Arts & FaafiafiagaTusi

Joseph Conrad: tala fa'asolopito ma galuega e sili ona lelei

O Joseph Conrad - o se tusitala Peretania, mai le peni na sau mai ai ni galuega ofoofogia e pei o le "Heart of Darkness", "Agelu", "Negro ma Nisiko." O lona vavalalata ma le mafaufau ia te ia mai tu ma aga masani o lona taimi, o Iosefa o ana galuega na matua suia ai foliga o tusitusiga. Igilisi Konrad, o se Pole e ala i lona fanau mai, malamalama, ua avea ma se tagata matua, ma sa ia mauaina lelei na ia aoaoina atu i tagata na tautatala mai mai le fanau mai.

Joseph Conrad: Biography

O lona ala soifua, o se fa'ata'ita'iga manino mo isi, e le'i mafaufau Iosefa i se mea mata'ina. E luasefulu tausaga na fa'aaluina i luga o le sami, iloa lelei atunuu eseese ma aganuu, feiloai ma tagata fou - e le o se olaga e tumu i mea faigata?

Józef Theodor Konrad Kozienowski na fanau i le aso 3 Tesema, 1857. O le tagatanuu o Berdichev (Ukraine). O lona tama, o se tamalii Polani, o Apollo Kozienowski, o se sui o le saolotoga o Polani, lea na pueina ai o ia e taitai o Rusia ma ave faamalosi i Vologda i le 1861. Na auina atu o ia i Vologda i le 1861. O le faletua o Evelyn ma Józef, o le sa 4 tausaga i lena taimi, na mulimuli i lana tane. I le 1865, ona o le ma'i o lona faletua, na faamautu ai e Apollo se fesiitaiga i Chernigov. Ae ui i lea, o lenei mea e le'i lavea'iina ai le aiga mai le mamafa o le gau: Evelina na maliu i le taumafa. Tama na muamua siitia atu i Lviv, sosoo ai ma Krakow. I le 1869, na maliu ai le tama o Jozef, ma tuua ai le tamaititi e 11-tausaga le matua o se tamaitiiti matuaoti. Taofia o le tamaitiiti Na ave e le tina le tuagane - Tadeusz Bobrowski.

Soifua i le sami

I le 16 o ona tausaga, ua lelavava i le a'oga, na filifili Jozef e avea ma seila. Na alu le alii talavou i Marseilles, lea na ia galue ai o se tagata malaga i luga o se vaa farani.

I le gasologa o tausaga o feoai, sa aau ai Jozef i vaa eseese; E oo lava i le taulimaina o auupega lima. Sa ia le mafaufauina le faanenefu o tupe na ia maua. O le avea o se tagata taalo fiafia ma se pologa tele, ina ua mavae le tele o le gau na taumafai ai e fanaina o ia lava, ae le faamanuiaina: o le pulu na pasi ane i le fatu.

Talu mai le 1878, na ia siitia atoa atu i le gagana Peretania, talu ai o le tagatanuu o Rusia na le faatagaina o ia e folau i vaa o Farani. I le gasologa o nei tausaga e 16 o le fa'atautaia, na ia a'oa'oina le Igilisi; I le 1886 na ia maua ai se tagatanuu ma se tagatanuu o Peretania, lea na ia suia ai lona igoa ia Joseph Conrad. I le 1890, sa ia faia se malaga matagofie e ala i le Vaitafe o Congo. I le taimi lava e tasi, na ma'i ai o ia i le rumatika ma le malaria, lea na faamanatu atu ai ia te ia lava i lona olaga atoa.

Acquaintance ma Ioane Galsworthy

O tausaga o femalagaiga na mafai ai e Iosefa ona fa'asoa se ato tele o le malamalama e uiga i tagata o atunu'u eseese. O le tala muamua o le tusitala Igilisi na ta'ua o le "The Navigator Black", ma o le autu autu "The Heart of Darkness" na faavae i luga o lagona o se malaga i Aferika.

I le 1893 na tupu ai le masani a Iosefa ma le tusitala o John Galsworthy, lea na tupu a'e i se faauoga faamaoni tumau. Na tuuina mai e le tusitala o le novice e faitau atu i le tusitala lauiloa le tusiga o le tala "The Caprice of Olmeyer", lea na lomia i le 1895. E le gata i lea, o le tala "The Exile", "Lord Jim", "Le Negro with Narcissa", "Nostromo" ma le "Loto o le Pogisa" na vaai i le malamalama.

