Aoga:Talafaasolopito

O aai anamua i le lalolagi. O 'a'ai tuai i le lalolagi: lisi

E ui lava i feeseeseaiga faifai pea e uiga i le taimi na tupu mai ai nofoaga anamua, ae o lo'o i ai se lisi e sili atu pe itiiti ifo, e aofia ai palemia pito i leva i le lalolagi lea e le fa'alavelaveina le ola, ma o lea ua latou 'aina.

O se tasi o matua

O lenei lisi o loo ta'ita'ia e Ieriko, e le gata ina taua i le Tusi Paia i lalo o le igoa "aai o pama", e ui lava o le upu Eperu o le "aai o le taeao". O tagata tusitala talafaasolopito e faasino i le aso na amata ai ona avea o se nofoaga i le 7th meleniuma BC, e ui lava o nisi o tulaga o lo'o nonofo ai o IX. O lona uiga, o tagata na nonofo iinei i le taimi o le chalcolithic po'o le sera Neolithic. O le mea na tupu o le tulaga o Ieriko mai lea taimi i lea taimi ua i luga o le taua, o loo i ai i le Tusi Paia se faamatalaga o le aveina o le aai. Na te le'i pasi mai le lima i le lima, o le taimi mulimuli na tupu i le 1993, ao alu atu Ieriko i Palesitina. E tele afe tausaga na nonofo ai tagata, ae na toe foi mai i taimi uma ma toe fausia. O le taimi nei o Ieriko, lea e 10 kilomita mai le Sami Mate, e fiafia i le asiasiga a tagata tafafao maimoa, ona e mauoa i vaaiga (mo se faataitaiga, sa i ai se lotoa o le Tupu o Herota). E le gata i lea, o lenei aai aupito leva i luga o le fogaeleele e tulaga ese foi ona e faapea, afai e mafai e se tasi ona faapea mai, o le nofoaga pito i loloto, e 240 mita i lalo o le sami.

O ai e matua

O le lona lua (ma o nisi taimi siamupini fesiligia) i luga o le lisi o le "sili ona aai anamua i le lalolagi" O i Tamaseko, o le laumua o Suria po nei. O lona amataga e faatatau foi i taimi anamua, ae avea ma aai tele ina ua mavae le osofa'iga a Suria, e amata mai i le 1400 TLM. O se tasi o aai pito sili ona matagofie i Sasa'e Tutotonu, ua tumu i mea manaia. Aisea e tatau ona na o le faletapuai Umayyad, se tasi o le lisi o le malumalu aupito sili i le lalolagi, lea o lo o teuina ai le ulu Ioanna Krestitelya. O le aai e tuai lava ona e talitonu o le uluai puipui na fausia i luga o le eleele ina ua mavae le Lolo o le Wall Damascus. O le aai tuai, lea e le suia ai lona foliga mai mo le tele o seneturi, o loo siomia foi e se puipui, ae na faatuina i le vaitaimi o Roma Anamua.

Ma le pito matua

Faai'uina le tolu muamua o nofoaga o le lisi o "aai anamua o le lalolagi" Lepanona Biblical. E leai se aoga e fai atu, i nisi o lisi e tu'uina atu i le lona lua, ma e o'o lava i le muamua mai le sinia. O nei aai e tolu ua tulai mai ao leʻi taitai le tausaga 'apamemea, ae talu ai sa nonofo pea. Bibl o lo'o i le fa'ato'aga o Beirut. O le igoa tonu lava o le aai o loo faapea mai o se tasi taimi na avea o se aai faatusipaia ma sa ta'ua o le igoa o Hebal. Phoenika, i aso anamua o le totonugalemu o fefa'ataua'iga papyrus, ma o le taimi nei o se nofoaga lauiloa tafafao maimoa. O se mea e manaia ai, o se numera itiiti o tusiga na maua i mea anamua ua le'i fa'amaoniaina, ona o lenei ituaiga o tusi-le-Tusi Paia e leai ni va'a. Faailoga e tusa ma le 100, ma tusi e itiiti. O le aso o le a sosoo ai le aai o Susa ua finauina, faapea foi ma le aai pito i tele o Suria i aso nei, Alepo - o se tasi e talitonu i le 7th senetene BC ua i ai nei aai, o nisi e le.

