Soifua maloloina, Faamai ma Tulaga
Faamaʻi o Stephen faatauga. O le talafaasolopito o le faamai Stephen faatauga
Physicist mai Egelani Stiven Hoking ua lauiloa e le gata i liʻo faasaienisi. O le tele o faatusatusa i le saienitisi silisili e pei o Einstein ma Newton. Faatauga lo o tagofia ai faʻalemafaufau fisiki ma faaaogaina matematika, avanoa ma teori taimi, suesueina o le tulafono faavae lea e uunaʻia ai le atulaulau. o Stephen a saienitisi lava faatosina o le taimi nei, ia taitai e le Matagaluega o le Iunivesite o Cambridge.
Ae o le tala o Stephen faatauga - faifai pea le faatoilaloina o se maʻi tau i le oti, lea faatasi o ia toetoe lava o loʻu olaga atoa faatagatamatua. O lenei ofoofogia tagata sa mafai ona iloa le avanoa faatuaoia o le mafaufau o le tagata, ma mafatia mai sclerosis lateral amyotrophic.
talaaga puupuu o le saienitisi
na fanau mai Stephen faatauga i Ianuari 8, 1942 i se aiga e auai i le vasega ogatotonu. Ae peitai, o ona matua sa faauu o Oxford ma sa manatu atamamai. Stephen o se tamaitiiti e masani ai, ae i le 8 tausaga, sa aoao e faitau. O le aoga o se tamaitiiti aoga lelei, ae leai se mea mataʻina le ese mai o latou tupulaga.
Lagonaina le sili le fiafia i le fisiki, ia auai i le Matagaluega o le fisiki i Oxford, lea e lei faaalia le tele o le naunau e aoao, e faaalu le tele o le taimi e taaalo i taaloga ma pati. E ui lava i nei mea uma, sa mafai ona i le 1962 e faauu ma se tauaaoina faailoga o le tagata malaga. tumau Stephen mo sina taimi i Oxford ma suesue sunspots, ae mulimuli ane filifili loa e alu i Cambridge. O iina na ia na auai i le saienisi o fetū tau o ni faaupuga.
Ua amata le maʻi o Stephen faatauga e tatau ona lagonaina e pei o le amataga o le vaitaimi o Cambridge Iunivesite. Ma i le 1963, o se auga lē fiafia o se alii talavou - sclerosis lateral amyotrophic (taitoatasi).
O le a taitoatasi?
E le o se maʻi faaumiumi o le neura tutotonu, lea faagasolo lemu. O loo faamatalaina i le manuʻa o le cortex ma brainstem, ma neurons maea alio nafa mo gaoioiga. Gasegase atiina ae supa, ona atrophy o musele.
I Europa, o le faamaʻi Stephen faatauga mo se taimi umi o le a taua i le mamalu o le saienitisi Charcot, na faamatalaina o le faailoga i le ogatotonu o le seneturi XIX. I le US, o le faamai e masani ona taʻua o le faamai o le Goering i le manatuaina o se tagata taalo pasiketipolo lauiloa o le na maliu o taitoatasi.
sclerosis lateral Amyotrophic - o se maʻi uiga ese. O le 100 afe tagata latou te mafatia ai mai le tasi i le lima. Le tele o taimi, o tagata mamaʻi mai le 40 i le 50 tausaga. faamaʻi o Stephen faatauga, o le mafuaaga o lea e le iloa, e leai se fofo. e le mafai ona Saienisi pea malamalama pe aisea oti taufetuli o sela o neula. Āiga taalo a matafaioi i le tusa ma le 10% o mataupu.
Peitai, i le 2000s anamua, suesue ua fautuaina e faapea e fesootai taitoatasi i le faʻatasiga i le faiai molecules neurotransmitter. O nisi faamatalaga molimau e taʻu mai ai le faamai atiina ae ona o le soona acid glutamic, ua mafua ai neurons e galulue i le malosi atoa, ma o lea vave ona fano. O le taimi nei ua saili malosi mo genes nafa mo le atinae o sclerosis lateral amyotrophic. E oo lava i tuuina mai e le mea moni e faapea maua fualaau faasaina galuega tele o mea mai lenei faamaʻi, e le 100% le olaga faaletino.
