FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

O le faafanua o le Pasefika: faamatalaga ma uiga

Pasefika (lalolagi faafanua e faatagaina oe e te vaai i le vaai pe afai e) - o se vaega o le vai o le lalolagi. O Ia o le aupito tele i luga o le paneta Lalolagi. E ala i le tele o le vai ma le vaega o loo faamatalaina e ala i le mea tago ai i le afa o le tusi o le tino atoa i le vai. Gata i lea, sa i ai i le Vasa Pasefika o le faanoanoa sili ona loloto o le Lalolagi. O le aofaiga o motu o loo i le eria, e manaomia ai foi le nofoaga muamua. Mulumulu e le matafaga o konetineta uma o le Lalolagi, vagana Aferika.

fōliga

Pei ona taʻua muamua, o le faafanua tulaga o le Vasa Pasefika ua tatau ona totogi ina ia nofoia se vaega tele o le paneta. O lona nofoaga - 178 miliona km 2 .. E ala i le tele o le vai - 710 miliona kilomita 2 .. Mai le itu i matu i saute, faaloaloa le vasa mo le 16 afe kilomita, ma mai sasaʻe i sisifo -. 18 afe km .. Le nuu uma o le lalolagi o le a maua se nofoaga Lalolagi laiti nai lo le Pasefika i le 30 miliona. 2 km.

tuaoi

O le faafanua o le Pasefika e mafai ai e umia se nofoaga faagaeetia i Saute ma i le Itulagi i Matu. Ae peitai, ona o le aofaiga tele o fanua i totonu o le vai o le gata tele faaitiitia i le itu i matu.

O le tuaoi o le o le Pasefika e faapea:

  • I le itu i sasaʻe: e mulumulu e le matafaga o le konetineta o Amerika e lua.
  • I le itu i matu: o le tuaoi o le vaega i saute i sasae o Eurasia, o le motu o Meleisia ma Initonesia, i le pito i sasae o Ausetalia.
  • I le itu i saute: faalagolago Vasa i le aisa o le Anetatika.
  • I le itu i matu: e ala i le Bering Strait, lea e tuueseeseina le US Alaska ma Rusia Chukotka, merges ma le vai o le Vasa Atika.
  • I le itu i saute-sasaʻe: mo le fuaitau Drake fesootai le Vasa Atalani (tuaoi notional o le Cape i Cape Shternek Drake).
  • I le itu i saute sisifo: e ogatasi le Vasa Initia (. E tuaoi notional o Tasmania ma e sili ona puupuu e tu ese manatu vaeluaga le talafatai o le Anetatika).

tagata ofo Deep

tulaga le faafanua o le Vasa Pasefika e mafai ai ona talanoa e uiga i lona faailoga tulaga ese e faamatalaina ai le mamao mai le pito i lalo i le pito i luga o le vai. Le loloto aupito maualuga o le Vasa Pasefika, faapea foi uma vasa o le lalolagi atoa - e uiga i le 11 km. O lenei faatanoa i le utu Mariana, lea, i le isi itu, o loo tu i le itu i sisifo o le eria, e latalata i le motu eponymous.

Taumafai muamua vymeryat ana loloto taumafai i le 1875 e se British corvette "tagata ofo". Mo lenei faamoemoega, e tele loloto (a masini faapitoa mo le fuaina le mamao i le pito i lalo). O le uluai faatinoga tusia i le taimi o faatanoa suesuega o le faailoga a silia laitiiti 8000 mita. I le 1957, na malaga Soviet le fuaina le loloto. Faavae i luga o le taunuuga o lenei faamatalaga galuega mai le suesuega talu ai ua suia. E taua le matauina o lo tatou saienitisi e latalata atili i le taua moni. Le loloto o le utu mai le fua, sa 11.023 m. O lenei fuainumera ua leva ona manatu tonu, ma i totonu o tusitaulima ma tusi aoga ua faamaoti mai e pei o le tulaga o le paneta loloto. . Peitai, i le 2000s, faafetai i le mapuna aʻe o le fou, e sili atu meafaigaluega tonu lava e fesoasoani e faamatala le tulaga faatauaina eseese ua faavaeina e lenei loloto sili ona faamaoni o le lapisi - 10 994 m (Suesuega 2011). Lenei manatu o le Mariana utu taʻua "Deep tagata ofo". O lea tulaga ese ma faapitoa tulaga le faafanua o le Vasa Pasefika.

