Faavaeina, Saienisi
O le a le pulega o faiga faaupufai? Manatu ma ituaiga o faiga faatemokalasi ma autocracy
O se tulafono faafoe, faatinoina le Malo so o se auala ma metotia, ma o le tuufaatasiga o nei faiga ua taʻua o le pulega o le malo. Ae peitai e le tutusa o lenei vaitaimi i le tofiga o le "pulega faaupufai" - manatu ma ituaiga o le gata e lautele ma sili atu ona eseese. E aofia ai le na o le auala lea e galue ai le tulaga i luga o le sosaiete, ae faapea foi isi ituaiga o sootaga faaupufai
Manatu ma pulega faaupufai ituaiga ona o le mea moni e faapea e aofia ai tagata uma o ni vaega eseese e fiafia i ai ma ni sini e le auai tonu i le malo, ae aafia ai i auala eseese. E le na o vaega faaupufai ae o le fausaga o pisinisi, le militeli, o le ala o faasalalauga, Faalapotopotoga Tumaoti, activists o le lalolagi le va o tagata e faatino manatu. Latou uma i vaega eseese, o loo tuu uunaiga i le mana faaupufai ma uunaia ai ana faaiuga.
E faatemokalasi ma lē faatemokalasi pulega faapolokiki, ma e faalagolago lava i le puleaina ma le sootaga i le mataupu faavae o le tuueseeseina \ le tuuina atu o le pule. E ui lava i le mea moni e faapea o le upu "faatemokalasi" lava o lona uiga o "faatemokalasi", atunuu po o le teritori, pe afai o le tagata i le atoatoa e le gata na i ai le mana, ae faapea foi ona faatino i faiga tuusao, nu. Peitai, o lenei e le faapea e le oi ai faatemokalasi - na o le ituaiga o le mana ma le pulea e aofia ai se aofaiga o tupe e nisi o elemene o le faatemokalasi tuusao. I se mana pulega faatemokarasi e sau mai le nuu, i ituaiga eseese le tomai e uunaia ai le faaiuga i totonu o le Malo faiga faavae-faia; ua aveina manatu vaega toaitiiti i le tala ei latou ua i ai le toatele; i le fanua o le tulafono le pule a le tulafono manumalo; faasaina na o mea o loo manino outlawed - isi mea uma e mafai e faaletonu; le mataupu faavae o le tuueseeseina moni o le tulafono, pulega ma pulega faa-faamasinoga ma le lala sooupu e faamalosia le tulafono ma isi faalapotopotoga lea metotia mana faaaogaina pulea sosaiete le va o tagata; i le lalolagi o loo i ai o faalapotopotoga eseese, vaega ma gaoioiga, ma o loo faatinoina aia tatau a tagata e tusa ma le tulaga faatonuina maualuga. pulega faaupufai faatemokarasi, o le manatu ma le ituaiga lea e mafai ona fetuunai e tusa ma le itulagi ma atunuu eseese, o loo i ai pe tusa o le atunuu e 40, ma ua faamaonia lona aoga mo se taimi umi i le sootaga i le lavelave i le va o sosaiete, o le tagata ma le setete.
O le faafeagai o se pulega faatemokarasi ua talafaasolopito avea o se autocracy, o pulea e tasi. I autocracy lalolagi i aso nei suia malie le pulega faaupufai e pule ma totalitarian. Manatu ma ituaiga o nei modes eseese i le tikeri o le fesoasoaniga a le Malo ma pulega o tulafono faatonutonu, e le gata i le Malo, ae o le aganuu, tagata lava ia, ma isi lalolagi o olaga. pulega e pule e pei o se vaega o tagata le tulafono (e masani - militeli po o isi elites) E taumafai i le faaaogaina salalau solo o auala fai faamalosi ma metotia poloaiga o le pulega o le tamaoaiga; o lo oi ai le mana uma i le lima o se tāu'āiga faapitoa, o le pa'ū lea i luga o le faavae o le tagata lava ia po o le vaega tautinoga, ma isi faalapotopotoga a le Malo, e pei o le Palemene, e na o se uiga aloaia. aia tatau a tagata e masani ona i ai na o pepa ma ua auai i le speeches o faaupufai, ae o faiga ua le o faatinoina. Ae peitai, faʻasalaga i lenei faiga ua faatapulaaina faapitoa e ala i le tetee faaupufai ma tulaga faaupufai uma, ona o loo taumafai le malo e pulea na o mea e mafai ona faalavelave i lona saogalemu. Faataitaiga o se pulega e mafai ona auauna atu o le pule a le Pinochet i Chile ma le tikitato Isilama o Khomeini i Iran.
O lona foliga o se pulega faaupufai totalitarian. faailoa manatu ma ituaiga o totalitarianism tele lauiloa saienitisi faaupufai ma atamamai, e pei o Karlom Popperom ma Hanoi Arendt. Faatasi ai ma le hallmarks uma o se pulega e pule, totalitarianism ese faapitoa faanaunauga e faaumatia isi vaega faaupufai ma gaoioiga, le tuufaatasia o ni le pule pati ma le tulaga (partocracy), o le ulu o lea ei ai le tasi ma le vaega lava lea e tasi o tagata. O lea o loo i ai le faavaea o le taitai, e masani ona tuuina atu faatasi ma uiga faalelagi. E i ai se filosofia totalitarian e liliuina le a tagata i totonu o se iunite o le faiga, ma tau atu i le soʻofaʻatasiga ma politicization atoa o ituaiga uma o le olaga lautele. O le mea moni, i se sosaiete totalitarian, soo se tasi e shies ese mai tulaga faaupufai, e tatau ona faaumatia. O lenei ituaiga o le "tuua" ma le "saʻo" pulega faaupufai i ai i le USSR, Saina ma le "atunuu sosialisi", Nazi Siamani, fasisi Italia ma Sepania, Kemupotia "Khmer Rouge" ma isi atunuu.
Similar articles
Trending Now