Auga ma le ala o le maʻi
faamaʻi o Stephen faatauga, o lona auga e faigofie ona fenumiaia ma le foliga mai o le isi, faamai itiiti matautia, e matua matautia. Muamua, lagona o le tagata atoatoa maso faamamaina (e sili ona masani lava o le lima). o loo atagia mai lenei mea i le faigata, e pei o tusitusiga, buttoning, ave mea laiti.
Faʻatasi le faamai amata ona alualu i luma, ma i le faagasologa o le faasolosolo oti neurons afi o le tuasivi, ma faatasi ma i latou, ma vaega o le faiʻai o le pulea gaoioiga tauofo. O se taunuuga, e sili atu ma sili atu ona musele e leai se gaoioiga e aunoa ma le mauaina o uunaiga mai le faiai.
Amyotrophic sclerosis lateral, maua lona igoa ona o le neurons e faia uunaiga i le maso o le tino o loo i luga o le itu i le maea alio.
Le tele o taimi i le amataga o le faamaʻi e faigata ma le tautala ma faaumatia. I le laasaga mulimuli ane o se tagata lava e aunoa o feoaiga, aveesea ai le tagata ona foliga vaaia, atrophy maso gagana, ei ai le drooling. Ae peitai, e leai se tiga, na te le lagona.
faamaʻi o Stephen faatauga ui matautia, aua e maʻi supa ia te ia, ae e le faalavelave i le faagasologa o le mafaufau. Manatua, faalogo, faaaliga, malamalama, tumau suia galuega tauave faiai faapitoa o le mafaufau.
O le a le mafuaaga o le oti i gasegase taitoatasi?
I le vaega mulimuli o le faamaʻi atrophy ma maso respiratory, o lea e le mafai e le tagata manava. E ui lava o loo i ai foi e faapea e lei atoatoa aua le faavaivai i le tino, ae o le maso o loo aofia ai i le manava, tuu le galuega tauave.
le olaga o Stephen faatauga ma taitoatasi
E ui lava i le vaaiga matautia, na faaauau pea le olaga toaaga Stephen. Peitai, o le auga faia i latou lava lagona. Ma ina ua mavae a faaitiitia alu i faatauga le falemai mo se suesuega, i le mea sa ia taʻu atu o le tala matautia ia ola le toe atu i le lua tausaga. Ina ua mavae lenei tala, semanu e tagata uma le pau i totonu o se faanoanoa, sa leai se tuusaunoaga ma Stephen. Ae o le galala mo le ola ua manumalo ai, ma sa amata ona e tusia ana manatu. iloa faafuasei faatauga o loo i ai lava le taimi e faia se mea aoga, o se mea aoga mo le lalolagi.
e lei taofia ai o ia maʻi a Stephen faatauga i le 1965 i le faaipoipo Jane Wilde, peitai, i lona faaipoipoga sa ma o se tootoo. iloa lona toalua e uiga i le vaaiga matautia, ae filifili loa e tuuina atu lona olaga atoa handpicked le tausiga o ia te ia, ao ia mafai ona galulue lelei ai, auai i gaoioiga faasaienisi. Faatasi latou faaaluina le silia ma le 20 tausaga, faaipoipo ai ma fanau e toatolu fanau mai. Faafetai aoaoina pea e Dzheyn Stiven, e oo lava i le afa pipili.
Ae ina ia ola i se tagata mafatia mai taitoatasi, e faigata tele. O le mea lea, i le vaitausaga o le 90. vave tatala faaipoipoga le ulugalii. Peitai na tuua ai na faatauga mo le umi. Sa ia faaipoipo atu i lana tausisoifua. O le faaipoipoga e alu ai le 11 tausaga.
gaoioiga faasaienisi
Stephen faatauga, o le faamai lea ua faagasolo i lana matata faasaienisi, sa ia puipuia lona manatu i le 1966, ma le siitia o le tausaga nei ma se tootoo ma tootoo. Ina ua mavae se puipuiga faamanuiaina, sa amata ona galulue i Cambridge College Gonville ma Caius e pei o se tagata suesue.
Faaaoga se nofoa faataavalevale na talu mai le 1970, ae e ui lava i lenei mea, i le va o le 1973 ma le 1879 sa galulue faatauga i le Iunivesite o Cambridge faiaoga o le Matematika faaaogaina ma le fisiki faʻalemafaufau, lea sa avea o ia ma se polofesa i le 1977.
