FaavaeinaTala

Laulau - o se tali i le Reformation

Laulau - Reformation o le tetee masani o salu Europa i le seneturi XVI-xvii. Tetee atu aveesea lagona uma o vaega Ekalesia Katoliko sa matua malosi ma faalauteleina atili, ufiufi le tele o atunuu i Europa vave na faamalosia le Vatikana e tali atu ma faatino tali.

tutusa o

Laulau - o se fua e tali faigata, lea sa faatatau i le faamalosia o le faatuatua Katoliko ma le toefuataiga o le talitonu i le faalapotopotoga o le pope. O le ta faatalofa Reformation le faavae o le Ekalesia Katoliko, ae e faaumatia atoa ai ma taofia ai i le taimi o lo o umia le laulau-Reformation. Nisi tusitala o talafaasolopito talitonu o nei gaoioiga mamana e lua a le fouvalega e faasaga i le atunuu itiiti maualuluga o Italia, lea i lena taimi sa matua tulaga saoloto atamai. E lagolago o lenei folafolaga o le mea moni e faapea o le ita i le soona faaaogā o le Ekalesia Katoliko amata i Siamani ina ua tuanai le upu Martina Lyutera, faatumulia ai lea o Farani, Egelani, Holland, Sepania, o le Czech Republic ma Suitiselani. na matuai itagia Italia i lena taimi e galo ai tagata uma e uiga i ai le nuu na fanau ai o le Renaissance. Laulau - O lenei Italia-Sipaniolo le tali atu i le tuaoi.

O le auupega autu o le laulau-Reformation

Taofi ona fesoasoani le gaoioiga tetee faia i 1534 e Ignatius Loyola Jesuit Poloaiga. Le itu i Italia ua tuu atu i luma o se sui tauva agavaa e pei o tagata e pei o Matini Luteru, Zhan Kalvin, Yan Gus. Atonu o le a le avea e pei o lelei le tali o le Ekalesia Katoliko, pe afai i totonu o le faiga lava e le maua se manao e lava le Reformation ma le faasaolotoina mai le agasala o lea na tuuaia tetee. O le mafuaaga lena o le fata-Reformation - o se taumafaiga foi e le toe fanauina i totonu o le Ekalesia Katoliko. I lona itu sa au lava malosi - o le alii sili o Siamani i saute ma Italia, o le emeperoa o Charles le V, Pope o le Agaga Emepaea o Roma ma le Tupu o Sepania, o Filipo II. Latou meafaigaluega autu sa poloaiga monastic, le Inquisition ma le Curia Roma. O le Inquisition lava, na mafua ai faatasi ai ma fefaatauaiga i indulgences o le faamalieina tele ma le toasa o le tagata, ma i le 1542 na liua ma avea ma se talosaga faapope tuusao.

amata mea e tutupu

Laulau-Reformation i Europa o se seti o faiga i luga o le vaega o le Ekalesia Katoliko ina ia toe lona mamalu. I le 1545 na taloina e le Fono o Trent. I le fuafuaga o Paul III o, o le ona Pope, i Tridente alu XIX faalauiloaga faa-Kerisiano Fono, alu ifo i le talafaasolopito o lalo o le igoa Serdikskogo. E pei o le tautala Martina Lyutera ma latou tutuʻi lona lauiloa "95 Theses" i le ua manatu faitotoa o le ekalesia Wittenberg le amataga o le Toe Fuataʻiga ma le XIX falesa o le amataga o le laulau-Reformation. E muta i le 1563 ma e leai se masalosalo, e faamalosia le tulaga o le Katoliko. O se tasi o mea sili ona taua o le falesa, e mafai ai e le pulea sili atu i luga o le mafaufau o le tagatanuu, o le foafoaga o le Faasino Upu o tusi faasaina, faaleaogaina le gata i le 1966 ma alu ai le fa o senituri. O le Reformation ma fata-Reformation i Europa ai o latou aa mafuaaga ma talaaga, lurking i le loloto o Katoliko ma le faa-Kerisiano i le aoao.

tagata agasala ua salamo

Laulau-Reformation i Europa na faavae e faapitoa i le poloaiga a le Jesuits, foafoaina i 1534 ma ua faatagaina e Pope Paulo III i le 1540. I le tele o mea ua ia faia mo le laulau-Reformation, tala lea a lona faaupuga puupuu autu - "O le faaiuga e faamaonia ai le auala." sa faamatalaina lona aoga e le Poloaiga o le masini i laina militeli, o le aʻoaʻiga e sili ona malolosi ma usiusitai, o le maualuga o aoaoga o le Jesuits ma lo latou faamaoni e le gata e Katoliko. ola i le Jesuits i le lalolagi ma lauiloa o lona sauā, ma le gaoioiga faafaifeautalai. E talitonu o le e sili ona malosi o atamamai - o se tagata agasala muamua inveterate. E tusa ai ma Diderot, os autalavou Loyola faaaluina i taua ma debauchery. sauaga ma faaumatia atoatoa faaletino sauā o heretics faia le upu "Jesuit" igoa aiga, lea embodies poto, taufaalata ma leaga. Toe bonfires blazed i Europa atoa. O se tasi o i latou na susunuina i le 1600 e Giordano Bruno.

ua le o leiloloa uma

"O le Sosaiete o Iesu," Ignatiya Loyoly, o le tau mo le mama aʻiaʻi o le faatuatua, e taofi ai le muamua o Porotesano, ma le tuuina atu ia te uu Italia, Sepania, Austria. I Farani, ina ua mavae se fasiotiga toto o St. Bartholomew, lea na tupu i le 1572, ina ua 30,000 Huguenots, na vavae faavaeina onosai faalelotu. uamea Porotesano Suetena, Egelani, Perusia, Saxony ma Tenimaka. O le Reformation ma fata-Reformation i Europa - ua fai ma sui o le taua faalelotu o le sootaga o se tasi filifili. O le feeseeseaiga i le va o sa mafai ona faauma Porotesano ma le Ekalesia Katoliko 30 ina ua maea le autau. Filemu o le Westphalia, sainia i le 1648, na faia ai le valaau i le Aia Tatau ekalesia. Le lotu fou manatu le agasala sili o le paie, le paie ma le soona fai. E atoatoa ogatasi ma le kapitalisiga puleaga. totoina tagata le manao i le tupe ma maua mauoa, ma tauvaga puleaga. E mafai ona tatou saogalemu faapea, o le saofaga Reformation ma fata-Reformation i le mapuna aʻe o le sootaga o le tamaoaiga fou ma le fausaga suia. I le tolauapiga, lea e le i tuuina Katoliko i luga o latou tulaga, na oo mai le tele mulimuli ane kapitalisiga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.