FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

Faataatiaga faafaafanua fesootaiga Interdisciplinary ma isi faasaienisi. Fesootaiga faataatiaga faafaafanua i le fisiki, kemisi, matematika, paiolo, siʻosiʻomaga

E leai se tasi e matua faaesea mai le isi malamalama o le faasaienisi. le sootaga vavalalata i latou uma o le tasi i le isi. O le galuega a so o se faiaoga po o se faiaoga - le tele e mafai ona faailoa atu ai le sootaga interdisciplinary. I lenei mataupu o le a tatou mafaufau i le faasino o le siosiomaga ma isi faasaienisi.

fesootaiga Interscience - o le a lena?

Interscience (po intersubject) fesootaiga - o le sootaga i le va mataupu taitoatasi. A o latou e tatau ona faatulaga faiaoga (faiaoga) ma tamaiti aoga i le taimi o le faagasologa o le aoaoina. O le faailoaina o nei sootaga e maua ai se assimilation sili o le malamalama ma le sao le faaaogaina e sili atu le lelei o ia i latou i galuega. O le mea lea, e manaomia e le faiaoga e taulai atu ai manatu i le lomiga lenei i le suesuega o so o se faasaienisi.

Faailoagofieina o fesootaiga interdisciplinary - o se vaega taua i le fausiaina o se faiga o aoaoga taua ma le lelei. Ina ua maea uma, o lo latou silafia tamaʻimata mafai ai ia te ia se malamalama loloto o le mataupu autu ma le luitau patino o le faasaienisi.

Le faasaienisi e suesue natura

Ofisa o le faasaienisi, suesueina o le natura, e aofia ai le fisiki, paiolo, saienisi o fetū, siʻosiʻomaga, faataatiaga faafaafanua ma le kemisi. ua valaauina foi i latou aʻoaʻi faasaienisi faalenatura. Atonu o le nofoaga sili ona taua i totonu oi latou e patino i le fisiki (o le mea moni, o le upu o lona uiga e oo lava "amio").

O le sootaga o le faataatiaga faafaafanua i isi faasaienisi suesueina o le natura ua manino, ona oi latou uma - o se mea masani o le suesuega. Ae aisea ua suesueina aʻoaʻi eseese?

O le mea lena e matua tele ona vaega malamalama o le natura, e aofia ai le tele o eseese itu ma vaega. Ma se tasi o ana faasaienisi e malamalama ma faamatala na le mafai ai. O le mafuaaga lena talafaasolopito faia ni aʻoaʻi oe suesue i faiga eseese, o mea faitino ma le ofoofogia i totonu o le lalolagi o loo siomia i tatou.

Geography ma isi faasaienisi

E manaia le oo atu i le senituri xvii, o se lotogatasi ma manino le faasaienisi o le Lalolagi. Ae le aluga o taimi, o le faatupulaiaina o le malamalama fou, o le mea e avea ma sili atu ona faigata ma differentiated ana suesuega. E leʻi umi ae gau ese mai le faataatiaga faafaafanua o le paiolo, ma siolosia mulimuli ane. Mulimuli ane, na avea tutoatasi a nisi o le faasaienisi lalolagi. I le taimi lenei, e faavae i luga o le suesueina o le vaega eseese o le teutusi le faafanua faia ma faamalosia ai sootaga o le siosiomaga ma isi faasaienisi.

I aso nei i le faatulagaga o le faataatiaga faafaafanua o lona uiga e le itiiti ifo aʻoaʻi eseese limasefulu. O i latou ei ai lona lava metotia tau suesuega. I se tulaga lautele, o le faataatiaga faafaafanua ua vaevaeina i vaega tetele e lua:

  1. faataatiaga faafaafanua faaletino.
  2. faataatiaga faafaafanua Socio-tamaoaiga.

O le suʻesuʻega muamua o gaioiga faalenatura ma mea faitino, ma le lona lua - o le ofoofogia o loo tutupu i le lalolagi ma le tamaoaiga. E masani lava e le mafai ona kopiina ma le sootaga i le va o le aʻoaʻi vaapiapi lua mai vaega eseese o le aoao atu.

I le isi itu, ona o le faataatiaga faafaafanua o le isi faasaienisi e latalata tele. O lea, o le e sili ona vavalalata ma le "aiga" i ai o le:

  • fisiki;
  • paiolo;
  • siʻosiʻomaga;
  • Le numera (i le geometry faapitoa);
  • talafaasolopito;
  • tamaoaiga;
  • kemisi;
  • cartography;
  • vailaau;
  • sociology;
  • demography ma isi.

Ma i le fetaulaiga ala o le faataatiaga faafaafanua ma isi faasaienisi e masani ona mafai ona faia atoa pulea fou. O lea la, mo se faataitaiga, o le ai geophysics, geochemistry po o le faataatiaga faafaafanua faafomai.

