FaavaeinaSaienisi

Fasimea. fegalegaleaiga malolosi

E iloa ai mo so o se meafaitino mea ua suia ana gaoioiga i ai mai le e tatau ona tuuina atu faatasi i fafo e se vector faamamaluina. I le olaga i aso uma, oi tatou taitoatasi o loo feagai ma se numera tele o malosiaga eseese: mo se faataitaiga, ona o malosiaga frictional Ma kalave, e mafai ona tatou agai i luga o le paneta, ma isi E pei ona faamaonia, e ui lava i le eseese manino, o le faavae o o nei malosiaga uma o le ofoofogia interatomic..

fegalegaleaiga

Tatou te sii ae o tatou lima ma patipati ou lima. Le mea e tupu i le tulaga lenei? E manino lava o loo i ai se leo patipati. Ae ua na o se vaega moni o lenei mea, talu ai e le tali lenei faamalamalamaga mo le fausaga atomika o mataupu ma le faagasologa e tutupu i le microcosm. O le mea moni, e mafai ona faamatala ai le malosi o le aafiaga ma vaai i le taunuuga i le tulaga o le mumu o le alofilima, ae o faaaliga manino o le masani ia i tatou macrocosm. O le mea moni, fesootaiga tuusao i le va o le alofilima tupu o luga. Talu tali moliaga e pei, na tulei ese le nuclei tu i le electron atigi o atoms. o se faataitaiga se tasi lenei o fegalegaleaiga ua faavae i luga o malosiaga eletise.

Ae fegalegaleaiga tau i le kalave va o mea faitino o loo tusia o patino (paneta, ma isi), pepa o le malosi o le kalave. O loo ua talitonu nei o loo tauaveina lea o le faaliliuina atu le malosi e gravitons.

Atonu o se tasi o le e sili ona manaia o le fegalegaleaiga malolosi. O le igoa lava ia faailoa ai le malosi tele o aafia i le faagasologa. O nisi taimi e mafai ona oo mai i le faaupuga "chromodynamics quantum" - O le igoa lona lua mo le talitonuga lea o lo o iloiloina malosi le fegalegaleaiga.

Mana fou

E tusa ai ma se faataitaiga faigofie o le atomu, o se vaega faaogatotonu len¯ao matautia o loo siomia ai lea electrons agai i lo latou faataamilosaga i le ogatotonu. E masani lava i le ala o le fisiki i le aoga e le o le auala e faamatala mai, i le fesoasoani a le faataitaiga planetary. O le autu e aofia ai neutrons ma protons, o le vaega tele lava o le tasi vaega i le a afe taimi o le "mamafa" o le electron. Faatasi ai ma le iloa o tulaga faatauaina o le moliaga ma le vaega tele o se taumafaiga e faamalamalama atu ai le i ai o nuclei atomika (neutron - e leai se totogi, o se proton - lelei) e ala i le eletise ma malosiaga tau i le kalave, ae sa le mafai. Sa manino o loo i ai nisi o faamamaluina. e tatala mulimuli ane fegalegaleaiga malosi o se tasi o ana faaaliga.

Atonu e tatau ona tatou faailoa atu le uiga o le faaupuga "nucleon". Talu mai le vaega faaogatotonu len¯ao o se atomu loo i ai ituaiga o fasimea lua, o le faia fesootaiga i le va o se fesootaiga malosi, sa tonu e pei protons ma neutrons valaau tutusa - nucleons. Le manino i le taimi muamua luma le neutrons eseesega ma protons - i totogi eletise, faailoa taofia, suia i le faamatalaga o le "nucleon setete eseese".

E pei o le faamatalaga o le tau faaee atu o le eletise o lo latou vaevaeina i le malosi ma le vaivai, i tonu lava e tupu i luga o le ituaiga o fegalegaleaiga. O le aafiaga o nei moliaga o loo faaalia e le gata i le macro ae faapea foi i le microcosm, i le va fasimea i latou lava. Mo se faataitaiga, o le fegalegaleaiga malolosi, o lona uiga o se tau faaee malosi o loo i nucleons. Ae mo le electron, e ala i le faatusatusaga, sa faamatalaina e se totogi i vaivai ma le fegalegaleaiga vaivai. E faaali mai lava i fasimea uma, e ui lava e le o manino e pei o isi ituaiga o fegalegaleaiga.

fa faavae

I le taimi, e mafai ona faamatalaina faaaliga iloa uma o le lalolagi mea e ala i le ituaiga e fa o fegalegaleaiga - eletise, vaivai, e malolosi ma tau i le kalave. O nisi oi latou e fai lava si lelei, ma isi - na faamaonia o suesuega talafeagai ma matauga. E mafai i le a tatala e le lumanai latalata i se mea fou atoatoa, ina ia "tuuina se iuga" ae i le sailiga mo fegalegaleaiga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.