Soifua maloloinaFaamai ma Tulaga

Fuga i se tamaitiiti (2 tausaga): o le a le mea e togafitia ma pe faapefea ona fai sao

Ae leai se tamaitiiti i le lalolagi ua tupu ae e aunoa ma se faama'i. I le malulu, o pepe ua tui puipui. O se mea taua tele lea. I le lumana'i, o le a iloa e le tino o lau tama le auala e vave ona feagai ai ma siama na uma ona masani ai ma masani ai. I le vaitau o gasegase, e tatau ona tu'uina atu le gauai totō i le tamaititi, ia filifili le sa'o togafitiga mo ia. A uma, o le taunuuga o le ma'i e faalagolago i ai. E mafai ona lelei pe leaga: o se toe fa'aleleia po'o se fa'alavelave.

E masani ona fesiligia e matua se fesili: afai e amata le malulu o se tamaitiiti (2 tausaga), ona faapefea lea ona togafitia? O le a taua i le asō ni auala eseese e tau ai le fa'ama'i. Ae e taua le manatuaina o soo se tofiga e tatau ona faia e se foma'i. Ae maise lava pe a oo mai i tamaiti laiti.

Natura o le faamai

Muamua nai lo le tausia o le malulu masani (2 tausaga le matua o le tamaitiiti), e tatau ona malamalama i le natura o lona amataga. O fa'ama'i uma e vaevaeina i siama, fungal ma viral. O nei mea e sili atu ona taatele nai lo o latou muamua. I lenei tulaga, o se fa'ama'i viral ma togafitiga le talafeagai e ono a'afia ai fa'afitauli fa'apitoa. O togafitiga o lenei fa'ama'i e afaina i le faapipiiina o se ma'i ma'i. O mea uma i totonu o le tino o le tagata e fesootai. O le mea lea, e le tatau i se tasi ona taumatemate i luga o le falesa, o le a le mea na mafua ai le le mautonu o le pepe. I le fa'aopoopoga, o nisi o tamaiti i lenei vaitau e le mafai ona latou fa'amalamalamaina le mea e tiga ai i latou.

O le auga autu o le faamai i se tamaitiiti: a tafe le isu, fiva, tale. Afai ei ai se ulu o le pepe ma le photophobia, ma i luga o le vevela ona iloa e ona matua se faailoga o le 39 tikeri pe sili atu foi, e ono foliga mai o le foma o le foma. A mae'a sina taimi e malogo le tamaititi (mulimuli ane susu), ma e le pa'ū le vevela - o le bronchitis. O le tiga i le faai ma le pa'i i luga o tonesils e uiga i le angina. E le gata i lea, o tamaiti laiti e masani ona feagai ma le laryngitis, pharyngitis, rhinitis, otitis ma isi faama'i. E tofu uma lava ma auala eseese o togafitiga. Mafaufau i le mea e fai pe a amata le malulu o le pepe (2 tausaga). Nai lo le togafitia o le tamaititi i lenei tulaga?

Togafitiga o se malulu

E masani lava i tulaga uma (sei vagana ai nisi), ei ai le isu o le pepe. Muamua, o le mealilo e vavaeese ai o lo'o i ai se lanu manino ma se fa'amautu vai. I se taimi muamua, e mafai e matua ona maitauina se gasegase malosi. I se taimi mulimuli ane, ua fulafula, o le manava ua fa'alavelaveina, fa'asao mai le isu mafiafia. O nei mea uma o faailoga ia o se fa'ama'i viral. Afai a mavae ni nai aso, ona maua mai lea o se lanu lanumeamata ma le samasama mai le isu, ona pipii lea o se siama siama. Nai lo le togafitia o se malulu (2 tausaga i le tama) i sea tulaga? Fa'afefea ona faafaigofie le manava?

A aunoa ma le tofiaina o le foma'i, ua sa'o atoatoa, e mafai ona e fa'aaoga vaifofo o le saline. O meafaigaluega nei e pei o le "Humer", "Aquamaris", "Rinostop". Faailoa atu i le isu o le pepe latou te mafai ona o'o atu i le 8-10 taimi i le aso. O tapenaga e fa'amama ai le mucosa mai pathogens ma fa'aitiitia le fulafula e ala i le tusia o le tele o le vai. I taimi muamua lava o le faamai, o fualaau faasaina e pei o Grippferon, Genferon, Derinat o le a aoga. O sui sui nei o vaila'au e fa'amaonia mo le fa'aaoga mai aso muamua o le olaga. Faaaoga fa'amalosi e tusa ai ma faatonuga. O vailaau fa'amalosi mo le isu e seasea ona fa'atulagaina. E le mafai ona fa'aaogaina tutoatasi. Talosaga sauniuni: Isofra, Protargol, Polidex.

