Faavaeina, Aoga maualuga ma aoga
O le a le fegalegaleaiga vaivai i le fisiki?
O le fegalegaleaiga vaivai - o se tasi o le malosiaga autu e fa e pulea mataupu uma i le atulaulau. O le isi tolu - gravitation, electromagnetism, ma le fegalegaleaiga malolosi. A o isi malosiaga umia faatasi mea, o le malosi vaivai ei ai se matafaioi taua i lo latou faafanoga.
O le fegalegaleaiga vaivai o kalave malolosi, ae e lelei le gata i matua mamao puupuu. galue malosi i le tulaga subatomic, ma ei ai sona matafaioi taua i le faamautinoaina o le malosi o le fetu ma le fatuina o elemene. O nafa foi mo se vaega tele o le leisa faalenatura i le atulaulau.
Fermi teori
physicist Italia Fermi Enrico i le 1933, atiina ae se manatu e faamatala le beta pala - o le faagasologa o le liua o se neutron i se proton ma se displacement electron, e masani ona taua i lenei mataupu, o le vaega beta. Ia faamatalaina ai se ituaiga o mana fou, o le fegalegaleaiga vaivai mea ua taʻua, lea sa nafa ma le paʻu, o le faagasologa faavae o suiga o se neutron i se proton, o se electron ma a neutrino, lea na mulimuli ane faailoa pei antineutrinos.
manatu muamua Fermi sa i ai se mamao o le o ma le puʻe. Lua fasimea sa adjoin e faamalosia talaʻia. Talu ai ua manino mai ai le fegalegaleaiga vaivai moni lava o se malosi lalelei, lea e faaalia ia lava i se mamao matua, e tutusa i 0,1% o se lapoa proton.
malosi electroweak
O le pala faʻaratiasia o le malosi vaivai e uiga i le 100 000 taimi laiti nai lo le eletise. Ae peitai, ua lauiloa ai o nei o mai totonu eletise, ma o nei ofoofogia manino lava le eseese e lua o loo talitonu e fai ma sui o se faaaliga o se malosi electroweak tasi. ua faamaonia lenei mea e ala i le mea moni o le a latou o mai faatasi i le malosi sili atu nai lo le 100 GeV.
O nisi taimi e faapea mai o loo faaalia ai le fegalegaleaiga vaivai i le pala o molecules. Ae ui i malosiaga mezhmolekulrnye e electrostatic i le natura. Sa latou iloa e der Van Waals ma tuuina atu lona suafa.
Le faataitaiga tulaga faatonuina
O le fegalegaleaiga vaivai i le fisiki o se vaega o le faataitaiga tulaga - teori vaega tulagalua, lea e faamatalaina ai le fausaga faavae o mataupu, e faaaoga ai se seti o faamatalaga e matagofie. Tusa ai ma lenei faataitaiga fasimea tulagalua m. E. O lena e lē mafai ona vaevaeina i ni vaega laiti, o le fale poloka o le atulaulau.
O se tasi o vaega o quark. Saienitisi e le o taʻua ai le i ai o se mea laiti, ae o loo latou saili pea i ai. E 6 ituaiga po o ituaiga o quarks. Tuu atu ia i latou i le faasologa o vaega tele faateleina:
- pito i luga;
- maualalo;
- atunuu;
- enchanted;
- matagofie;
- moni.
I faapotopotoga eseese, ua latou faia se eseesega tele o ituaiga o fasimea subatomic. Mo se faataitaiga, protons ma neutrons - fasimea tele vaega faaogatotonu len¯ao atomika - quark aofia ai o le tolu taitasi. E lua pito i luga ma le pito i lalo aofia proton. Pito i luga ma le pito i lalo fausia lua a neutron. e mafai ona suia proton i suiga quark vasega a neutron, ai liua se tasi elemene i le isi.
O le isi ituaiga o vaega o se boson. O nei fasimea - vectors fegalegaleaiga, lea e aofia ai o ave o le malosi. Photons o se ituaiga o boson, gluons - le isi. o nei malosiaga e fa taitasi o le taunuuga o le fesuiaiga fegalegaleaiga i le va o feaveaʻia. Strong fegalegaleaiga o gluon ma eletise - photon. o theoretically Graviton a feaveai ai o le malosi o le kalave, 'ae leʻi maua.