O Tusi sili ona lelei a Joseph Conrad

I le tala "Lord Jim" ua faamatalaina e uiga i le vaa "Patna", lea e aumaia ai tagata malaga i Makka. O le leaga o le leaga o le tau e fesoasoani i le mea moni e faapea, o le au fa'afefe, faatasi ai ma le paaga muamua o Kapeteni Jim, na filifili e sola ese mai le vaa ma tuua ai le pasese fesoasoani i le alofa tunoa. Sa faasaoina tagata asiasi. O lo'o fa'atali le auvaa i le fa'amasinoga. O Simi, na le maua lana laisene, na faamalosia e siitia atu i se nuu mamao o se tasi o motu Initonesia.

O le tala "Loto o le Pogisa", tusia i lalo ifo o le lagona o le 8 tausaga le nofo ai i Aferika, o lo'o ta'u mai ai le fefinauaiga i le va o le natura ma le aganu'u. E faavae i luga o le galuega, o le tusiga o le ata "Apocalypse Now" tusia e Francis Ford Coppola.

I totonu o le tala Nogro ma Narcissus, na talanoa ai le Susuga a Jim Joseph Conrad e uiga i se vaatau faatau e toe foi i Peretania. O le Negro James Waite, ina ia aloese mai le faia o galuega masani, faafoliga e ma'i o ia ma talitonu tele i ona lava gasegase ina ua taunuu, na ma'i moni lava ma tuua ai le lalolagi moni.

O tausaga mulimuli o le soifuaga o le tusitala

O Joseph Conrad, o ana tusi na faaosofia ai le fiafia moni i le tele o le au faitau, na avea ma tusitala iloga i Europa, nofo i Lonetona, tuua le sami ona o lona ma'i, maua ai se aiga. O lona faletua o Jesse George. O le ulugalii ei ai atalii o Boris ma Ioane.

I le 1914, i le valaaulia a Yuzuf Retinger, o se tusitala Polani, na asiasi atu Conrad i Polani, lea na ia tauivi ai e alu i fafo pe a mavae le amataga o le Taua Muamua a le Lalolagi. I le 1921, sauniuni e tusia se tala e uiga ia Napoleon "Faamoemoe", na ia asiasi ai i Cosica, ma i le 1923 - i le Iunaite Setete.

Uiga o Joseph Conrad

Na faamatalaina e tagata o Conrad o Conrad o se alii e uiga i uiga matagofie o se tamalii Polani, o le taimi i le filemu e pei o se faifilosofia ma se fausaga aeto. O le i ai i se tulaga o le fiafia po o le ita, na suia o ia i foliga vaaia, na pei o se taika, ae na vave lava ona to'afilemu ma oso i totonu ia te ia lava.

Na tulai mai o se tamalii, o Joseph Conrad, ina ua uma ona ia faaaogaina le tusa ma le 20 tausaga i le neivi, sa tumau pea o ia o se tagata ese i le va o le auvaa. O le mea lea, o le autu autu o ana galuega o le faafitauli lea o le tuulafoaiina, o le iloaina o le valea o le ola o le tagata, le valea ma le mafaufau. Na ia vavalalata le tusitala ma le le mautonu i faigata, malosi malosi ma le mitamita. I lana galuega, na tu'uina ai e Conrad se nofoaga taua i aso ta'itasi o le fa'alauiloaina, o se vaega o le olaga i aso uma mo toa o ana galuega.

Na maliu Iosefa Conrad i se osofaiga o le fatu i le aso 3 o Aokuso, 1924. O ia, o le o loo i le lagi o le mamalu, na le mafai ona ia faatumuina le tala "Faamoemoe" e uiga i le sola ese o Napoleon mai Elbe. O toa o galuega a Konrad, faapea foi ma le Igilisi o ia lava, o se faataitaiga manino o le auala e tatau ai i se tagata ona taulimaina tulaga o le olaga ina ia mafai ai ona manumalo mai ia i latou, ao puipuia le foliga ma tumau faamaoni ia te ia lava.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.