Aoga:, Talafaasolopito
Franz Lefort: tala otooto
O le vaitaimi o Petrovsky o le talafaasolopito o Rusia o loo tumau pea ona sili ona fiafia i tulaga o le tele o suiga taua e aafia ai le olaga atoa o se atunuu tele. O le tupu talavou, e ui lava i ona tomai ma uiga malosi, na mana'omia le fesoasoani ma fautuaga mai le amataga o le nofoaiga i le filifilia o le itu, metotia ma auala mo suiga.
Mai le aiga o tagata fa'atau
O tuaa o le Petrine admiral na sau mai Piedmont, o se itumalo i matu o Italia. O lo latou faaigiga na muamua foliga e pei o Leforttti, o lea la, ina ua latou siitia atu i Suitiselani, na liua i se Falani - Le Fort.
O le galuega autu, lea na maua ai se tupe maua lelei Lefort, o se namu (mea tau fale: varnishes, paintings, soap) fefaatauaiga. O se galuega taufaioloa na faatalitali ma François, na fanau mai i le 1656 i Sineva ma le uii o atalii e toafitu o Jacob Le Fort. I le mausali o lona tama o Franz Lefort ina ua mae'a le faaiuga o le kolisi (Geneva collegium) i le 1670 na alu ai i Marseilles e a'oa'o le pisinisi tau pisinisi.
Fanau mo fe'avea'i
O se aulelei, manaia, malosi faaletino, atamai ma atamai, alii talavou fiafia ma le malosi o le a le mafai ona mafaufauina lona olaga i le lumanai ao tu i tua o se faufautua pe nofo i tua o se kesi. O Franz Lefort, o lona talaaga o le toe faia o le olaga faamanuiaina o lona tama ma aiga vavalalata, na sosola ese mai le au faipisinisi, na valaauina e aoao ia te ia ia autu o pisinisi, i le olo o le falepuipui o Marseilles, lea na ia ulufale atu ai i le militeli o se tamaitiiti.
O le ita i le loto malie o lona atalii, na manaomia ai e Jacob Lefort le toe foi mai o le fanau. O le fa'atupula'ia o Kalaviniina e le fa'atagaina Franz e le usitai i le ulu o le aiga, ma a o'o mai i Sineva ae amata loa ona galue i le faleoloa.
E tusa ma le tolu tausaga a'o lei mauaina e Franz le faatagaga mai lona tama ma ona aiga e alu i le militeli i le Duke o Courland. I le faaiuga o le taumafanafana o le 1675, na ia tuua ai Sineva e auai i taua i le fale faafiafia a le Franco-Dutch War.
I le valaaulia a le Russian Tsar
O taua a Europa i lena taimi e masani lava ona faia e 'autau o "lansknehts", na valaaulia e le tele o faipule o setete laiti. Na avea Franz Lefort ma "fitafita o le tamaoaiga" o le 17 seneturi. O se tala otooto o ia tagata atamamai o le militeli na masani lava o se faasologa o gaoioiga i le sailiga o se sili atu fefaasoaaiga.
I Holani, na amata ai le filemu. Na talia e Lefort le valaaulia a Dutch Lieutenant Colonel Van Frosten, o le na aoina le au i le valaaulia a le Russian Tsar Alexei Mikhailovich, ma i le faaiuga o le 1675 o ia i Arkhangelsk, ma le tausaga na sosoo ai - i Moscow.
Siamani nofoia
Tsar Alexei Mikhailovich i le taimi na maliu o ia, o le nofoalii o lona atalii - Fyodor. E tolu tausaga na pasia ae lei taliaina Lefort i le tautua faamiliteli i le tulaga o le kapeteni. I le taimi lea, na nofo ai o ia i le laumua o Muscovy, nofo i le nofoaga Siamani, ma aumai ai uo ma tagata Europa na nonofo i Moscow mo se taimi umi. O se tasi oi latou na naunau e malamalama i le gagana, taumafai e malamalama i aganuu ma avea ai Franz Lefort. O le tagatanuu o tagata o le atunuu ese na eseese. O se fa'apitoa faapitoa na fiafia ai Franz mai le Scotsman Patrick Gordon, o le lumanai Petrine general. Na mafai foi ona ia faaipoipo i le afafine o se tagata Egelani, Lieutenant-Colonel Suge - Elisapeta.
