FaavaeinaTala

Faagaioiga o le lē ogatasi: O Se Talafaasolopito Otooto

Lē ogatasi Faagaioiga - o se gaoioiga e aumaia faatasi atunuu e folafola atu le faavae o lona ala o faiga faavae i fafo o le lē auai i le militeli-faaupufai vaevaega ma blocs. E aofia ai le atunuu e le o auai i se tolauapiga komunisi po kapitalisi.

Lē ogatasi Faagaioiga, o lona talafaasolopito aloaia amata i le 1961, sa faatatau i le puipuia o le aia o le atiina ae o atunuu o le Tolu Lalolagi i tuutuuga o le Taua malulu. tauvāga superpower tetee (o le USSR ma le USA) na mafua ai se finauga tele o atunuu i Asia, Aferika ma Europa. O se tasi o sini autu o le gaoioiga o le konafesi o Aferika ma atunuu Asia, lea sa galue o se tomua i lona faavaeina. 29 atunuu e auai i le galuega. sa taitaifono Conference e Dzhavaharlal Neru.

I totonu o le instigators o le gaoioiga o le taitai Yugoslav Josip Broz Tito, o le peresitene o Aikupito , Gamal Abdel Nasser, taitai o Initonesia Ahmed Sukarno.

O le mea muamua e tolu tausaga ina ua mavae le foafoaga o le gaoioiga ei ai se matafaioi taua i le Sao decolonization o democratization o sootaga faava o malo, i le faavaega o setete tutoatasi fou. Na faasolosolo malie, ae peitai, ua leai lona aafiaga i le malae faava o malo.

Le taimi muamua, o le lē ogatasi ua atiina ae Faagaioiga o mataupu faavae e 10 e saili e faatino ona lava faiga faavae tutoatasi. Ua latou lē suia i le seneturi ma le afa ua mavae. I aso nei, e pei ona luma, o le faamamafa ua i luga o le le aloaia o le aia tatau o atunuu e tulituliloa auala e fetaui ai le aia tuufaatasi, e mautinoa ai le atinae, ina ia faatumauina le filemu ma le saogalemu e ala i le galulue faatasi i le foiaina o faafitauli faava o malo.

Le taimi nei, e aumaia faatasi atunuu e 120 o le Faagaioiga o le lē ogatasi. O lenei faatusa i le 60% o le tuufaatasiga o fuainumera o le Malo Aufaatasi. E nofoia se niche o le iuni faaupufai, lea e tetee i le malae faava o malo gaoioiga i Sisifo e faasaga i le tele o atunuu o le atiina ae.

faamatalaina i le gaoioiga o le atunuu o lo o tauaveina ai le faiga faavae o coexistence filemu, e tusa lava po o blocs le superpower militeli, lagolago tatala o gaoioiga faasaʻolotoina.

Nam faia 15 tumutumu. O aso nei ua toe maua faʻatasi se tulaga malosi ma le avanoa e faia se matafaioi iloga i faiga faapolotiki faava o malo, e tusa ai ma atinae faava o malo.

Iran e fautua atu ni auala aoga o le galulue faatasi i se fonotaga a faifeau i fafo o le gaoioiga, e tatau ona mautinoa le ausia o manatu taatele (tetee atu i faasalaga, o le filemu ma le saogalemu, o lotu e le taufaifai, o le taua e faasaga i le osofaiga mai le West, na faia i le toefuataiga UN, o le taua e faasaga i fefaatauaiga o fualaau faasaina ma faiga faatupu faalavelave, lagolago atunuu sui auai i le faalapotopotoga faava o malo). O lea, e lagolagoina ai le Nam aia tatau faaniukilia a Iran.

O le taimi nei, e manaomia le sili atu iloilo faatoaagaina mai o le matafaioi o le gaoioiga, lea e valaau mo se toe iloiloga o ona mataupu faavae. O le taimi nei e lona lua i le Malo Aufaatasi faalapotopotoga faava o malo e mafai ona iloa fuafuaga tele. Ae o le faafitauli o se fausaga i totonu vaivai o le faalapotopotoga, o le dissimilarity o faiga faavae ma le tamaoaiga o le atunuu e auai, o le toesea ai o le finagalo aoao, ona o le fiafia i faaupufai eseese.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.