Faavaeina, Aoga maualuga ma aoga
Laumua o Zaire. Le aai o Kinshasa. Republic Temokarasi o Congo
Le laumua o le Malo o Zaire, toe faaigoaina i le 1997 i le Ripapelika Temokarasi o Congo, o aso nei o se tasi o le aupito tele aai i Aferika ma ua lauiloa o Kinshasa. Ae peitai, o le igoa i aso nei o le tupe faavae maua ina ua maea le tutoatasi.
Congo i luga o le faafanua o Aferika
Le atunuu, o loo i le vaega tutotonu o le konetineta o Aferika, o le vaega na o le lona lua i Algeria, ma i luga o le numera o le fata i le mea lona fa ina ua mavae Nigeria, Aitiope ma Aikupito. Le atunuu ua i ai se talafaasolopito umi ma feteenai tumu i le taua ma feteenaiga i totonu.
E uma amata silia ma le lua afe o tausaga i luma o lo tatou vaitaimi, pe afai o le ituaiga o le amata faifaatoaga Bantu agai i matu i uta, ousting le tagata le atunuu o le Pygmies, o le na iu lava ina avea se tamai vaega toaitiiti, faamalosia atu i le periphery o le olaga lautele ma faaupufai o le atunuu.
Ae peitai, mo le tele o seneturi e tele, o le talafaasolopito o le na le iloa Congo a faalapotopotoga fale o manu setete, ma na o le XlV senituri le oo atu ogatotonu o le vaitafe o Aferika tele tulai Congo malo o le suafa lava lea e tasi, i lea, ma le malolosi o le fetoaiga ma le colonizers Potukale i le senituri XV. Mo le toeitiiti atoa le fa o senituri, o le pule i le lotoifale faatau atu le naunautai o latou mataupu Europa lea, i le faasologa, felauai pologa i Aferika i Amerika i Matu.
vaitaimi colonial
E ui lava i le mea moni e faapea ua fai si aafia ai le atoa o Aferika ma le Ripapelika Temokarasi o Congo e le maʻalofia o le malosiaga colonial ma le matapeʻapeʻa o traffickers, o se tasi e le tatau ona manatu faatauvaa i le aafiaga lelei o nisi o tagata taitoatasi i le atinae o atunuu o Aferika.
Le tulaga o le nofoaga lauiloa i aso nei e pei o le Malo o Congo, ese mai isi meatotino colonial, aua o ia lava aloaia a le aiga o so o se atunuu i Europa, ae ua leva ona faalilolilo umia e le tupu Belgian, ina ua mavae lea na e igoa o le laumua o Zaire. O le faatalanoaga o muamua i le mea ua taʻua nei o le laumua tumutumu Leopoldville - i le mamalu o le Tupu o Belgian Leopold.
Faavae o le aai
Le maa muamua o le tupe faavae fou o Zaire faataatia le lauiloa British tagata suʻe nuʻu o Aferika, o se tusitala ma tagata suʻe nuʻu Henry Morton Stanley, e faavae i luga o le auvai o vaitafe meli fefaatauaiga mai lea sa e amata a ogatasi atinae o le vaega autu o le konetineta, seia oo i lea malamalama i le lelei.
Faasaʻolotoina feoaiga ma Africanization
Talu mai lona faavaeina i le 1881 ma seia oo i le faasaolotoina mai o le amo o le pale Belgian ia Iuni 1960, o le laumua o Zaire, sa valaauina Leopoldville, ae o le toe afio mai o le taʻitaʻi malo Mobutu, na toe faaigoaina. O le mafuaaga o le renaming sa tofi aneti-colonial deployed le sauā, e aofia ai gagana: Holani, na faia ma le loto displaced sagatonu taatele i Zaire e le pulega. Lea Kinshasa - le laumua o le faatoa foafoaina tulaga - maua lona igoa i le taimi nei, lea ua pasia i ai mai se tasi o le nuu na ulu ai tapulaa o le aai.
O le tausaga muamua o le tutoatasi e le aumaia e le atunuu le manuia ma le filemu. Ina ua mavae se nofoaiga puupuu o le democratically filifilia Peresitene Kasavubu iu lona faatoilaloina. Faatupeina e le ulu aveesea Aoao US Mabuchi o setete. Kinshasa - Congo tupe faavae - avea ma se ituaiga o se ivi o le finauga i le va o le US ma le Soviet Union, lea e saili ina ia maua le pule i luga o le tupe teu mauoa minerale, e aofia ai uranium. Ma e tatau ona tatou tautino atu i lenei tauvaga, o le manumalo i Amerika a manumalo manino.
