Aoga:Maualuga a'oa'oga ma a'oga

O le a le mea fa'apitoa fa'ateleina o le paleni? Fa'avae ma meatotino o galuega tauave

O penefiti e taua tele i le galuega a le tino o le tagata. O mea latou te aofia ai, pe oa o latou fausaga ma meatotino, faitau i le tusiga.

Faamatalaga lautele e uiga i puipuiga ma lo latou fa'avasegaga

O le taua o puipuiga na fuafuaina i le seneturi sefuluiva. Sa tuuina mai e saienitisi le igoa i nei mea "proteins", o lona uiga "o le muamua, o le autu". O vailaau fa'asolosolo o lo'o tutupu i totonu o le porotini ei ai sona uiga taua. Latou te fausia le faavae mo le fatuina o sela fou.

Talu ai ona o le fa'alavelave fa'apitoa ole moletini moletini ma le tele o galuega tauave ua fa'atinoina, e faigata tele mo saienitisi ona fatuina se fa'avasegaga se tasi. O le mea lea, o le malamalama o puipuiga na vavaeina e tusa ma le tele o taiala:

  1. O le tuufaatasiga o kemikolo, o palatini e faigofie ma faigata. O le a le mea faigofie ma fa'alavelave fa'apitoa e aofia ai? Muamua e aofia ai na'o amino acids. I fa'afitauli fa'apitoa, e le fa'aopoopo i ai fa'asologa o le non-protein.
  2. E ala i le galue, proteins, tuufaatasiga o meaola, e eseese i le tele o vasega:
  • Fa'afefano fa'asolosolo o enzymes ia e fa'atino ai le gaioiga o le fa'ateleina o gaioiga fa'asolo. A aunoa ma lo latou auai, o faiga e ta'ua o le fa'asologa ma le fa'amavaeina e le mafai.

  • Polotini o femalagaaiga e fusia ai ammoni, ga'o susu ma le tele o isi vaega o meaola ma meaola. Ona latou o'o lea i totonu o le toto ma ua siitia atu i lena vaega o le tino o lo'o mana'omia ai i latou. O nei palatini o lo'o fa'amalosi malosi le felauaiga o mea, fa'aaogaina mo nei meaola ola o suga, lipids, ions ma amino acids.
  • Puipuia o lo'o fa'atino galuega lagolago. Faatasi ai ma lo latou auai, ua faia ai se selu pu'u. O le mea pito sili ona taatele o le: fa'apalapala, faia o galuega feso'ota'iga, keratini o fao ma lauulu, elastin o siama vascular ma isi. I le fa'atasi ai ma lipids, latou te fai ma sui o le faavae fa'avae o pa'u.
  • Galuega puipuia mo puipuiga. O fa'asolosolo (immunoglobulins) e fusia ai meaola fa'apoma'i o lo'o pipii i totonu o le tino, ona fa'aumatia ai lea o latou aafiaga i le tino o le tagata. A aunoa ma le auai o le gasegase ma le fibrinogen, o le faagasologa o le tuiina toto e le mafai.
  • Fa'atonuina o galuega - o le porotini o lo'o tumau pea i le tulaga masani le gaioiga o le tino, okeni, siama ma fa'alavelave uma e tutupu i le tino.
  • O penefiti e tu'uina atu ai siama maso o le gafatia e fai konekarate, o le mea lea o lo'o fa'atinoina le gaioiga Faatasi ai ma le fesoasoani a le fa'aleleia o a'afiaga, o a'afiaga a le tino e maua ai fa'amatalaga mai le siosiomaga mai fafo, fa'asa'o le fiafia tele.

O a ni puipuiga?

O nei vaega maualuga o molécula o le tuufaatasiga o meaola. O le a le mea e aofia ai a'afiaga? E luasefulu ituaiga o toega o le amino acids o loo aofia ai i la latou fausaga, lea e masani ona tuufaatasia e fai ai ni filifili uumi. A'o lei faia su'esu'ega, sa ta'ua le protein i le fua o fuamoa o manulele, lea, pe a vevela, coagulates, ma se pa'epa'e pa'epa'e.

Mulimuli ane na tuuina atu lenei igoa i le tele o mea o fualaau faisua ma meaola e maua mai ai mea tutusa. Ole fuainumera o protein i mea ola ola uma e sili atu i luga o isi vaega. O le mamafa o lo latou mamafa o le sili atu i le afa o le aofaiga atoa o polotini.

E ono masalomia, i le natura ei ai le faitau piliona o nei piliona mo le fa'aaogaina e le tagata lava ia. Mo se fa'ata'ita'iga: o le siama o Escherichia coli e tolu afe ituaiga eseese o protein. O a'afiaga e a'afia ai le enzymes o lo'o aafia i suiga tau vaila'au i totonu o siama.

Puipuiga o le Protein

O vaila'au o polymers o se poloaiga le tumau. O le a le mea fa'afefe fa'apitoa e fa'amalosia ai a'afiaga? O latou monomers e lua sefulu ituaiga o amino acids. Fa'alagolago i le mafai ona fa'apipi'i i totonu o le tino, o vaila'au amino e mafai ona sui ma e le mafai ona toe suia. O lo'o i ai muamua le malosi e fa'apipi'i ai, ma o le mea mulimuli e leai, ma le gata i lea, o lo latou i ai i le tino e fesoota'i ma le gaosia o meaai.

