Soifua maloloinaVai

O aafiaga o le ava malosi i luga o le sela siama ma toe gaosiga

ava malosi Ethyl ei ai se aafiaga faataumaoi e le gata i le siama sela o tagata, ae faapea foi i glands le isi ituaiga latou lava. O faafitauli i le toe faia i alii ma tamaitai e inu ava malosi, e matuai eseese lava ona o le faavaega o siama sela tulafono osobennstey. Faigofie onana ai le ava malosi taliaina sela tane feusuaʻiga, le code tuufaasolo lea, e ui faaleagaina i lalo o le uunaiga a ethanol, ae ua tuuina i latou i tagata io latou olaga atoa. E masani lava, a le toe suia atoa o sperm faagasologa fou e atu i le tolu masina.

Ae peitai, o le tulaga matautia autu o le ava malosi mo tagata e le o le suia ai lona feusuaʻiga fausaga o sela, ma le toilalo o le gonads. O nei tino ua i ai se faiga e tuuina atu le toto patino, tutusa i le faiai, o le mafuaaga ua faataapeina le ava malosi i le toto, e mafai ona nofo ai pea mo se taimi umi iina. Ona o lenei mea, o loo i ai le tulaga soloitua o le vailaau o sperm ma sela, lea e nafa mo le secretion o homone (testosterone). Lea, o se tagata, mo se taimi umi, ina ua oo onana ai le ava malosi, ei ai se maualuga avanoa o ona o le a gaosia sela siama i le taimi lava ei ai manaoga faapitoa patino. E le gata, ona o le leai o hormone tane matua suia lona amioga, o le a a pathology o le faiga fanautama, e oo atu i le vaivai.

O le a foliga mai e mafai ona sili atu ona leaga nai lo le taunuuga o le faatautala o le ava malosi mo le tino o le tane? Ae i tamaitai le faafitauli eo faatasi ma le faaleagaina o le ava malosi sela ma glands siama lea e alofa i ai, le amanaia le mea moni e faapea ava malosi le fafine ua le atiina ae o le tele vave ma ua manatu fofo. O le mea moni e faapea o le sela feusuaʻiga fafine (ova) ua faia i le faagasologa o le olaga, mo alii, ma ua i le taimi o le fanau mai o "teuina" seia tumu maturation ma faamalolo i le ana uterine (ovulation). Ona o lenei, o se intake ava malosi e tasi e mafai ona (e ui lava e taua) e faateleina ai le lamatia o le mauaina o se pepe le lelei. Ae e masalosalo pe oi ai se fafine o loo manao e iloilo lenei avanoa i luga o ia lava (tusa lava pe e le sili atu i le tasi pasene i le). Afai o se tamaitai inu i le ava malosi e le aunoa, e faateleina ai le tele o taimi o lenei avanoa.

O le aafiaga o le ava malosi i luga o le fafine fanautama ma faiga endocrine tutusa i lena o loo faamatalaina mo le tino o le tane. O le eseesega o loo na o le mea moni e faapea ua faaitiitia tamaitai o le aofaiga o homone fafine i le toto ao faateleina le faasalaga o testosterone, lea e masani secreted e se fafine. Ona o lenei, o le suia o ona foliga vaaia, e oo mai se masculinization (leiloa uiga tamaitai) ma suiga amioga. I faapitoa, suiga ma amioga o tamaitai e faasino i le tamaitiiti aveesea ai le tele o lagona e fesootai ma le tausiga o fanau.

I le faaopoopo atu, o le faiga fanautama tamaitai inu ua af¯aina soo i le mana faaoosala o le ava malosi, ona o lea e faateleina ai malosi ai le avanoa o le mauaina o fanau, ma menopause i nei tamaitai e tupu 15 tausaga na muamua atu nai lo le soifua maloloina.

E faatatau i fanau e fananau mai i matua malosi, o le tele e masani ona latou matauina faaletonu faapitoa, o nisi taimi e oo atu i luga i le atoatoa. E sili ona taatele o syndrome ava malosi fetal, faaalia a le faatuai i le atinae o le mafaufau ma le faaletino o le tamaitiiti.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.