o se aai oti.
O le a manaia ia te oe
Mekisiko o se atunuu ofoofogia, ma o le laumua o Mekisiko o se mea masani tulaga ese. Ma ei ai mea o le a faate'ia ai tagata ta'ito'atasi o ia lea o le pito i lalo o le pito sili ona taua. O lea, o nisi nei o tala malie e uiga i lenei setete:
- O tausaga ta'itasi e 20 miliona tagata asiasi mai.
- Pasila - Mekisiko - o se soka lakapi na faia i le va o nei setete i le taumafanafana o le 2014. Na mae'a le taaloga i le score 0: 0.
- O le pyramid e igoa ia Chichen Itza, o se tasi o Fitu Fitu o le Lalolagi, o loo i Mekisiko.
- cuisine Mekisiko faaaoga e 80 ituaiga o pepa.
Nai lo le faauma
O Mekisiko o le fale lea e sili ona fiafia i ai sukalati. Ma na o le pau lenei o le atunuu i Amerika Latina lea na faia ai Taaloga Olimipeka. O lea ia aoina au ato, o se malaga fiafia o lo'o fa'atali mo oe!
Similar articles
Trending Now