Fisiki ma faataatiaga faafaafanua: o le sootaga i le va o le faasaienisi

Fisiki - o le mea moni, e mama saienisi o le natura. o loo maua i lenei vaitaimi i le galuega o le atamai Greek Aristotle na soifua e oo lava i faatufugaga IV-III. TLM. O le mafuaaga lena o le sootaga o le siosiomaga ma le fisiki latalata.

O le ute o le uunaiga ea, o le manu mai o le matagi po o vaega o le faavaega o landforms glacial - e faaali autu nei uma o faigata, e le faaaogaina i le malamalama ua maua i lesona fisiki. I nisi o aoga o le faiga o le faafoeina o lesona tuufaatasia, ua organically lalagaina fisiki ma le faataatiaga faafaafanua.

Le sootaga i le va o nei faasaienisi e lua i le aoga e fesoasoani i tamaiti se malamalamaaga loloto o le ala savali ma concretise lo latou malamalama. I le faaopoopo atu, e mafai ona avea ma se meafaigaluega o le faavaega o le fiafia o faamatalaga na i schoolboys i "tuaoi" faasaienisi. Mo se faataitaiga, o se tamaitiiti o le vasega e leʻi moni maua faatasi ai ma le fisiki, e mafai ona faafuasei ona pauu i le alofa ma ia i se tasi o lesona o le faataatiaga faafaafanua. o le isi vaega taua tele lenei ma o le faaaogaina o fesootaiga interdisciplinary.

Paiolo ma faataatiaga faafaafanua

Fesootaiga laufanua ma meaola, atonu e sili ona manino. Uma faasaienisi suesue natura. na o paiolo e taulai atu i le ola ai meaola (laau, manu, fungi ma Laiti-meaola), ma laufanua - i ona vaega abiotic (papa, vaitafe, vaituloto, o le tau, etc ...). Ae ona o le sootaga i le va o le ola ma vaega lē ola o le natura e latalata, o lona uiga e faatatau i faamatalaga ma se saienisi priori.

I le fetaulaiga ala o le paiolo ma faia faataatiaga faafaafanua a pulea fou atoatoa - biogeography. O le sini autu o lana suesuega - biogeocoenoses, lea fegalegaleai ma vaega biotic ma abiotic o le siosiomaga.

O nei faasaienisi lua foi aofia ai le mataupu o le pulega o le siosiomaga. Mauaina o le aia tatau tali i ai laufanua ma meaola e tuufaatasia a latou taumafaiga uma.

Siʻosiʻomaga ma Geography

O nei lua aʻoaʻi ua vavalalata fesootai ina ia o nisi taimi e le mataupu o le latou suesuega e tusa lava faailoa mai. O le tali i so o se faafitauli i le siosiomaga o le na le mafai e aunoa ma faasinomaga i vaega o faataatiaga faafaafanua.

Aemaise le malosi o le fesootaiga ma le siosiomaga faaletino le siosiomaga. E iʻu i le faatuina o se faasaienisi fou atoa - Geoscience le Siosiomaga. Mo le taimi muamua lenei vaitaimi faailoa Carl Troll i le tausaga 1930. O se aoaiga faaaogaina atoatoa e suesue le faatulagaga, meatotino ma faiga e faia i totonu o le siosiomaga o le tagata, faapea foi ma isi meaola soifua.

O se tasi o galuega autu o le suesue mo geo-siʻosiʻomaga ma le atinae o le siosiomaga faiga tau pulega, faapea foi ma le iloiloga o le faamoemoega mo le atinae gafataulimaina o itulagi patino po teritori.

Kemisi ma Geography

O le isi amio pulea o le vasega faasaienisi faalenatura, lea ei ai le sootaga vavalalata ma le faataatiaga faafaafanua - e le kemisi. Aemaise lava, e interacts i le faataatiaga faafaafanua o le eleele ma le palapala faasaienisi.

I luga o le faavae o nei sootaga ua tulai mai ma ua le atiina ae o fanua faasaienisi fou. E muamua i mea uma, geochemistry, hydrochemistry, kemisi ea ma geochemistry o laufanua. O se suesuega o nisi o autu o le faataatiaga faafaafanua o le na le mafai e aunoa ma le malamalama lelei o le kemisi. Muamua o mea uma tatou te talanoa e uiga i le mataupu nei:

  • tufatufaina o elemene vailaau i le momoi o le Lalolagi;
  • le faatulagaga o le vailaau o le eleele;
  • le acidity o le eleele;
  • le tuufaatasiga vailaau o le vai;
  • salinity o vai o le sami;
  • aerosols i le siosiomaga ma o latou tupuaga;
  • malaga o mea i le lithosphere ma le hydrosphere.

O le assimilation o le mea o le a sili atu ona aoga i le vasega i le tulaga o lesona tuufaatasia, e faavae suʻesuʻega po o le potuaoga kemisi.

Matematika ma le faataatiaga faafaafanua

Sootaga i le va o le matematika ma le faataatiaga faafaafanua, o loo i ai lava vavalalata. Mo se faataitaiga, e aoao atu se tagata e faaaogaina le faafanua le faafanua po o se fuafuaga o le eria e aunoa ma le malamalama faamatematika faavae ma tomai e mafai ai.