O le a le mea fa'afefe fa'apitoa e fa'amalosia ai a'afiaga? O le tuufaatasiga o vaila'au amino e iloagofie ai le maualuga ma le lelei o palatini. O le vaega muamua o lo'o fa'amatalaina i mea o lo'o maua i mea uma e maua ai amino, ma o le lona lua o lo'o iloga i le leai o se tasi oi latou.

O vaila'au o lo'o aofia ai na'o amino oona ua ta'ua o foma'i faigofie. Afai, e ese mai i vaila'au amino, ei ai isi vaega - fa'alavelave. E mafai ona avea ma metals, carbohydrates, lipids, acid nucleic.

Fa'amatalaga faigofie

O le a le mea fa'afefe fa'apitoa e fa'amalosia ai a'afiaga? E tusa ai ma a latou tuufaatasiga, faitau i lalo. O pulu-a'a e taua o proteins. E fa'apitoa ona vaevaeina i vaega nei:

  • Albumins - ia i ai le meatotino o le solo i totonu o le vai, pe a vevela, coagulate, aua le tosina atu i vaifofo o masima eseese.
  • Globulini - aua le fa'ama'apeina i le vai, ae na o vaifofo o salts o le maualalo o le fa'amasinoga.

  • Histones - o le autu autu o le polotini i le ituaiga o nucleoproteins. O nofoaga o vailaau pa'epa'e paepae ma polo polo.
  • Fa'amatalaga - latou te le maua le sulfur. O mea taua e fa'aalia i se tulaga tele. O le polotini e aofia ai nucleoproteins. Latou te tamaoaiga i i'a spermatozoa.
  • Prolamins - e faigofie lava ona suauu i le ava malosi. O lo o aofia ai fatu o fatu vela. O le Prolamin e fai ma sui o le gliadin, o le mea autu o le kulupeni.
  • Scleroproteins ei ai le meatotino e le faataapeina. Fa'aogaina i fafo o le ufiufi o meaola manu, skeleton ma mea fa'afeso'ota'i. Tuuina atu e le collagen, keratin, fibroin, elastin.

O le a le mea fa'afefe fa'apitoa e fa'amalosia ai a'afiaga? Latou te aofia ai vaila'au amino o ituaiga eseese, e lua sefulu i latou i le popo.

O a galuega o le puipuiga?

O lo'o fa'aaogaina (lalatini) i le tele o galuega tauave:

  • Tu'uina atu fefa'atauaiga ma tulafono faatonutonu.
  • Fai le fa'afeiloa'iga o polotini i le toto, lea e maua ai mea e tatau ai i totoga uma.
  • Ua faia ni fiva musika.
  • O latou ia o le faavae o ponaivi ma mea pipii.
  • Faatonutonu le faagasologa o le fa'apalapalaina, fesuiaiga o malosiaga.
  • Puleaina gaioiga o kenera.
  • Puipui le tino, fa'amalosia le puipuiga.

Carbohydrates

O nei tuufaatasiga o le natura masani, o le fa'atonuina o le tino ma le malosi. Na latou maua le lautele o le natura. O la latou vaega i laau toto e fitu sefulu valusefulu pasene o le aofaiga atoa o mea uma e mamago, i meaola manu - e na o le lua. Carbohydrates e aofia ai le carbonyl group ma se vaega itiiti o le hydroxyl. O nei mea fa'apitoa o se vaega taua o ga'o ma sela i totonu o le tino. O le a le vailaau fa'asolosolo ua ta'ua o le ga'o? Carbohydrates e aofia ai le okesene, hydrogen, carbon. E ui lava o mea na mafua mai i le mataupu mulimuli e eseese i le latou mataupu i isi elemene, eletise, mo se faataitaiga.

Carbohydrates o se oloa o le photosynthesis. A aunoa ma ia mea, e le mafai, e le mafai ona fai, e le mafai, ona o latou o mea amata mo lenei gaioiga. Carbohydrates, i le avea ai o se vasega o tuufaatasiga o meaola, ei ai le tele o ituaiga. O la latou matafaioi e telefaeteted.

Matafaioi o mea inu ga'o

O lo'o i ai vaega nei:

  • продукты окисления соединений (глюкоза, гликоген, крахмал) поступают в клетки, заряжая их энергией. Malosiaga - oloa oxidation o le tuufaatasi (kulukose, glycogen, māsoā) ulu atu i le sela e molia lo latou malosi. E tusa ma le onosefulu pasene o le malosi na fa'aaluina e totogiina e ga'o mea'ai, lea e tu'uina atu ai i le toto. Malosiaga e ulufale atu i le fai'ai, faaleleia atili lona gaioiga.
  • O le gaosiga - o le kulū o se vaega taua o le tele o fausaga i le tulaga o le cellular, o lo'o aofia uma ai siama o le tino: membranes biological, organelles o sela. Faatasi ai ma la latou fesoasoani, enzymes, nucleoproteins ma isi.
  • Galuega fa'amalositino - o le siaki na natia e gland e puipuia ai puipui i totonu o le tele o totoga mai le tele o aafiaga e le manaomia: masini, kemikolo, siama. E maua lenei mea ona o le tele o mea o lo'o i totonu o mea ga'o i mea lilo faalilolilo.
  • Galuega fa'atonutonu - o ga'o vaila'au e fa'atonutonu ai le peristalsis, e pei o le fa'aaogaina o fiva ma lona fa'asolosolo foliga e fa'aleagaina ai le mucosa o le mea oona.
  • Galuega fa'apitoa - o meaola ga'o e ese. Faatasi ai ma le fesoasoani a nisi o nei auupega ua faia, o le tulaga faapitoa o vaega o toto ua saunia, ua faia ai lagona o le nerve.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.