FaavaeinaTala

Isaak Nyuton - talaaga ma suesuega faasaienisi e suia ai le lalolagi

A lauiloa e uma schoolchild saienitisi Igilisi tele na soifua mai i le masina o Tesema 24, 1642 Old faiga, po o le aso 4 Ianuari, 1643 e le oi ai nei i le taimi nei kalena Gregorian. Isaak Nyuton, o lona talaaga ei ai lona amataga i le taulaga o Woolsthorpe, Lincolnshire, na fanau vaivai sa le faamalosi lona taimi umi e sopoia. Peitai, sa faasaoina le tamaitiiti ma, e ui lava o le soifua maloloina lelei i le olaga faatamaitiiti, na mafai ona ola i se matua.

tamaitiiti

maliu le tama o Isaako i luma o lona fanau mai. Tina, Anna Eyskou, i le amataga ua oti lana tane, sa faaipoipo foi, ua tuuina mai e fanau mai i le tele o fanau e toatolu mai lona toalua fou. Sa ia totogiina itiiti gauai i le atalii ulumatua. Newton, o lona talaaga o se tamaitiiti foliga o le a lelei, sa mafatia lava mai le tuua toatasi ma le leai o se manatu mai le tina.

E uiga i le tamaitiiti o ia sili atu le popole i le uso o lona tama, le uso Anny Eyskou. Pei o se tamaitiiti, na tapunia Isaac tamaitiiti leoa tinkering ma se penchant taulima faapitoa eseese, e pei o se fale e gaosi matagi ai mea ma a sundial.

aoga aso

I le 1955, i le tausaga o le 12 tausaga na tuuina Isaak Nyuton i le aoga. lata i maliu lona tamā fai, ma o le a mautofi i le tina o lona tamaoaiga, vave reissued i le atalii ulumatua. O le aoga sa i Grantham, ola Newton i le apothecary lotoifale Clark. I le taimi o ana aoaoga, sa ia tatalaina ona tomai maoae, ae o le fa tausaga mulimuli ane toe foi atu i lona tina i le fale tama e 16 tausaga le matua ma le faamoemoe e tofia ona tiute tauave i luga o pulega faatoaga.

Ae faatoaga - ai sa leai se tasi o lana pisinisi. Faitauina o tusi, solo, mamanu auala lavelave - o nei mea uma Newton. Lona talaaga i lenei taimi ua faamatalaina lona taitaiga i le faasaienisi. Faiaoga Stokes, uso o le tama o William ma se sui o le Tolutasi College i Cambridge Iunivesite Humphrey Babington taumafaiga tuufaatasi e faia faaauauina o aoaoga Isaaka Nyutona.

iunivesite

I Cambridge, o se talaaga puupuu o Newton e faapea:

  • 1661 - ulufale atu saoloto aoaoga i le Kolisi o Tolutasi i le Iunivesite e pei studenta- "Sizer".
  • 1664 - tufaina o suesuega ma le faaliliuina atu i le isi tulaga o aoaoga e pei studenta- "atamai", lea na aumaia ia te ia le aia tatau e maua se sikolasipi ma le avanoa e faaauau ai pea nisi latou aoaoga.

I le taimi lava e tasi, Newton, o lona talaaga na tusia ai le lagona o le foafoaga ma le amataga o se tutoatasi galuega faasaienisi, feiloai ma Isaakom Barrou, o se faiaoga fou, o se mathematician sa i ai se aafiaga malosi i luga o le lagona o le saienisi i le matematika.

A atoa o le Kolisi o le Tolutasi, o se vaega tele o le ola (30 tausaga) na tuuina atu i le physicist tele ma mathematician, ae o lenei o le mea lea na ia faia i lona amata muamua (faalauteleina binomial mo faasino fetaui tonu ai soʻona faia ma le faalauteleina o se fuainumera e le iu) ma le faia i luga o le faavae o aoaoga faavae a le Galileo, Descartes ma Kepler, o se faiga taatele o le lalolagi.

Tausaga o le ausia tele ma le lauiloa

Faatasi ai ma le onset o le mala i le 1665 vasega i le kolisi iu, ma alu Newton i lona esetete i Woolsthorpe, lea na ia atoatoa le suesuega e sili ona taua - suesuega opitika ma le lanu o le alaleo, o le tulafono o gravitation aoao.

I le 1667 na toe foi le saienitisi e Tolutasi College, lea sa ia faaauau ai ana aoaoga i le fisiki, matematika, optics. Ia foafoaina a vaai mamao taʻua iloiloga rave i le Sosaiete o le Royal.

I le 1705, Newton, o lona ata ua mafai nei ona maua i soo se tusi aoga, o le muamua na tuuina atu le tagavai o le Knight e mo ausia faasaienisi. O le aofaiga o suesuega i vaega eseese o le faasaienisi e matua tele. Maoae galuega i le matematika, faavae o inisinia, saienisi o fetū, optics, fisiki, saienitisi liliu le ata o le lalolagi.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.