Utu lava faaloaloa i luga o le motu toetoe 1500 km. Ua ia te ia malifa maai ma faaloaloa mafolafola mo 1.5 km, o le pito i lalo. O le mamafa i le loloto o le faatanoa Mariana le tele o le faitau sefulu o taimi maualuga atu nai lo i loloto laiti sami. Olo tu i le fuafua o papatusi tectonic e lua - o le Filipaina ma le Pasefika.

isi vaega

Sosoo ai i le utu Mariana, e momoe le tele o itulagi soloaiga mai le motu autu i le sami: o le Aleutian, Iapani, o le Kuril-Kamchatka, Tonga-Kermadekskaya ma isi. o loo i ai i latou uma i le sese o papatusi tectonic. O lenei nofoaga e sili ona seismically toaaga. Faatasi ai ma itulagi suiga sasaʻe (i totonu o le autafa o le mauga i sisifo konetineta o Amerika), sa latou faia mea ua taʻua o le mama o le Tinei Mu. O le tele o toaaga ma toe i fausaga o eleele ma papa o lo oi totonu o ona tuaoi.

sami

Faamatalaga o le tulaga o le faafanua o le maua o le Pasefika e paʻi atu i le sami. I tua atu o le talafatai oceanic o i latou o loo i ai lava se vaega tele. Sa latou taulai atu faapitoa i le Matu Itulagi, mai le talafatai o Eurasia. Latou e sili atu i le 20, o le vaega atoa (e aofia ai apiapi ma gatai) i 31 Mill. Km2. Le matafaga aupito tele i le Vasa Pasefika: Sami o Okhotsk, o le Sami Barents, o le lanu samasama, le Saina i Saute ma Sasae, Filipaina ma isi. Mai le talafatai o le Antarctic e 5 faatanoa Pasefika (Ross Urville, Somova iā al.). talafatai i sasae o le sami - o se toniga, slaboizrezanny matafaga, faigata ona oʻo atu ma le sami e le. Ae peitai, o loo i le 3 Fagaloa - Panama, Kalefonia ma Alaska.

motu

O le mea moni, o se faamatalaga auiliili o le faafanua o le Vasa Pasefika ma e aofia ai se vaega e avea o se aofaiga tele o le laueleele, o loo saʻo i le nofoaga o le vai. E silia ma le 10 afe. Islands ma motu archipelagos o ituaiga eseese ma tupuaga. O le toatele o i latou - mauga mu. o loo i ai i latou i totonu o le sone tau subtropical ma le teropika. Faia ona o le mauga afi mū, o le toatele o le motu na soona ola ma 'amu. Mulimuli ane, sa toe o nisi oi latou o atu i lalo o le vai, ma tumau pea i luga o le vaega pito i luga o amu. Ia e masani lava ona manaomia ai le tulaga o se liʻo pe semi-lio. E taʻua lenei motu se atoll. O le tele o loo tu i le tuaoi o le Marshall Islands - Kvadzhleyn.

I totonu o lenei nofoaga o le vai, ae vagana ai mo le motu laiti o le amataga mauga mu ma 'amu, ma ei ai nofoaga e tele o le laueleele o le Lalolagi. e fai si masani lenei, na tuuina mai le faafanua o le Vasa Pasefika. New Guinea ma Borneo - le vaega i sisifo o le vai o le motu. Latou faasologa nofoia nofoaga 2 ma le 3 i le eria i le lalolagi atoa. Foi i le Vasa Pasefika o le faasologa e sili ona tele i le lalolagi - Islands Sili Sunda, e aofia ai 4 vaega tele o le laueleele ma le sili atu i le 1 000 laiti.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.