Fefe: o afea e fa'aititia ai le vevela?

Toeitiiti lava o taimi uma i tamaiti e maua ai le vevela o le tino ma ma'i. Faatasi ai ma lenei faailoga amata malulu lava i se tamaitiiti (2 tausaga). Nai lo le faia ma le auala e faaitiitia ai le vevela? E taua le taua i le taimi lava e tasi, a o'o i le faailoga o le thermometer o le 38.5 tikeri, e le tatau i le tina ona ufiufi le antipyretic. E manino lava o matua uma e mananao e fa'aitiitia le tulaga oa latou fanau. Ae i lenei vevela e amata ai se tauiviga malosi o le fa'ama'i ma fa'ama'i. Afai e te mana'o ia maua e le pepe se teteega lelei o le tino i le lumanai, ona fa'atali lea. O se tuusaunoaga i le tulafono o tamaiti e leai ni fa'afitauli o le neurology. Mo i latou, o le fa'aaogaina o mea antipyretic e tatau ona i ai i le 37.7 tikeri.

O le auala sili ona saogalemu mo le fa'aitiitia o le vevela i totonu o se tamaititi o le "Paracetamol" ma ona analogues ("Panadol", "Cefekon"). E mafai ona fa'aaoga le "Ibuprofen" po'o le "Nurofen". I tulaga tulaga ese, "Nimulid", "Nimesulide" poo "Naize" ua tofia. Manatua o le fualaau o le antipyretic e fa'alagolago lava i luga o le tele o le tino: fa'apena sa'o.

Ae a pe afai e le sese le vevela?

I tamaiti laiti, e masani lava i fa'ama'i, fa'ama'i pa'epa'e amata. O lenei uiga e mafai ona fa'aalia se malulu i le tama (2 tausaga). Nai lo le togafitia? O le lisi o vailaau e fa'amalo ai lenei tulaga e pei ona taua i lalo:

  • Antipyretic (tele fa'aaogaina tupe e fa'avae i metamizol sodium);
  • Spasmolytic (No-Shpa, Drotaverin, Papaverin, Papazol);
  • Antihistamine ("Aso Lua", "Tavegil", "Suprastin").

O vaega ta'itasi e filifilia e tusa ai ma tausaga o le tamaititi. O le tele o taimi e fa'aaogaina ai le tuufaatasiga lenei: "Analgin", "Dimedrol", "Drotaverin". I lenei tulaga, o le tamaititi e 2 tausaga, o lona uiga e mana'omia 0.2 miligrams o vaifofo ta'itasi. O le iniseti o lo'o fa'atonuina i totonu o le tino.

Fa'asa'o ma tiga tiga

Toeitiiti lava fa'aalia i taimi uma i le maligi o le malulu i se tamaitiiti (2 tausaga). Nai lo le togafitia o le tamaititi i lenei tulaga? O le tele o le fa'aalu mo le toe tu'uina atu ma le va'aia i lenei vaitau e fa'asaina pea. E na'o le faletalimalo e fa'amaonia ai e mafai e le foma'i ona fautua mai ia auala, e pei o le "Tantum Verde", "Samoa" (i lalo o le tulaga e le fa'apipi'i ai i totonu o le faai, ma luga o le ogatotonu o alafau).

E fa'atagaina e togafitia siama o le pepe ma le pa'u mucous e lata ane i fa'atulagaga nei:

  • "Miramistin" (fasioti siama, siama ma sigi, fufulu).
  • "Chlorophyllipt" (aoga mo siama fa'ama'i, fa'afeiloa'i ma staphylococci, aveese le mumū).
  • "Lugol" (fa'amamaina, fa'aleagaina, aoga tele i le tulaga o fa'ama'i pipisi ma siama).

Faaaogaina o vaila'au fa'asaina

Afai e masani ona malulu lau tama (2 tausaga) - nai lo togafiti? O vaila'au fa'asaina ma togafitiga fa'amalosi ma fa'amalositino e fa'aaoga nei i tamaititi i le taumatau ma le agavale. Ua fautuaina e foma'i mo puipuiga ma tuusa'o mo togafitiga. O lo'o iloa e sili atu ona saogalemu fa'ata'ita'iga o sooupu e faaosofia ai le fa'aogaina o feso'ota'iga. O nei fualaau e le fesootai ma le siama i latou lava. Latou te fa'aaogaina le puipuiga o le tino ma fa'afefe i le malulu masani. Faailoaina o igoa o nei vailaau: "Viferon", "Kipferon", "Anaferon", "Ergoferon" ma isi.