I le faaiuga o le 1678 Lefort (Franz Yakovlevich - o lea na amata ai ona latou valaauina o ia i Muscovy) na tofia e avea ma taitai o le kamupani, lea na ulufale atu i le falepuipui o Kiev, lea na faatonuina e Gordon. Mo le lua tausaga o le tautua, o ia, e ese mai le ofisa o le falepuipui i Kiev, sa auai i le fa'ataunu'uina faasaga i le Crimeans. Na fiafia Lefort i le nofoaga o Prince Vasily Golitsyn, na lauiloa mo ona lagona i Western-Western.
I le 1681 na fa'atagaina Lefort i le fale tafaoga. I Geneva, o tauaiga na tauanauina o ia e aua le toe foi atu i le atunuu, ae ia faaauau lana auaunaga i Europa. Ae o Francois, o tautala lelei e uiga ia Moscow, na toe foi atu i le nofoaga Siamani.
Solitulafono a Crimean
I lona toe fo'i atu i Moscow, na ia maua suiga i le Kremlin. Ina ua mavae le maliu o le Tupu o Fyodor, sa faapaleina ona uso o Ivan ma Peteru i le malo, i lalo o le amio a lo latou tuafafine - o Sophia malosi ma le naunautai. O Prince Golitsin na sili ona fiafia i ai ma ia faamalosia le pule a le masiofo na faia ni tau se lua faasaga i le Crimean Turks. Na le manuia taumafaiga a le malo ona o le le lelei o sauniuniga, ae o Lefort, tumau ma le pule sili, na faamaonia ai o ia o se tagata atamai ma na vave ona siitia o ia i le kolone.
O nisi o tusitala o talafaasolopito e talitonu o le toilalo o le taumafaiga lona lua a le Crimean (1689) sa tele naua, ae peitai, ae lei umi mulimuli ane ia te ia, na vaivai ai le mana o Sophia: i Moscow o le tupu fou, o Peteru, na tulai i ona vae.
Liua ma Peteru
O se tagata atamai, atamai ma le matagofie, Europa, atamai ma atamai, o Franz Lefort, na vave ona avea o se uo taua mo le tupu talavou. Na mafai e Peteru ona maua tali i le tele o fesili ma luga o le setete, ma le sauniuniga o se taua taua, ma le fa'aleleia atili o le olaga i se tulaga Europa.
Fa'afetai i feso'ota'iga vavalalata ma Geneva, Franz, i le talosaga a se uo, na valavala fa'amalosia inisinia, faufale, fana ma isi tagata mai Europa atoa e asiasi i Moscow, lea na lagona ai e Peteru se faaletonu matuia.
O le fale o Lefort i le nuu Siamani na manatu o se tasi o mea silisili mo le teuteuga ma le sosaiete ma o le nofoaga sili ona talafeagai mo fonotaga a se vaega toatele o tagata e tutusa o latou mafaufau lea na potopoto iai Peteru. Na ia tu'uina atu tupe mo le masini i le fale o Lefort o se fale tele, lea e mafai ai e le taulealea talavou ona fa'aalu le taimi i le Europa e mamao ese mai le siosiomaga lavelave a Kremlin.
I le taimi o le fanau mai o le suli i le 1690, na faasilasila ai e Moscow le tele o mea alofa i totonu o le lio o Peteru. E le'i fa'agaloina Lefort. O Franz Yakovlevich na avea ma tagata lautele.
Lefortovo nofoia
I le talosaga a Lefort, o ia o loo taumafai e fausia se autau masani i Moscow, i le itu tauagavale o le Yauza se nofoaga na atofaina mo le taulaga a le militeri. Sa faatulagaina se eleele solo tele, lea sa talimalo ai se aoaoga matuai ma aoaoga māfaufauina, faatuina faleie ma fale mo tagata ofisa. Na faasolosolo lava, o iinei na fausia ai se taulaga atoa, i le taimi nei o loo tauaveina le igoa Lefortovo.
Major-General Lefort ma le malosi tele na faia ai le sauniuni a se au Rusia o se ituaiga fou. I le fa'atulagaina o le auaunaga i le Europa, na ia maua ai le fa'amalosi malosi ma le maualuga o a'oa'oga a fitafita ma ofisa. I le taimi o togafiti - "malaga malie" - na ia fa'aalia le lototele faaletagata lava ia, i le taimi na maua ai se manu'a itiiti.
