FaavaeinaSaienisi

O le faatulagaina o le neura - le lesona o le fausaga o le tagata

O le fuafuaga atoa o le fausaga neura o loo faamatalaina e ala i le lua o ona vaega: tutotonu ma peripheral. O le faiai ma maea alio o neura tutotonu ma cranial, autonomic ma neura tuasivi e le faavae o le peripheral.

Tagata, e pei o meaola isi ola uma, e mafai ona tali atu i suiga vailaau ma le faaletino i le siosiomaga.

E i ai vaega o le siosiomaga (paʻi, leo, malamalama, ma le manogi), lea o le fesoasoani a sela sensory faapitoa ua liua i uunaiga neula. O i latou, i le taimi, na tuuina atu se faasologa o suiga eletise ma vailaau tonu i le alava neula. O le pulses mafua ua faaoo atu e ala i alava afferent i le faiai ma maea alio, lea na latou maua mai ai le poloaiga e tatau ai mo le auina atu o efferent (afi) alava i le maso e nafa ma galuega tauave faapitoa.

Fausaga ma galuega tauave a le neura o loo faamoemoe i tuufaatasia ma le tomai aafiaga i fafo o se tino e faamasani i ai.

O le faatulagaina o le popole faiga e le mafai ona manatu atoatoa e aunoa ma le uiga o lona iunite fausaga - le neuron o se feaveai uaua e aofia ai le tino o le vaega faaogatotonu len¯ao, dendritic (faagasologa branched) ma le axon (le lima umi o le tasi). O le mataupu faavae o le faagaoioiga o le neuron - le dendrites o uunaiga uaua oo i le tino feaveai, lea e ala i auina atu ai le axon i le effectors po o isi sela.

Va oi latou lava e ala i le faagasologa o neurons ua fesootai e ala i a synapse, o lana matafaioi e aofia ai le faamamăina uunaiga neula. E mafai ona oo pulses o le tasi ma le isi ma le faatuai.

e mafai ona auai Neurons i ni vaega eseese, lea e fuafuaina o latou galuega tauave faapitoa. O lea la, o se tasi vaega o neurons faagaoioia galuega tauave analytical ma e nafa ma le tuʻimomomoina o se lagona neula. O le vaega lona lua o le nafa ma le tuufaatasia ma le faailoagofieina o uunaiga e sau mai isi lagona. E i ai se vaega lona tolu, o le tausia e le aafiaga mai le aafiaga talu ai ma faatusatusa ai le aafiaga e tulai mai i le sailia oi ai nei.

neura ogatotonu pulega fesootaiga lavelave tufatufaina i le tino o le tagata o le maea alio, lea ua i le pepa faatumu a umi paʻepaʻe "maea", o se mafiafia o a tamatamai lima, o se umi o le 45 cm ma mamafa e uiga i le 30 kalama, ma ua tu i totonu o le alavai alio. E aofia ai le lua vaega - o le mataupu efuefu (fuifui o sela o neula) ma mataupu sinasina (fibre uaua).

Tuua ma le tonu o le paranesi maea alio i "le ituaiga o fasi laau mai se ogalaau laau" neura alio. auina atu i latou i vaega eseese o le tino o le tagata, ma tuuina atu i le sootaga ma le neura tutotonu. Pulea nisi "vaega" o le tino ua faia i se uaua patino.

e aofia ai uaua tuasivi o ma faʻafetauina po sensor, ma luma, po o le afi, fusi saito. O le ituaiga muamua o alava afua mai le receptors o le paʻu, sooga o ponaivi, maso, sooga, totoga ma lagona i totonu. O i le receptors foliga faailoilo neura, ua i ai faamatalaga e uiga i mea e tutupu i le tino ma i fafo. ua auina faailoilo faamatalaga tausia-alava i le maea alio, ona - i le faiai, lea e faavasegaina latou, galueaina, iloiloina ma ua auina alava luma i le tali atu i isi faailoilo e maso, i totonu totoga ma ipu toto.

Le faatulagaga e mafai ona aofia neura ma neura autonomic, lea e nafa ma le metabolism ma totoga o loo i totonu. O se vaega o lenei faiga o le faagaoioiga tutoatasi ma faapea ona le subordination o le neura tutotonu.

E tusa ma lona aafiaga i luga o le lotoifale totoga o le neura autonomic e aofia ai le faiga parasympathetic ma agaalofa. Latou sootaga ua nai faigata, ona ua masani lava o le aafiaga faafeagai i le tasi ma le tino e tasi, ma e ala lea ausia se paleni patino i le tino.

O le faatulagaina o le neura e aofia ai le cortex cerebral, lea ei ai se mafiafia o uiga i le 3 mm ma se vaega atoa o pe tusa o le a sq.m. kuata O lenei vaega o le ei ai le ono faaputuga tino, ua vavalalata sela fesootai o le tasi i le isi. O le aofai o nei sela e tusa ma le 15 Bln. Fasi.

O le faatulagaina o le neura O le a iloiloina e le atoatoa e aunoa ma o ofoofogia o ata, o le tali a le tino o le aafiaga i totonu ma fafo e ala i le faiga popole tutotonu. Vaevaeina i reflexes tuutuuga (o le malosi o le tino e faamasani i le suia o tulaga o le siosiomaga) ma le faatuaoia (tali natura e stimuli fafo). e reflexes Unconditioned le manaomia tuutuuga faapitoa mo lona gaosiga, ma tuutuuga - tulai mai ona o le eseese ofoofogia e taua mo tagata soifua.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.