E mafai e le fomai ona faatonuina le pepe ia vailaau e pei o le "Isoprinosine", "Groprinosin", "Aflubin", "Ocillococcinum", "Citovir" ma le tele o isi. Ae e sili pe a le fa'aaogaina oe lava ia.

O afea e mana'omia ai vaila'au?

E masani lava, e ufiufi e se tina alofa ia vailaau fa'ama'i pe a amata le malulu o se tamaitiiti (2 tausaga). Nai lo le togafitia? O fa'amaoniga o mea e mana'omia moni ai sui antimicrobial e:

  • lanumeamata po snot samasama ;
  • Tiga faigata;
  • O le vevela o le tino e sili atu i le lima aso;
  • O togafitiga fa'atauina e le fesoasoani, ma o le a atili ai ona leaga le tamaitiiti;
  • Sa i ai se tiga i taliga;
  • O se pa'u papa'e pa'epa'e na fa'aalia i luga o masini tonesils.

E tusa lava pe maua e lau pepe ia fa'a'ailoga ua fa'amatalaina, e le o se 'alofaga ia vave ona tu'uina atu ia te ia se vailaau fa'ama'i. Ia mautinoa e fa'aalia lau tama i le foma'i. O le mea moni lava e mafai e le pediatrist ona pikiina sa'o se sauniuniga talafeagai ma fuafua le fua talafeagai. O le tele o taimi, e fautuaina e foma'i vailaau fa'asa'o i tamaiti mo se tele o gaoioiga. O lo'o tu'uina atu i le vaila'au fa'asologa o vaila'au fa'asolosolo. O le mea e masani ai, o le cephalosporins ua fa'amatalaina. Fefa'ataua'iga igoa talafeagai mo lau pepe o le a fa'aalia e se foma'i.

Gagau ile tamaitiiti (2 tausaga): nai lo togafiti? Fofo fa'apitoa)

I tausaga talu ai nei, o le tele o matua o lo'o taumafai e lafoa'i vaila'au ma fualaau, ma tu'uina atu ai mea e sili ona fiafia i ai fa'ata'ita'iga a tagata. Ioe, o nisi oi latou e aoga. Ae i mea uma e te mana'omia e iloa ai le fua. Aua le aumaia le tamaititi i se tulaga le iloa. Afai e te va'aia e le aoga au metotia - fa'afeso'ota'i lau foma'i.

  • Fa'aitiitia le fa'avevela o le tino e mafai ona fa'aaogaina mea e pa'u ai. Faaaoga vai mama faigofie mo lenei mea. Aua le su'aina le pepe i vodka po'o le vinika. Fa'aitiitia le vevela o le thermometer e mafai ona i ai faatasi ma le fesoasoani o le vitamin C. Brew se tamaititi vaivai vaivai o le lauti ma le lemon po o moli moli.
  • Faalenatura fualaau ma antimicrobials: kaliki, aniani, aloe sua ma isi. Ina ia fa'ateleina le tetee o le tino, e mafai ona e avatu i le tamaitiiti se kuata-sipuni o le paluga o le sua o le lemon ma aniani.
  • Lele vae ma faia manavaina i totonu vevela (manava i pateta) e mafai ona faaaogaina pe afai e le o le vevela o le pepe. E taua le matauina o le tele o tamaiti e le taliaina ia mea na tutupu.
  • Ina ia togafitia se faai, e mafai ona fufulu. O le fofo e filifilia i lau faitalia: soda ma masima, chamomile broth po'o calendula ma isi.
  • Fa'atasi ma se tale e fesoasoani i le susu susu ma se sipuni o le meli ma le pata. Manatua o le meli o se mea e matua a'afia ai.

Fatuina le tulaga e sili ona fa'alelei

Afai o foliga muamua o le tamaititi malulu (2 tausaga) - nai lo togafiti? O le puipuia o fa'afitauli ma togafitiga o le faama'i e aofia ai le faia o tulaga talafeagai mo le pepe. Afai e te tu'uina le tama i se potu mafanafana, potu malulu, o le a atili ai ona leaga. E le sili atu i le 23 tikeri le maualuga o le vevela. Ua seti le suavai i le 60-70 pasene. Afai e malulu le mumu, ona sili atu lea ona lelei le fai o lavalava, nai lo le fa'aaogaina o masini fa'avevela.