Trekking i le Azov
I le 1695 ma le 1696 taua a le militeri na faia i saute, na fa'amoemoe e maua le avanoa i le Black Sea ma taofia ai le fa'amata'u a Turki i le itu i saute o Rusia. Franz Lefort ma Peter 1 i le taimi o nei atina'e sa i ai i fegalegaleaiga faifaipea ma vavalalata. I le taimi o osofaiga a le Azov fortress Lefort na muamua i luma o le au osofaiga ma na ia pu'eina foi le fu'a a le fili.
I sauniuniga mo le vaega lona lua o le taua i saute, na avea ai Lefort ma fa'ailoa o le auvaa. O Peter i lenei tofiga e le'i sau mai i le tele o tomai tau va'alele a Franz, lea na te le'i mauaina. Sa fiafia o ia i le le lava o le galue, malosi, atamai, le faamaoni o Lefort, o lona tuuto atu i le emeperoa. Sa manaomia i latou e fausia vaa mo le auvaa Rusia talavou, mo le toleniina o le auvaa. I le osofaiga lona lua, na tofia Lefort e avea ma taitaiau o le au fitafita.
Ava tele
I le tautotogo o le 1697, o se sui o le malo o le 250 tagata na tuua Moscow mo Europa. O le ulu o le vaega na tu'uina atu o Lefort, o Peteru sa i ai o se tagata tumaoti. O le sini o le "fitafita sili" o le faia lea o se sootaga ma malo o Europa e faasaga i le malo o Turki, ma sa taumafai le tupu talavou e faamalie lona lava fia iloa e uiga i le auala o Europa, fou fou ma le televise.
I le taimi o le taamilosaga Europa, o Lefort o le ofisa sili o le ofisa. Na ia faatautaia feutagaiga a le malo, ma faatulaga ai ni fonotaga, e fetaui ma le au faipolotiki Europa, ma talanoa ma i latou na mananao e ulufale atu i le auaunaga a Rusia. Sa vaeluaina o ia ma le tupu ao ia i Egelani.
I le taumafanafana o le 1698 mai Moscow na oo mai ai le tala fou o le fouvalega o le ta'avale, lea na fa'amalosi ai Peter ma ana paaga e toe foi vave atu i Rusia.
Tele le gau
Ina ua toe foi atu o ia i le laumua, o Lefort, i le itu o le tsar, sa auai i le faamasinoga o le fouvale, ma o loo i ai faamaoniga o lana tetee i le fasioti tagata, lea na ia musu ai e le auai.
I le taimi o le malaga i Europa i Yauza, na fausia ai se maota ofoofogia mo Lefort, na tuuina atu ia te ia e Peteru. Ae na o le taimi lava na maua ai e le au faresaio le taimi e faamanatu ai le tele o fale. I le faaiuga o Fepuari, o lona soifua maloloina na faasolo ina malosi. Lona taunuuga ua leva ona mafatia o le a pa'ū mai i se solofanua na tupu ia te ia i le taimi o le tauiviga Azov. I le faaiuga o Fepuari 1699, na maua ai e ia se malulu, ma ma'i i le fiva ma maliu ai i le aso 2 Mati o le tausaga lava lena.
Na avea lenei mea ma se toilalo tele mo Tsar Peter. Na fai mai o ia ua maliu sana uo faamaoni, o se tasi o fitafita sili ona faamaoni na ia manaomia i le taimi nei.
O uo faamaoni, e pei o fili tetee, sa i ai Lefort. Franz Yakovlevich, o lona talaaga puupuu e talitutusa ma le fuafuaga o se tala fou, o nisi na fa'aalia le fa'aaloalogia loloto, o isi - o le ita tele. E foliga mai, e le o ia o le tagata autu na amataina le toefuataiga o Petrine, e pei ona foliga mai o nisi o tala faasolopito. Ae o le faia mai ia te ia na o se alii inu ava malosi, e pei ona fai mai nisi, e matua le talafeagai foi. A'o tatou luma, o le ola susulu lea o se tagata, faatasi ai ma mea uma a le agaga na mana'o mo le atunuu ua avea ma ona fanua lona lua.
Similar articles
Trending Now