Physicist Stiven Hoking mai le 1965 i le 1970, faia suesuega i le tulaga o le atulaulau i le fetoaiga tele. I le 1970 sa ia suesue le talitonuga o le pu uliuli, ua ou tuufaatasia le tele o manatu. O se taunuuga o lana galuega faasaienisi , sa ia faia se saofaga tele i cosmology ma saienisi o fetū, faapea foi ma se malamalamaaga i le manatu o le kalave ma pu uliuli. Faafetai i lona faatauga galuega fanafanau avea le tagata e ona o se vaega tele o faailoga ma taui.
E oo mai le 1974 e mafai ona maua i latou lava le saienitisi, ma tu i luga ma alu i le moega. O nisi taimi i le tuanai maʻi faamalosia e saili le fesoasoani a tamaiti o le vasega, ae mulimuli ane sa e faafaigaluega se tausisoifua tomai faapitoa.
ae vave leiloa Stiven Hoking le tomai e tusi ona o le atrophy o le maso o le lima. E foia ai faafitauli ma faamatalaga e lavelave, fausia ma vaai faalemafaufau graphs sa i le mafaufau. Ia puapuagatia ai ma meafaigaluega leo o le saienitisi, sa malamalama i ai na latalata uo ma i latou e fesootai soo ma ia. E ui lava i lenei mea, Stephen dictating pepa faasaienisi ma lauga le failautusi, ae e moni, faatasi ai ma le fesoasoani a se faamatalaupu.
tusiga
filifili le saienitisi e popularize faasaienisi ma i le 1980 na amata galue ai i le tusi, na faaautuina "O Se Talafaasolopito Otooto o le Taimi." O loo faamatalaina ai le natura o le mataupu, le taimi ma le avanoa, o le talitonuga o le pu uliuli ma le fetoaiga tele. Tusitala Aloese mai tuutuuga lavelave faamatematika ma faamatalaga e, ma le faamoemoe o le a fiafia o tagata lautele i le tusi. Ma o lea tupu. Steven ma faamoemoe o le a avea lea lauiloa lana galuega. I le 2005, na tusia ai faatauga a tusi lona lua, ma tuuina atu ai le igoa o le "O Se Talafaasolopito o le Taimi Briefer." E faapaiaina i le atinae aupito lata mai i le fanua o le saienisi o fetū tau o ni faaupuga.
Fesootaiga ma le lalolagi i fafo e faaaoga ai se metotia
I le 1985, sa faakonekarate faatauga niumonia. atoatoa magagana Steven ona o le tracheotomy faamalosia. Popole tagata faaolaina se saienitisi mai le leai o se pisa. Ona sa atiina ae se polokalama o le komepiuta e mafai ai ona faaaogaina le swipe o se taumoa tamatamai lima e filifili le upu faaalia i luga o le mataitu ma tuufaatasia i latou i fuaitau, na iu ai ina auina atu i se synthesizer tautala. Fesootai atu i tagata e ala i tekinolosi komepiuta ua matua faaleleia o le olaga o se saienitisi. O ai foi se avanoa e faaliliu ai le faaaogaina o le faamatalaga e faatusa equalizer o le fisiki, lea sa tusia ai le upu. O lenei, aoaoina Steven tutoatasi e lauga, ae sa faia muamua ma auina atu i le synthesizer tautala.
Ina ua uma ona maso atrophy atoatoa aua le faavaivai itutino saienitisi na tuuina sensor infrared i lana matatioata. O lenei e mafai ai ona e filifili le tusi vaai.
iʻuga
E ui lava i lona maʻi ogaoga, e matua malosi lava Stephen faatauga i lona 73 tausaga. O le a avea le matauʻa o le toatele o tagata maloloina. Na ia malaga soo, tuuina faatalanoaga, tusia tusi, ma taumafai e popularize saienisi, le faia o fuafuaga mo le lumanai. miti Polofesa o se malaga i luga o se spaceship. Le faamai na aoaoina ai o ia e le faasaoina o ia lava, ona o le toatele e le o lea lelei. E talitonu o ia i le umi ola ona o le mafaufau oloa galuega ma le tausiga matagofie.
E mafai ona tatou faapea atu o le tala o Stephen faatauga - o se faataitaiga o le filiga tele ma le lototele, lea e na o lou fiafia.
Similar articles
Trending Now