W- ma z-bosons
ua puluvaga fegalegaleaiga vaivai W- ma z-bosons. O nei fasimea sa valoia e laureates Nobel Steven Weinberg, Sheldon Glashow Abdus Salam ma i le vaitausaga o le 60 o le seneturi talu ai, ma maua i latou i le 1983 i le Europa Faalapotopotoga mo faaniukilia Suesuega CERN.
ua electrically molia W-bosons ma ua denoted e W + (lelei molia) ma W - (le lelei molia). suia W-boson le tuufaatasiga o le fasimea. Emitting electrically molia W-boson, quark malosi vaivai e suia ai le vasega, liliu a proton i se neutron po o le isi foi itu. O le mea lenei e mafua fusion faaniukilia ma faia fetu mu.
faatupuina elemene mamafa O lenei uiga faaalia e iu lava ina ejected i avanoa e pā supernova, ina ia avea le fale poloka o paneta, laau, o tagata ma isi mea uma i le lalolagi.
i le taimi nei le faaituau
Z-boson o le faaituau ma e a le taimi nei le faaituau vaivai. Ana fegalegaleaiga ma fasimea e faigata ona iloa. Faataitai sailiga mo le W- ma z-bosons i le 1960 na taitaiina saienitisi i le teori, e tuufaatasi ai le eletise ma le malosi vaivai i se tasi "electroweak". Ae peitai, i le teori faatonuina fasimea-feaveaʻia e avea weightless, ae iloa saienitisi e tatau ona mamafa le teori W-boson e faamalamalama atu lona tele puupuu. Theorists mamafa W tauaveina tala vaaia faiga taʻua faiga Higgs ua aiaia ai mo le i ai Higgs.
I le 2012, na faasilasila mai CERN e saienitisi le faaaogaina o le vaepenisini aupito tele o le lalolagi - o le Hadron tetele Collider - matauina se vaega fou, "o le Higgs boson talafeagai."
pala Beta
ua faaalia fegalegaleaiga vaivai i β-pala - o se faiga lea a proton ua liua i se neutron ma isi foi itu. E tupu mai pe a vaega faaogatotonu len¯ao ma le tele neutrons po protons se tasi o latou liua i le isi.
e mafai ona faia pala Beta i se tasi o auala e lua:
- Ina ua pala beta-minus, o nisi taimi tusia e pei β - pala, neutron vaeluaina i se proton ma se antineutrino electron.
- ua faaalia fegalegaleaiga vaivai e le pala o nuclei atomika, o nisi taimi tusia e pei β + pala, pe a vaeluaina le proton i se neutrino neutron ma positron.
O se tasi o elemene e mafai ona liliu atu i le isi, pe a se tasi o ona neutron fua liua i se proton e ala i le pala beta le lelei, po o pe afai o se tasi o suia fua lona protons i se neutron ala β + pala.
pala beta lua e tupu pe a autu 2 i le taimi lava lea e tasi liua i se proton neutron le 2 po o le isi foi itu, e mafai ai le emitted electron antineutrinos 2 2 ma le fasimea beta. I le pala beta lua Neutrinoless hypothetical o neutrinos ua faia.
pueina Electron
e mafai ona liliu Proton i se neutron e ala i se faagasologa o le valaauina electron pueina po o le K-pueina. Ina ua kernel ei ai se aofaiga tele o protons e faasino i le aofai o neutrons, electrons, e masani lava mai i totonu o le atigi electron e pei o le pau i totonu o le vaega faaogatotonu len¯ao. orbitals Electron puʻeina le tina vaega faaogatotonu len¯ao, o le oloa lea e le afafine vaega faaogatotonu len¯ao ma neutrino. O le aofai atomika o le vaega faaogatotonu len¯ao afafine maua ua decremented e 1, ae o le aofaiga atoa o protons ma neutrons tumau pea.
tali vevela
O le fegalegaleaiga vaivai e aofia ai i fusion faaniukilia - o le tali lea ua tuuina atu le malosi o le la ma le vevela (hydrogen) pomu.
O le laasaga muamua i le tuufaatasia o hydrogen o se fetoaiga lua protons ma lava le malosi e faatoilalo ai le repulsion soofaatasi lagonaina i latou ona o lo latou fegalegaleaiga eletise.
Afai fasimea e lua o loo faatulaga le latalata atu i le tasi le isi, e mafai ona mafuta i latou se fegalegaleaiga malolosi. O lenei e faatupuina ai se faiga mautu o feulaina i le kesi (2 ia), lea ei ai se autu ma protons lua, e le pei o le pepa faatumu fale o manu (Leai se 4), lea e lua protons ma neutrons lua.
I le isi tulaga e oo mai i tala fegalegaleaiga vaivai. Ona o le overabundance o protons se tasi oi latou undergoes pala beta. Ina ua mavae lena, o le isi uiga faaalia, e aofia ai le faavaeina feoloolo ma fusion o le 3 Na iu ina avea o se fale o manu 4 Ia.
Similar articles
Trending Now