Le lisi faaiu o le "matua"

O le fananau mai o aai mulimuli ane e amata mai i le 4th meleniuma BC. E le o lisi sili ona taua i lalo o le igoa "Old Cities of the World" na ta'ua Crimean Theodosia, e ui lava i Rusia o ia lea na taua o le "aai e faavavau" talu mai ona faavae, e tusa ai ma nisi o punaoa, i le seneturi 6 senituri BC ma sa lauiloa o Ardabra . E pei o le sefulu nofoaga anamua o nofoaga ia e pei o Saitonu Lebanese (4,000 TLM). I le taimi lava e tasi, o le fa'aalia o le Fayoum Aikupito (Greek Crocodile Field) ma le Bulgarian Plovdiv ua tusia. Turkish Gaziantep ma le laumua Lebanese Beirut e tele seneturi o la'itiiti. E le gata i le lisi e masani ona ta'ua o aai nei: Ierusalema, Turo, Erbil, Kirkuk, Jaffa. O i latou uma na tulai mai mo le tele o seneturi ao lei oo i le faasologa o taimi ma ua avea ma sui o le "matua".

Le sili ona leva i Rusia

O lisi sili ona taatele i lalo o le ulutala "O aai tuai o le lalolagi" e le aofia ai le tusi o talafaamaumau, po o Zurich, po o Ningbo, e ui lava o latou i ai le 6,000-tausaga le talafaasolopito o le olaga i tua atu o latou. O le mea lea, o Derbent (mai le Arapi Bab-al-Abwab - o lona igoa - o lona uiga o le "faitotoa o le faitotoa" po o le "faitotoa tele"), e tusa ai ma nisi o punaoa, ua uma ona nofoia i le 4th meleniuma BC. o le aai southernmost lenei ua uma ona i ai le Malo o Rusia i le tausaga 'apamemea. I le faaliliuga mai le gagana Azerbaijani o lona igoa e foliga mai o "faitotoa tapunia". O lo'o i totonu o le va i le va o le Caucasian ridge ma le itu i sisifo o le Sami Caspian. O lenei nofoaga anamua na avea ma faitotoa i tagata malaga na mulimuli mai Europa i Asia.

E faapena foi "le matua"

I le tele o tagata, o le manatu o Europa anamua e feso'ota'i fa'atasi ma Eleni. Ae ui i lea, ua matua tele le Suisise Zurich. O uluai nofoaga i lona teritori na tulai mai i le 4430-4230 TLM, o lona uiga, i le 5th senetene. I lo tatou vaitaimi, na faatoilaloina e le au Celts, ona avea loa lea o le vaega o se vaega o le malo o Roma, ma o nei taimi ua uma ona taua i lalo o le igoa Turicum. O le aai a Saina o Ningbo, lea e fesootai tuusa'o ma le aganuu a Hemudu, lea sa i ai i le 5th meleniuma BC, ua fai mai ua uma ona nofoia i taimi o Neolithic. O su'esu'ega fa'asolosolo e le tumau, ma o igoa fou o le a aofia ai i le lisi o aai tuai i luga o le paneta.

E sili atu i lo tatou faasologa taimi

O le lisi o "aai tuai o le lalolagi" e sili atu le lautele nai lo le "Tuai", aua o le 2 meleniuma BC o lo'o i ai i le tele o malo. O le nofoaga o nofoia na tutupu i nei seneturi e sili atu nai lo Sasa'e Tutotonu. I Europa, e matele lava i le aai o anamua Eleni ma Roma. O lenei teritori o lo'o ta'ita'ia e le lisi o "'A'ai e le'i fa'aolaina o lalolagi anamua' Athens. O faamatalaga i lenei aai-setete foi e amata i upu na nonofo ai nei nofoaga i le vaitaimi o Neolithic. Ae o Atenai o loo faamatalaina auiliili, e amata i le leva o le taimi o le gagana Helleni, o lona uiga, mai le 1700-1200 TLM. O le tausaga auro mo lenei tulafono malosi na amata i le ogatotonu o le 1 o le meleniuma, i le taimi o le nofoaiga a Pericles. O maa faamanatu, ua lauiloa i le lalolagi atoa, na fausia i lenei vaitau, lea e sili ona lelei le su'esu'eina ma faamatalaina i tala anamua a Eleni anamua. O ia fa'asolopito talafaasolopito e pei o galuega a Vakhelid, Hypered, Menander ma Herota na tusia i papyrus ua ola pea i lenei aso. O galuega o le taimi mulimuli ane, o tusitala Eleni e lauiloa i le lalolagi na fausia le faavae o "Myths and Legends" lauiloa e N. Kuhn. O filosofia Eleni anamua, saienisi, aganuu o le faavae lea o le poto fa'aonapo nei.