Afai e musu le pepe e 'ai - o le mea masani lenei. Aua nei fafagaina le tamaititi e ala i le malosi. E taua le inu soo. Tu'u i le pepe le meainu, lea e fiafia i ai: sua, sua, ti, susu. I le uma, o lo'o i ai le suavai o lo'o fa'ateleina ai le vaega tele o meaola ninii. I le gasegase, o lo'o moe le moega. Ae o se tamaitiiti e lua-tausaga-le-matua e faigata tele ona matauina. O le mea lea, o le tiute tauave ua suia i luga o tauau o matua: o mai i luga ma ni taaloga lemu. E tusa lava pe alu ese le pepe mai le moega, taumafai e fa'atapula'a lana gaioiga (aua le fa'afeiloa'i ia oso ma tamoe).

E mafai ona ou taele ma savali?

E fa'apefea ona foliga mai le malulu o le tamaitiiti (2 tausaga) nai lo le togafitia? O le togafitiga e tatau ona, ua uma ona e iloa. E i ai i matua uma lava fesili: e mafai ona taele ma savali? Matou te tali atu ia i latou.

O le fufuluina o se pepe e le gata ina mafai, ae e tatau foi. Fa'atasi na o vai fa'apitoa e maua i luga o le vevela. A o ta'ele, e manavaina e le tama le ea malulu, fa'afefe o vai e ulu atu i le mea'ai, e saofagā i le natura masani o kulupu ma le fa'amamaina o pa'u. O le faasaina o le aau i le taimi o le malulu na o'o mai ia i matou mai le taimi na ta'ele ai tamaiti i totonu o le fagu ma sa fefefe e fa'ata'ita'i le pepe ua vaivai.

E mafai ona e savali, ae na o le leai o se vevela. E tusa lava pe o le pepe ma le isu o le pepe - e le o se fa'alavelave mo le savali. E taua le fa'aofuina o le tamaitiiti i le tau ma fa'aitiitia le fa'afeso'ota'i ma isi tamaiti.

O mea sese autu a matua

Ua uma ona e iloa mea e te mana'omia e ave pe a amata le malulu o le tama i le 2 tausaga (nai lo le togafitiga). Fa'amatalaga a foma'i e faapea o matua lava latou e tele lava ina tuuaia mo le auai atu i fa'ama'i pipisi. E tausia lelei e le tina ma le tama le pepe, lea e o'o atu ai i le bronchitis, pneumonia, otitis ma isi fa'ama'i. O ituaiga ma'i fa'apitoa e mana'omia ai fualaau matuia. O lea la, o a ni mea sese autu a matua? Afai e amata le malulu o se tamaitiiti (2 tausaga) - o le a le mea e le tatau ona togafitia?

  • Fualaau. O nei fualaau oona e lelei i le i ai o ni fa'amatalaga. Ae o le tele lava o tina ma tamā e tuuina atu a latou fanau i se tulaga le talafeagai. E fa'aumatia e le antbacteria le microflora masani, lea e fa'apupulaina ai le leaga o a'afiaga o siama. Manatua o le antimicrobial agents e leai se malosi i le tulaga o se fa'ama'i viral.
  • Antipyretics. Ave i latou i le maualuga o le vevela (sili atu ma le 38.5 tikeri). A leai, e te le faatagaina le puipuiga o le pepe e sa'o sa'o.
  • Antitussives. Aua e te tu'uina atu le fa'ata'ita'iga o antitussive, taumafai e vave aveese lenei faailoga. O le vaivai o se uiga masani o le tino i se mea e le fiafia ai. I lenei auala, o le sputum ua alu ese mai le bronchi. E sili le fa'aaogaina o le mucolytic ma le fa'amoemoe.
  • O vaila'au uma i le taimi e tasi. O vaila'au fa'amatalaina e lelei, ae ta'itasi ta'ito'atasi ma i lalo o fa'amatalaga faapitoa. Afai e te tu'uina atu i le tamaititi fualaau oona i le taimi e tasi, ona i ai lea o se mea e fa'aaogaina. Faatasi ai ma se tuufaatasiga o fualaau, ia mautinoa e faitau ia faatonuga.

E tauaofai

O lo'o tu'uina atu i le tusiga fa'amatalaga e uiga i le fa'alauteleina o le malulu o tamaiti (2 tausaga). Nai lo le mafai ona togafitia, oa sauniuniga e sili atu mo le fa'aaoga e ala i le tofiaina o le foma'i - o lo'o fa'amatala muamua. Manatua e le mafai e oe po'o le foma'i mai le falema'i lata ane ona fa'amaonia sa'o. Afai e le lagona e le tamaititi le lelei pe a mae'a aso e tolu, e tatau ona e fa'afeso'ota'i se foma'i. Se vave toe fa'afouina!

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.