Soifua maloloinaFaamai ma Tulaga

Fiva i se tamaitiiti: auga, mafuaaga, togafitiga

Fiva - o se faamai lea o le le lava o le "mu" o se microbe e mafai ona ati pa puipui ma oo atu i le ie e ufiufi ai o le faiai. E le gata i lea e tatau ona malolo ai le tino o le tagata. Ma afai o se tagata matua "faavaivaia" le mafai ona faiga puipuia maʻi faaumiumi, maitaga, faamai faiga puipuia, soo libations, o le tama ua fanau mai i se faiga insufficiently puipuiga matutua pea, ma le vaega muamua o lona maturation e oo atu i le 7 tausaga. O le mafuaaga lena tamaiti faigofie o le "faiva" fiva. ua auga le tamaitiiti o lenei faamaʻi ua fai si eseese mai le faaaliga o loo faamatalaina mo tagata matutua.

E mafai faapefea e se tamaitiiti maʻi o le fiva?

e sili atu e ono fanau nai lo tagata matutua e mamaʻi ma autu fiva. O se vaaiga lenei i ai, pe a ulu atu i le microbe le mea muamua i le meninges ma vave mafua ona Fula. fiva Peraimeri - E mafua meningococcal lenei. O le microbe mafai ona e maua le lagolago tamaitiiti mai meningococcus, mai le a onosai i nasopharyngitis meningococcal (pupuga o le faai), ma mai le tasi o loo maʻi amataga fiva meningococcal ma sa faatasi ma le pepe i latalata fesootai (i totonu o le aiga, aoga faataitai). o le a le mavae Meningococcus i tagata o lē na mauaina le itiiti ifo i le tasi inumaga o le vailāʻau.

Foi faamai "fiva" e mafai ona tupu e ala i le taumafaina o siama, lea ua mafai ai ona manumalo i le pa puipui o loo siomia ai le faiai. Lenei ma siama e mafua ai SARS, ma i latou e mafua ai le manava tatā i le taimi muamua, ma herpes siama, ma i latou e mafua ai mononucleosis, faapea foi ma le toatele o isi. O se tagata ma lenei ituaiga o fiva, i le tulaga lava e le masani, e mafai ona le faamai. E masani lava e fesootai po o le faaaogaina mea masani aiga i se tagata ei ai fiva viral, e mafai ona na o maua SARS po o le manava tatā viral. te le tupu pesi o fiva viral i vaega o le fanau e ala i siama o le fanau mai le tasi i le isi ma mai le lē tausia o tulafono o le tumama faaletagata lava ia, e mafua i le tele o fanau i le taimi lava "maua" siama.

E mafai foi ona "maua" lona lua fiva i fanau, o le auga o lea e le tupu lena lava taimi, ae mulimuli ane, i le talaaga o se viral po o faamai siama: misela, rubella, moa pox; ala o faasalalauga otitis suppurative, sinusitis, sepsis, niumonia.

E faapefea ona fiva i fanau?

mafai faitio fanau matutua oi latou o popole i ulu tiga ogaoga (itiiti ifo i le - i le pito i tua, aemaise lava i le pito i tua i lalo). E maitauina le fiva, vaivai, leai o manao. e sili atu se tamaitiiti i lona soesā moli susulu ma le leo tele (e faateleina le tiga i le ulu). Atonu ei ai faafaufau ma faasuati.

Afai o se pepe i lalo o le 2 tausaga atiina ae fiva, o le a tutupu auga o le tamaitiiti e faapea:

- i pepe - o le fula ma le fontanelle feteenai. O le tumu lena, pe afai e maualuga le fontanelle nai lo le ivi o le ulupoo, ao le pulsing ia masani;

- fiva;

- tagiauē faataluã;

- lethargy, drowsiness;

- teena e 'ai;

- tulai mai i le moega i lona ulu lafo tua;

- faafaufau, faasuati, e tusa lava po o le taumafataga.

O le mageso o le lanu uliuli e le mou atu pe a fetaomi atu i ai se ipu malamalama, o fetu-mamanuina (pule oe pe fai vaega) taumafai e tuufaatasia elemene tagata taitoatasi, e foliga mai e faapitoa i le ufa ma vae - o se faailoga e foliga mai o le tamaitiiti i le fiva (ata mageso - vaai i lalo).. I le tulaga o ia uiga o le elemene e talafeagai le mafua "mausali", talu stains sea (e - hemorrhages) foliga i totoga o loo i totonu uma, ma o lenei tamaitiiti e mafai ona oti, o le alu tala i se minute.

Fiva i se tamaitiiti: o le auga, lamatia ai le ola

Pe ae vaai i se faailoga o faamaʻi pipisi e tatau ona alu i le falemaʻi i le taimi lava?

1) mageso le mafaamatalaina (aemaise lava pe afai e le tele o auga fetaui e pei ona faamatalaina i luga) i luga o le tulaga e oo lava i le vevela o le tino teisi maualuga.

2) tete, lea na pueina ai le tino atoa po o na o le lua po o le fa lala. A e mafai ona tupu faoa fiva ma le faamutaina o le manava, e masani ona taʻua soo. O se vaega o uiga oi latou - o aliali mai ai i tua e le o lava maualuga le vevela o le tino, ma le tamaitiiti po o le aveesea malamalama, po o le e le tali atu i isi ma vaavaai "i le manatu e tasi."

3) O le solia o le malamalama (le tamaitiiti e moe i taimi uma), lili, manatu faatupu.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.