Lisi lisi

O igoa o aai anamua o le lalolagi o se lisi tele, e sili atu ma le tasi le itulau, talu ai ua mae'a le vaitaimi o Aneti i la tatou kalena, ei ai se aso faapitoa - 476 TA, o lona uiga o le pa'ū o le Malo o Roma i Sisifo. O lenei vaitau ua lelei ona su'esu'eina, ma o le iai o le tele o aai ua tusia. O le mea lea, mai i le faasologa tele, e mafai ona e ta'uina ni nofoaga faitele, e iloa lelei i tagata uma. Ulufale i ai ma le aai, na mou ese atu mai le fogaeleele, ae tuua i molimau faasolopito po o le manatuaina oe na tupuga mai. E aofia ai ia aai tetele o le Anamua Anamua pei o Papelonia ma Palamaira, Pompeii ma Thebes, Chichen Itza ma Uro, Perekamo ma Cusco, le Ancient Greek Knossos ma Mycenae, o le tele o aai o Asia ma isi konetineta. O fa'ata'ita'iga o mea na faaleagaina o nei 'a'ai e le'i foia. Mo se faataitaiga, o le Angkor e le mafaamatalaina, na leiloa i le vaomatua, o le fatu maa o Cambodia, na toe mauaina mo le lalolagi i le ogatotonu o le 19 seneturi, e ui lava o lona talaaga e lata i le seneturi lona lua o lo tatou vaitaimi. Pe o nofo i luga o le mauga, i le maualuga e 2,450 mita i luga a'e o le sami, e le itiiti ifo ma le maaleale Machu Picchu. O lenei "aai i le lagi" anamua o loo i le teritori o Peru.

Zest o le aai

O le aai anamua o Demre, pe a faatusatusa i nofoaga ua taua i luga, ua na o se talavou. O le mea muamua na ta'ua ai e faatatau lea i le V senituri (e le o le meleniuma) BC. Ae o se aai taua lenei. Na lauiloa i aso anamua i lalo o le igoa o le Lalolagi, e lauiloa e le gata mo ona fausaga fausaga e le masani ai, ae o le mea moni e faapea o Saint Nicholas, Nikolai le Sage, le Miracle-Worker, St. Nicholas ma Santa Claus, na ola ma na lauiloa. O le aga masani sili ona matagofie e avatu ai le Tausaga Fou o meaalofa mai lenei aai. O le tagata na amataina o Saint Nicholas, le uluai epikopo o Myra. O le aai anamua o Demre o se nofoaga e sili ona lauiloa i turisi.

O le auala "Demre-Mira-Kekova" e matua manaomia lava. Ua faasaoina e le aai se fale matagofie Roma, o lona telē e mafai ai ona e fa'amasinoina le taua o lenei nofoaga tetele i le sami i aso anamua. O Kekova o se motu. E ofoofogia ona o ona matafaga o le fa'aauau pea o puipui o le aai ua goto ona o se taunuuga o le mafuie. E matua lelei lava le aai fa'aonapo nei o Demre, o le ogatotonu o le itumalo o le igoa e tasi.

Lisi maoti

O mea matagofie ma matagofie o aai tuai o le lalolagi. O le lisi o le sili ona lauiloa o Bibl, Ieriko ma Alepo, sosoo ai ma Susana, Tamaseko, El Fayoum ma Plovdiv. O le a talafeagai le ta'ua o le Talafaasolo ma le mea o le a "Roma e faavavau" o Roma, faapea foi ma le tele o nofoaga o Saina anamua (Ningbo, Changsha, Changzhou ma isi). O le fa'alavelaveina o Papelonia, Palamaira, Pompeii, Uro ma Mycenae ua sili atu ona sili atu nai lo se lisi tauagafau o aai anamua. E mafai e mitamita uiga ese ona mitamita i Persian Persipole anamua. I le tasi taimi sa avea o ia ma laumua o le malo o Achaemenid, lea na faavaeina i VI-V seneturi BC i se tulaga tele, na faatoilaloina mulimuli ane e Alesana le Sili. O aai tuai uma o lo'o siomia e talafatu, e manaia tele le masani lelei.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.