FaavaeinaGagana

Faasalaga faigofie faigata - o faigata ... O le faataitaiga faigofie faasalaga

faasalaga faigofie faigata - o le mea lenei? O se tali atoatoa i lenei fesili o le a tuuina mai i le mataupu nei. I le faaopoopo atu, o le a taʻu atu ia te outou e uiga i mea e mafai ona faigata i se faasalaga faigofie, ma o le faailoga tulafono faatatau i se mataupu na tuuina mai.

faamatalaga lautele

Faigata fautuaga faigofie - o se talosaga, e tatau ona aofia ai so o se syntax. Ma e le tatau ona i ai se faavae kalama.

E tatau ona maitauina i totonu o le fausaga e faafaigata ai le talosaga faigofie faatupuina a tauagafau, tomua upu, faaopoopoga, tulaga ma isi. Tatou te mafaufau i nei taitasi i auiliili.

tagata homogeneous

E faapefea i le faasalaga faigata faigofie? o loo tuuina atu faataitaiga i lenei mataupu.

Afai e te manaomia e faafaigata ai so o se fuafuaga, ona o lenei tuutuuga homogeneous lelei. E masani lava, o loo faaaogaina lenei faaupuga e faasino i le iunite lexical lea tali i le fesili lava lea e tasi, ma e fesootai foi i le upu lava e tasi. E tatau ona matauina e faapea o sea tagata o le faasalaga masani ua faaesea e commas (mai le tasi i le isi). O se faataitaiga manino: "Ua faapotopotoina faamatalaga mo se tusiga i le Moscow ma Orenburg ma Ufa."

faʻamanino

Le talosaga faigata (faigofie), lea e tuuina atu i lalo: "O le auala, laina ma o maa, na alu i le vao." E faigata e ala i le faamatalaga. O se tagata lona lua, saini denoting soo se mea faitino ma tali atu i fesili nei: "O le a?", "O le a?", "O ai?" I lenei tulaga, se faauigaga eseese. E tatau ona matauina o nei faailoaga atonu e adjectives po o le suinauna ma faalagolago upu ma e aunoa ma i latou e pei foi po o le aafia i fefaatauaiga participle ma (seasea) numerals.

O se faataitaiga manino:

  • "O le natura o se matamuli ma ia tausaafia, sa i taimi uma le fiafia i ona uiga." o se faauigaga e ese lenei, lea e faatatau i le nauna.
  • "I se pusa siliva mai le po malulu mou fugalaau." O lenei faamatalaga tumaoti.

E faapefea e tu ese e faigata i se faasalaga faigofie? e mafai ona vaaia lenei mai le vyshepredstavlennyh faataitaiga. A koma tatau ona faasoasoa atu i faamatalaga o loo faamatalaina e le iunite lexical nei po o le faasino atu i le nauna patino.

apps

faigata fuaiupu faigofie (malamalama suesuega i le mataupu e masani ona tuuina mai ina ua mavae le vaega tau o ni faaupuga) e mafai ona aofia ai se talosaga, o le faamatalaga na faaalia e se nauna. O se tulafono faafoe, e aumaia ai se igoa e matuai ese lava, lea e tulaga ese faamatalaina ai le mea ua filifilia. O nisi nei o faataitaiga faataitaiga:

  • "Bypasses Frost-kovana latou meatotino uma."
  • "O i latou, o le faamatalaga."
  • "O oe, e pei o le initiator, ua noatia o ia e taalo o se matafaioi autu."
  • "O le manu malosi, fanua afa, aveesea lona mana."
  • "- o na tusi cubby teuina."