Le tuputupu ae vave ma le mativa
I luma o le 1966, le laumua o Zaire, sa valaauina Leopoldville, ae na toe faaigoaina i Kinshasa tuanai ai o le folafolaga o le faiga faavae Africanization. E ui lava o le nofoaga o le aai i le vaitafe ma ua lelei faapitoa i le tulaga o le avanoa i le auala o felauaiga i le vaitafe, ae suiga maualuga malosi ma thresholds faatagaina vaa faiga na o se vaega faatapulaaina o le vaitafe.
Ina ia foia lenei tapulaa mai le talafatai i le tupe faavae, sa amata ona toso le nofoaafi, lea e iu lava ina fesoasoani i le tuputupu ae tau alamanuia sili. I tua o le nofoaafi amata le fausiaina o le pipeline, lea na maea i le 1914.
Congo i luga o le faafanua o Aferika o se tasi o nofoaga taua, o lea ina ua i le vaitau o le 1990 le amataga, o se faafitauli faaupufai i totonu o le atunuu, o le toatele o loo faapea mai Aferika ua faaaogaina sili atu pe itiiti aafia i lona iugafono.
O se tasi o vaitafe - o le laumua lua
Laumua o Zaire - e le o le aai na ua tu i luga o le auvai o le Congo. I le faafeagai i le faletupe o Kinshasa o le laumua o le setete tuaoi. Democratic Republic o Congo i le tuaoi ma le tulaga, o lona igoa aloaia - le Malo o Congo. O le tagata o le laumua e lua e mafai ona vaai atu i le tuaoi e ala i se vaitafe i se tulaga sagatonu le lautele i lea, mea e leaga ai, ei ai se auala laupapa e sosoo ai le nuu e lua aupito tele.
Po nei Kinshasa, laumua o se tasi o atunuu sili ona matitiva i le lalolagi, e fai si se vaaiga faagaeetia. O se tasi ua lavea i le eseesega i le va o le itumalo mauoa pisinisi ma vaega fale mativa lea e aveesea o avanoa o tagata i nofoaga i le taulaga autu. E toatele tagatanuu e oo lava i maua ai avanoa masani e faaaogaina le vai mama.
O le eleelea o le laumua o le pogai autu o le tele o faafitauli i le taulaga, e pei o le solitulafono ma le faamai. nofoia aunoa laumua o Zaire le nofoaga pito i luga faasologa o le aai sili ona matautia i Aferika. Street solitulafono e toetoe lava le talafeagai le aai mo malaga tutoatasi ma tele tulaʻi tau fale. Ae paga lea, robberies ma robberies, na avea rapes ma kidnappings fai si taatele Kinshasa. Fale i vaega saogalemu tu i taimi e sili atu ona taugata nai lo i Europa ma pa faletalimalo e puipui maualuga ma liliu atu i se ituaiga o ghetto mo ese paepae.
lalolagi Social o le aai
E ui lava i le tele oloa o le taugata ma saili-ina i totonu o le maketi o minerale, talanoa e uiga i le tamaoaiga o le atunuu e le o manaomia. Faiga tauvalea, mataupu postcolonial ma pulega matautia laveai tagatanuu tele o puapuaga.
E pei o se aai tele, o loo i iunivesite i Kinshasa ma fafo aoga maualuga. E faagaoioia i le Academy o Arts, ei ai se inisitituti faafomai, o le National Pedagogical ma e oo lava iunivesite Katoliko.
ua sui le vaega o le soifua maloloina e ala i le tele o le tele o falemai ma nofoaga autu faafomai. E pei o le tele o isi atunuu o Aferika, i le e matua malolosi Congo foai faava o malo e faatupe ai se fesoasoani faafomai e tagata i le lotoifale.
Kinshasa - o le laumua o le setete fou
Sa foia le faafitauli faaupufai i totonu o le atunuu i le 2005, faatasi ai ma le faaaogāina o se faavae fou. E tusa ai ma le tulafono faavae fou, ua vaevaeina le itu a le atunuu i totonu o itumalo e toasefulutasi. Ua tuuina mai le tupe faavae o se nofoaga faapitoa i totonu o le vaega tau pulega - e le gata se aai ma itulagi tū toʻatasi.
O le conurbation o Kinshasa ei ai e uiga i le valu miliona tagata, ae o le mea moni e leai se tasi e iloa tonu lava le tele o tagata e nonofo i eleelea dimensionless siomia le aai ma tagata faigaluega a le ituaiga o fusi o le tuueseeseina o le laumua mai nuu i tua tuaoi ai.
Ma peitai, e ui lava i le mativa ma le faafitauli tele i le lalolagi lautele, o le toatele tagatanuu o Kinshasa faia laa tetele i le taaloga faava o malo ma faaali pisinisi.
Similar articles
Trending Now