Fesootaiga o le matematika ma le faataatiaga faafaafanua faaalia i le i ai o le mea ua taʻua o sini le faafanua. O le galuega:

  • i se mea mamao i luga o le faafanua;
  • le faaiuga o le fua;
  • e fuafua i le maualuga o le mauga i luga o le vevela gradients po o uunaiga gradients;
  • i luga o fuafuaga o faailoilo demographic ma faapena.

I le faaopoopo atu, o le faataatiaga faafaafanua i latou suesuega masani ona faaaoga auala faamatematika: faafuainumera, faamaopoopoga, le paleni, o le auala o modeling (e aofia ai se komepiuta), ma isi. Afai tatou te talanoa e uiga i le faataatiaga faafaafanua o le tamaoaiga, o le numera ma e mafai ona taʻua o le "afa-uso".

Cartography ma Geography

Le sootaga i le va o nei aʻoaʻi e lua, e leai se tasi e le tatau ona faia ai e le masalosalo sina. Ina ua mavae le pepa uma - o le faataatiaga faafaafanua o le gagana lenei. E aunoa ma le faasaienisi o cartography o mafaufauina.

E oo lava i se auala faapitoa o suesuega - faafanua. O loo maua le faamatalaga aia tatau i le saienitisi mai pepa eseese. O lea la, ua liua le faafanua le faafanua mai le faataatiaga faafaafanua masani o le oloa i totonu o se punavai o faamatalaga taua. O lenei auala o suesuega faaaogaina i le tele o sauniga: i paiolo, talafaasolopito, tamaoaiga, demographics, ma isi.

Talafaasolopito ma le faataatiaga faafaafanua

"History o laufanua i le taimi ma le siosiomaga - o se tala i le avanoa." Na faaalia lenei matua manatu saʻo e Jean-Zhak Reklyu.

O le talafaasolopito e fesootai faapitoa ma le faataatiaga faafaafanua lautele (agafesootai ma le tamaoaiga). O lea, i le suesue faitau aofai o tagata ma le tamaoaiga o le a faapitoa atunuu e le mafai ona le amanaiaina lona itu talafaasolopito. Lea, o se geographer talavou, o se priori, e tatau i le aoao ia malamalama i le faagasologa o le talafaasolopito o loo tutupu i se eria patino.

Talu ai nei, i totonu o saienitisi o loo i ai ni manatu i le tuufaatasiga atoa o nei aʻoaʻi lua. Ma i nisi o iunivesite ua leva ona faatuina tuaoi faapitoa "Talafaasolopito ma le Geography."

Tamaoaiga ma le Geography

ua latalata foi Geography ma tamaoaiga. O le mea moni, o le taunuuga o le fegalegaleaiga i le va o nei faasaienisi e lua o le manu mai o se aʻoaʻiga fou atoa taʻua faataatiaga faafaafanua o le tamaoaiga.

Afai ekonomteorii fesili autu o le "mea ma po o ai e maua ai", o le uluai popole faataatiaga faafaafanua o le tamaoaiga ma se isi mea: pe faapefea ma o fea o loo gaosia oloa patino? Ma o loo taumafai lenei faasaienisi e saili ai le mafuaaga ua faavaeina ai le tuuina atu o se oloa i lenei (faapitoa) o se vaega o le atunuu po o itulagi.

ua tulai mai faataatiaga faafaafanua o le tamaoaiga i le e oo lava i le ogatotonu o le senituri XVIII. e mafai ona manatu i lona tama e pei o le saienitisi sili M. V. Lomonosova, o coined le faaupuga i le 1751. Le taimi muamua, sa mama faamatalaina faataatiaga faafaafanua o le tamaoaiga. Ona, i le tulaga o lona fiafia e aofia ai le faafitauli o le nofoaga o aoga malosiaga ma urbanization.

Ina ia aso, faataatiaga faafaafanua o le tamaoaiga e aofia ai le tele o aʻoaʻi alamanuia. i latou:

  • alamanuia faataatiaga faafaafanua;
  • faatoaga;
  • felauaiga;
  • atinae eseese;
  • tagata tafafao maimoa;
  • faataatiaga faafaafanua o auaunaga.

I le faaiuga ...

faasaienisi uma e faatatau i le tasi le isi i se tulaga sili atu po o le maualalo. o latalata foi Fesootaiga faataatiaga faafaafanua ma isi faasaienisi. Aemaise lava pe a oo mai i aʻoaʻi mai e pei o le talafaasolopito, fisiki, kemisi, paiolo, tamaoaiga po o le siʻosiʻomaga.

O se tasi o luitau o le faiaoga po nei - faailoa ma faaalia le tamaitiiti fesootaiga interdisciplinary i faataitaiga patino. o se tulaga e matuai taua lava lenei mo le fausiaina o se faiga aoaoga lelei. Ona o le lavelave o le malamalama o le saʻo e faalagolago i le lelei o lana tusi talosaga mo le foiaina o faafitauli talafeagai.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.