Faailoga faasalaga faigata faigofie ma le talosaga:

  • māvae suinauna tagata lava ia;
  • māvae talosaga i le faatasiga "pe faapefea";
  • māvae talosaga masani e mulimuli i le upu ona faamatalaina;
  • ua suia le koma e se vase, pe afai o lo oi le talosaga i le faaiuga lava o le faasalaga.

faaopoopo

Faaopoopo valaauina se vaega laiti o le faasalaga, e faatulaga so o se meafaitino po o tali i fesili o tulaga oblique. Māvae sea malosiaga pe afai latou e aofia ai le upu nei :. I le faaopoopo, e ese mai, e silia ma i luga, e aofia ai, faatasi ai ma le faatagaga faapitoa, e faaopoopo atu i le aofia, ae, ma isi Mo le manino, tatou te tuuina atu se faataitaiga:

  • "Na te lei faalogo i se mea ae o le leo o le timu."
  • "Ou te matuai fiafia lava le mataupu, sei vagana ai nisi o faamatalaga."

tulaga

Tulaga taua o se vaega laitiiti o le faasalaga, e faailoa ai le taimi, nofoaga, auala ma le mafuaaga o gaoioiga, ma tali le fesili "pe a?", "O fea?" "Aisea?", "E faapefea?" o se faataitaiga lenei:

  • "Ina ua vaai uo, tu Sasha le leoa mo se taimi umi."
  • "Ataata, sa ia moe ai."
  • "E ui i le foliga sesega, sa lalelei o ia."

E tatau ona tusia o tulaga ua faaesea i taimi uma pe afai latou te faailoa mai se gerund po o fuaitau participle upu, ma liliu "e ui lava i + nauna".

mamanu tomua ma taulimaina

faasalaga faigofie faigata - o se ofo lenei lea o loo i ai se tuufaatasiga o upu (talosaga) ua taʻua o le tagata po o se mea o ia lea po o lea e faatatau i se lauga faapitoa. Foi, nai lo le mafai ona faaaogaina togafitiga ma le sao mamanu. Lenei upu, po o se tuufaatasiga o le fuaiupu atoa, lea ua faaalia mai e le tagata o loo tautala se uiga upuʻese agai i le anotusi o se upu e tautala ai (eg, lagona o le le / mautinoa, o le faatulagaga o le mafaufau, o le puna o le faamatalaga, auala o faaupuga ma isi.).

E tatau ona matauina e tutu i taimi uma le togafitiga e commas. A o le fausaga sao, e mafai ona tu ese e faaaoga ai se vase po o le puipui. Mo le manino, tatou te tuuina atu ni nai faataitaiga nei:

  • "O se tasi aso - Ou te le manatua le mafuaaga - o le konaseti e leai."
  • "E foliga mai Winter e malulu."
  • "O le uiga moni lea o ata tifaga Amerika (pe afai ua e vaaia) ni nai faataluã."
  • "O Mary, o le matagofie o oe o."

Le faamaninoina o le faasalaga

Faamamaina taʻua o le faasalaga e faamatala le isi. E tatau ona matauina e tele lava ina o loo faamaninoina o tulaga o le taimi ma le nofoaga. I le faaopoopo atu, o le matafaioi o le e ofo tagata o nisi taimi e galue ma le naunautai.

O nisi nei o faataitaiga:

  • "O le timu amata i le afiafi, i le ta o le valu."
  • "Luma, i le itu lava o le auala, sa mu se afi tele."

i taimi uma e tagata le agavaa ma valavala ai i commas.

E faapefea ona e faamatala se faasalaga faigata faigofie

Afai e te tau ai i se galuega lea e tatau ona e maua se faasalaga faigata faigofie, lea atonu e mafai ona e fesoasoani i le algorithm nei:

  • Aveesea i latou uma fuaiupu pe afai e leai se faailoga.
  • Faailoga le faavae ma aveesea i latou fuafuaga lea o loo tuueseeseina le faailoga mai le tasi i le isi e ala i le faavae.
  • E tusa ai o le talosaga o totoe e tatau ona taumafai e saili pe aisea ua latou maua nisi ituaiga o faailoga (o le tatalaina upu, tuutuuga homogeneous, adverbial participles po participial ma isi.).

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.