Soifua maloloinaFoma'i

Fa'alavelave i le maile, mafua'aga ma togafitiga

O le vaivai i totonu o se taifau e taatele, ma o le mafua'aga atonu o ni faafitauli i le mānava ma suiga eseese o le loto. O le mafuaaga e mafai ona a tale ma le nimonia ronhopnevmoniya, eseese bronchitis e mafai ona matuitui po o le faaumiumi.


Afai e atiina ae e se taifau laryngo-farengitis ma le laryngitis, lea e masani ona o faatasi ma le tale, ma ua le maua ai le mana'o o le taifau, ua faanatinati ma ua amata ona leiloloa lona leo, ua faateleina le tele o le lymph. O le mafua'aga o lenei mea e mafai ona avea ma se fa'ama'i adenovirus.


O le mafua'aga o le tale e mafai ona avea ma se masini fa'apipi'iina o le pharynx ma se fa'ala po'o se uumi umi. E le gata i lea, e tupu a'e le mumū pe a uma ona inu vai malulu ma meaai.
I le tulaga lea e amata ai le dyspnea respiratory, matutu, paroxysmal tale, o le mafuaaga e mafai ona i ai i le tui o le siama. E i ai foi se "syndrome cough syndrome", pe a ulu atu le siama i totonu o le manava o le maile. I le faaopoopo tale i maile e mafai ona e atiina ae ina ua tualiali i le namu, e mafua i le amata ona atiina ae ai le tracheo-bronchitis po tracheitis pipisi.
Tracheitis i se taifau e mai i a'afiaga i luga o lona tino o fungi ma mycoplasma, acholeplasmas ma le ureaplasma.


I le faaopoopo atu i fa'ama'i pipisi e mafua ai le tale i totonu o se taifau, o le mafuaaga e ono le afaina, e mafua mai i polyps, abscesses, tino o tino po'o tino mai fafo. E le gata i lea, o le taifau atonu o lo'o i ai le fa'avaivai, lea e mafua mai i le fa'aolaina o le esophagus. O le mea'ai e mafai ona avea ma se fa'ata'ita'iga o se fa'aopoopoga i le pa'u o le faitioga i totonu, mumū o le vevela vevela.


E i ai taimi e tupu ai le ma'i i le taifau ma se suiga fa'afeiloa'i i le auala, pe a o'o ina amata ona fa'apipi'i le popolasia. O lenei mea e aofia ai i ituaiga ituaiga o taifau e pei o pitonuu Boston po'o pusi Peretania. E le gata i lea, o le tale i totonu o se taifau e mafai ona atiina ae ma se ma'i maualalo o le gasegase, e mafai ona avea ma bronchitis gase e mafai ona alu i le niumonia. I lenei tulaga, o le uiga o se tala susu. I le bronchitis gasegase, o le tale e avea ma paroxysmal, ae i le taimi nei e televave le taifau, ma e le o atagia ai lenei ma'i. I lenei tulaga, o le tale e tupu mai i le manava malosi o le ea fou po o le pala oona, lea e fa'aleleia i le taimi o le atina'e o le bronchitis.


Lave'a i taifau e mafai ona iai fa'ama'i pipisi po'o le tumutumu o le tino. I lenei tulaga, o le loto amata ona atiina ae se tale i maile e tupu i le loto le toilalo ona o le solia manino o le toto faasalalauina i le chronic ma edema chronic.


Ina ia fa'aitiitia le mumunua i totonu o se taifau, e tatau ona tu'uina atu ia te ia vitamini A, C, E e fa'amalosi ai le tino puipuia, lea e mafai ai e le taifau ona toe vave maua. Ua i ai se tale i le taifau? Togafitiga e tatau ona tofia se fomai manu, ma a'o le'i fa'aaogaina ia te ia e mafai ona e fa'aaoga togafitiga fa'alalōlōina. A e moe, e mafai ona e avatu i le taifau le meli ma se lemoni ma vavae a'a o mullein, o le a vave ona aveese le fulu mai le maile. E tatau ona fa'amalieina le susu ma sasaa atu i le gutu o le taifau ma se tui. O se vaifofo sili ona lelei mo le tale le mafaufau o le Iapani, o se vailaau Saina e faavae i luga o lenei vailaau togafitiga. E aveesea atoatoa le ita i le faai. E mafai e se taifau ona tu'uina atu lenei vaila'au i le valu o le sipuniti i le 10 kilokalama o le mamafa o dog. I le mea e tupu ai le dog 20 kilokalama, e mafai ona e avatu le afa o le sipuniti.


E mafai ona togafitia le maile i le echinocicea, o lenei vailaau fa'ama'i e le gata na te fa'asa'oina ai le fatu o le tale, ae mafai ai foi ona fa'asa'o le toilalo o le fatu, lea e masani ona atiina ae i le tele o mumū o le pito i luga ma lalo ifo o le manava. A o'o ina fa'avae e le taifau se tale e mafua mai i siama ma fa'ama'i pipisi, e mafai ona tu'uina atu le hydrastis, lea ei ai lona aafiaga antibacterial ma le antiviral. O lenei fualaau faasaina e 6-7 pa'ū i le 10 kilokalama o le mamafa, ma talu ai o lenei vaila'au e vevela, e tatau ona avatu i le taifau meaai.


O le mea lea, e mafai ona fa'au'uina afai o se taifau e atiina ae fa'ama'i pipisi e mafua ai le tale, e tatau ona su'eina e le foma'i ma fua na ave e togafitia.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.