MalagaFaatonuga

Laumua Vatikana - se nofoaga manaia i le loto o Roma

I le ogatotonu o Roma, taumatau i luga o le auvai matagofie o le Tiber, o se tasi o le vaitafe sili ona umi i Italia, o loo taoto ai le tulaga aupito laitiiti i le lalolagi e iloa le suafa o le Vatikana. E tulai mai ina ua mavae le Lateran Feagaiga i le va o le malo o Italia ma le Ekalesia Katoliko Roma. Na tupu lenei mea i le 1929. O lenei e le o se tamai atunuu o lo oi le mimita i luga o se mauga o Monte Vaticano. O loo i ai se vaega itiiti lava - na 0,44 sq. km. Peitai, e ui i lea, e lē itiiti ifo lona lauiloa nai lo o se tulaga tele. Vatikana le laumua i ai le igoa lava lea e tasi. O le taimi nei, o se nofoaga o le Pope, o le ulu o le Ekalesia Katoliko.

Vatikana tutoatasi mai Italia, ua tumu i le pule ma le pule silisili ese i lona teritori. le lolofi laumua Vatikana. O lona faitau aofai o tagata e na o le a afe o tagata. Itiiti ifo i le afa oi latou o ni tagatanuu o lenei atunuu. E clerics, o le gendarmes, o le Leoleo Suetena ma ni nai tagatanuu masani. Latou auauna atu i le faalapotopotoga i le lotoifale. Italia ma Latina o le gagana aloaia i totonu o lenei atunuu.

ua Vatikana Tupe Faavae a le talafaasolopito mauaa i aso anamua. Lona igoa, e pei o le igoa o le atunuu lava ia, e maua mai i se maupuepue e faasaga i le talafatai o le Tiber. I luga o lenei mauga anamua ositaulaga o le Emepaea o Roma, na valoia i le lumanai. O loo i ai foi le emeperoa Roma fausia Caligula amphitheater, lea e taui le fusuaga sili ona manaia o gladiators. Ma i le taimi o le nofoaiga a Nero e faia faasalaga sauā o tagata e lagolagoina le faatuatua Kerisiano. O iinei, i le loto o le Emepaea o Roma, na maliu i se maliu tiga muamua pope e ono, faatasi ai na Apostol Petr - o le uluai epikopo o Roma.

ua Vatikana Tupe Faavae a le tele o nofoaga manaia. E fautuaina e asiasi i le tele o fale mataaga. Ae e manaomia e amata ai le malaga taamilo i se maimoaga i le Lotoa o le St. Peter. I lona totonugalemu lava, o le obelisk, lea sa aumai mai Heliopolis e Caligula. o loo siomia ai le teritori o le sikuea i luma o le falesa e se colonnade o Bernini. I Aso Sa ma aso malolo faalelotu o loo tumu i le talitonu o mai iinei mo le faamanuiaga o le Pope.

Ae e sili lenei mai le Vatikana atoa. Le laumua ua isi tosina autu - o le falesa o St. Peter. Sa fausia i le nofoaga sa i luma o le tuugamau o le Aposetolo o St. na fausia ai le ekalesia muamua i le 349 e Emperor Constantine. E ala i le senituri lona 15, o le solo. Sa faia le tonu e fausia ai le nofoaga lenei a ekalesia lona lua. na faataatia le maa muamua e Pope Julius II. O le fausiaina lava umi e sili atu nai lo se senituri. O lenei faatumulia basilica ma poto galuega a le matai sili, ua fasiotia i lona matagofie.

Ae o lenei vaaiga, lea e faatumulia ai le laumua o le Vatikana, e le muta ai iina. I tua o le falesa o se lavelave matagofie maota, o lona na fausia fale i le 15-16 seneturi. E aofia ai se falesa o Nicholas II, le Falesa Sistine, potu Borgia. Loo aofia ai foi nofoaga ma loggias, sa valiina ai e Raphael ma ona soo tele, lotoā San Damatstso ma Belvedere. I le maota o fale mataaga lauiloa i le lalolagi tuuto atu oe anamua. E fautuaina e asiasi i le togalaau Vatikana, pe afai o le galuega sili o atavali Italia.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.