Soifua maloloinaFaamai ma Tulaga

E faapefea ona fiva ma le auala o loo alu umi

e mafai ona aafia fiva se tasi. Ma e le tatau ona e alu e aunoa ma se pulou i le taumalulu, e mafai ona na o tālatala ma SARS gasegase po o isi faamaʻi viral , po o le le faia o faasalalauga otitis suppurative ma sinusitis.

O le fanau sili ona aafia lona faiga puipuia pea a vaivai, ae o le le mafai ona tetee atu i le tino le tele o siama. Foi maʻi matutua susunuina meaai po o inu mai le ipu e tasi ma le faamai viral onosai, e talanoa ia te ia ma "faaumatia" le siama maua i le vai po o le susu unboiled. I lenei tulaga, o se tagata matua e foliga e mamaʻi pe afai vaivai lona tino e hypothermia, le leai o se moe, popole faifai pea po o maʻi faaumiumi. I se tulaga lautele, o le tele o tagata ma puipuiga mausali maualalo e mafai ona iloa mo oe lava e pei fiva faaalia.

O le vaitaimi incubation o le faamai

Le faamai e mafai ona mafua mai i le tele o siama eseese, taitasi lea o le e tatau e le na o maua i totonu o le tino o le tagata ma e faatoilaloina ai papupuni o le sela o le puipuiga, lea e puipuia ai le faiai ma lona membranes. O le mea lea, e fai atu le auala tonu faaalia umi fiva, e le mafai. O le vaitaimi incubation averesi o le faamai - e uiga i se vaiaso (5-12 aso).

E faapefea ona fiva

amata e matua maʻi. I nisi o tulaga, o auga lea faasino tonu i le pupuga o le meninges, e muamua atu i:

  • conjunctivitis;
  • faai tiga;
  • foliga mai o rhinitis;
  • fiva;
  • manavatatā;
  • mageso: mo fiva meningococcal faamatalaina e le foliga mai o nofoaga pogisa, e le mou ese atu pe afai latou te tuu tioata uunaiga mo enterovirus - laiti togitogi lanu.

E pei ona faaalia mulimuli ane, fiva, o le a faailoga e faailoa mai ai o loo i lenei tulaga?

  1. vevela o le tino faateleina.
  2. Faafaufau.
  3. Faasuati, ina ua mavae lea e leai se mapusaga.
  4. Ulu tiga. ia:
  • malosi;
  • faasa i le temporoparietal ma itulagi frontal, a itiiti mai - i le ulu atoa;
  • faalauteleina ai le taimi e tu i luga, liliu atu lou ulu, ma ina ua mavae se malamalama po o ni leo tele;
  • painkillers aveesea leaga.

auga mulimuli ane e pei:

  • le atoatoa, aggressiveness;
  • faoa, i ai se tagata aveesea malamalama;
  • drowsiness i le tulaga e le mafai ona nofo i luga o le onosai;
  • strabismus.

e ono maʻi fiva e nonofo i le komepiuta po o le matamata i se tifaga. E faafaigofieina a tamaoaiga o loo taoto i lou itu ma punou ou tulivae. Na ia musu e aai ai, inu i nisi taimi. Fesili e tape moli ma liliu i le leo. O le ata lenei o fiva purulent.

O le a foliga mai fiva serous?

O auga o ai e tutusa lava, ae o ni masani lava ona itiiti ogaoga i le malosi. Ina ia faia lenei mea, fiva, vagana ai ua mafua mai i le siama herpes simplex, cytomegalovirus ma siama Epstein-Barr, e le o faamatalaina e le manu mai o le strabismus, amioga le talafeagai, oso faamai lili. I le taimua i lenei faamaʻi e galue ulu tiga ua tuuina atu faatasi ma le fiva.

E faapefea ona fiva i tamaiti laiti?

le mafai ona e faitio tamaiti o le a latou maua le a tiga le ulu. Latou faailoa atu i ai e pei o lenei:

  • alaga umi faataluã;
  • musu e alu atu i lona lima;
  • lafo toe pepelo lona ulu ma pursed ona vae i lona fatafata;
  • mumusu e 'ai ma inu;
  • e mafai ona tete;
  • puaiga ma e oo lava loimata 'puna';
  • le iloa e faapea o se fontanelle tele (tuuina atu o nofoaga i le va o le ivi ulupoo) atuatuvale, pulsating ma laau.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.