Faavaeina, Gagana
"E", "o": o le faaaogaina o le gagana Peretania
O le malamalama i le gagana Peretania e tatalaina ai le tele o faitotoa. O le mafuaaga lena ua suesueina malosi toeitiiti o atunuu uma o le lalolagi. Le taimi nei i le lalolagi e uiga i le 2 miliona. O tagata e faaaogaina lenei gagana i se tulaga masani. O lenei aofaiga e aofia ai i latou mo o ai le Igilisi a latou gagana, e pei foi i latou oeo faaaogaina o se gagana ese: mo fesootaiga ma paaga pisinisi, fesootai ma uo i fafo, i ituaiga uma o mea malie ma moni suesue. I se tulaga lautele, o le suesuega o so o se atunuu i fafo gagana e faaleleia ai gaoioiga o le mafaufau, talafeagai ma mafaufauga lavelave, e faapea foi le tomai e faatautaia ai i le tulaga e leʻi mafaufauina.
Auala e aoao ai le kalama le gagana Peretania
Mo le tele o tamaiti o le vasega o le gagana Peretania o se faigata faapitoa i lona kalama. O le mea moni, e leai se mea taua (aemaise lava pe a faatusatusa, mo se faataitaiga, i le gagana Rusia!), O le taimi ua lava e malamalama i le taua o mamanu ma tauloto ituaiga faavae. Ae peitai, e oo mai manatua i le taimi o faiga: le faia o sauniga, faitau, tusitusi tusi, po o tusigatala, fesootaiga tuufofoga. O le auala sili e aoao le gagana Peretania kalama - faia masani.
E masani ona tupu e iloa e le tagata le tulafono, ae le mafai ona faaaogaina i lana lauga. O ia faigata ua aveesea le faiga - ma le tele ma sili eseese (faitau, tusitusi, tautala, ma le faalogo), o le vave ma le taunuuga sili atu.
Ma ia manatua o loo i ai lona lava tagata taitoatasi, maualuga taitoatasi, o le saoasaoa o le atinae o le malamalama fou ma le tomai e faaaoga i latou i le faiga o lona lava upu. Mo se faataitaiga, afai o loo e auai i se vaega lea o nisi tamaiti o le vasega e aoao vave ma sili tulafono kalama saʻo nai lo oe - e leai se manaomia o le lotovaivai. E leai se masalosalo, e amata faʻatasi foi e tautala i le gagana Peretania ma le mautinoa ma e aunoa ma ni mea sese. O le mea autu - tausia i le faatinoina.
«Ua» ituaiga upu o / «e»: le faaaogaina i le gagana
Afai ua amata ona e aoao talu ai nei e le gagana Peretania, ona outou ua masani i le tulaga lenei: e te manao e fai se mea, ae o le fefe i le faia o se mea sese e taofia ai mafuaaga matamuli. Ina ia aloese mai lenei mea, taumafai ia malamalama i le tulafono, ma sili ona taua, o le tele o galuega i le sauniga.
O se tasi o le tulai mai faigata kalama taatele pe fenumiai uaua i soʻoga veape «e» / «e». O le faaaogaina o faamatalaga ituaiga o le veape e (ia) faalagolago i le avea ai ma sui o le nauna i tulaga taitasi. O loo tatou talanoa e uiga i sui nauna, ua faatinoina le galuega tauave o le mataupu. Mo se faataitaiga:
O au o se tagata o le vasega. - o au o se tagata o le vasega (o le vasega).
Pe afai o le mataupu o se nauna po o se igoa lelei, e tatau ona e mafaufau suia i le nauna talafeagai. Ona e tulai mautinoa i le conjugation matagaluega manatuaina, e aofia ai ni faila veape «e» / «e», o le faaaogaina o lea e masani ona faigata.
Kate se tamaitiiti (?) -> O ia o se tamaitiiti.
Ina ia mautinoa le mea ituaiga tonu o le veape iee, e tatau ona mausali manatua le mataupu faavae o conjugation.
Conjugation veape e avea (i le moni taimi)
malie
faʻafitiga
le fesili
Mataupu e pei o le faaaogaina o «e» i le gagana Peretania e masani lava i le tulaga e faamatalaina. Pe a tatou te fia faamatala atu se mea o loo i le toatasi (e mafai ona e suia i le nauna i ai), po o se tasi i le faia o le «ia» po o «ia» - lea, e aunoa ma le masalosalo, e talafeagai e faaaoga le «e» pepa. faataitaiga:
E tele. - (E) e sili ona lelei.
O ia o le matua. - O ia o le matua.
O ia o se fomai. - O ia o se fomai.
O le mea autu e tatau ona e malamalama mausali: «te», «e», «e», o le faaaogaina o lea o nisi taimi e faigata, e le tolu upu galue eseese ma o ia lava - o le veape e avea ma (e).
Conjugation o le veape e avea (i le vevesi ua mavae)
Nei taulai atu i le mataupu lenei e mafua ai faigata mo nisi tamaiti o le vasega o le gagana Peretania, e pei o le tulafono o le faaaogaina «sa» / «na». foi o le veape lava lenei e tasi, nai lo le tagata eseese e lua. Lē gata i lea, o nei ituaiga veape e lua o loo faasino tonu i «am», «e», «ua». E mafai ona e mate aisea? Moni, e le o - o le tasi veape i ai.
Ma o lenei atili e uiga i nei correspondences. Taimi ua Tuanai e pei lava «sa» e faaaoga na o le toatasi ma le suinauna tutusa: Ou, ai, o ia, o ia. «Na» faaaogaina Pepa suinauna outou, tatou, i latou, ma e masani ona faaaogaina i le faaautaunonofo. Mo se faataitaiga:
Sa ou i le fale. - Sa ou i le fale.
Sa vevela. - O vevela.
sa fiafia i laua. - Sa fiafia i latou.
E na o le lua tulaga e «na» le veape-predicate i le talosaga e mafai ona fesootai i le mataupu i le toatasi. O le tulaga muamua o le taimi o le nauna "e" faatatau i le faaliliuga o le "ia te oe" po o le "E" (ie tagata e toatasi). mataupu lona lua: o le tulaga adventitious mea ua taʻua o le ofo (fuaiupu tuutuuga), lea e mafai ona avea ma se ituaiga o «pe afai ou te».
Pe na e avea e ...
O le fesootaiga i le va o tagata, o loo i ai taimi pe a talafeagai ai e fai atu i se tagata e uiga i lona aafiaga ua mavae: lea o ia, mea na ia faia, pe maea le galuega. O tulaga faapena e faaaogaina se fuafuaga faapitoa o le ituaiga o le veape e lua: le i ai (fai) + veape semantic.
E masani lava o gaoioiga semantic veape ua uma ona iloa lelei ia i tatou e avea ma (e). E faalagolago i le faaaogaina e avea (ma le auala e mafai ona suia i se nauna) iloa le eseesega i le va o ituaiga e lua: «ua» ma «ua». Muamua e faaaoga ma le nauna, oi tatou, i latou, lona lua - ma o Aʻu, o ai, o ia, o ia. Mo se faataitaiga:
Ua e avea i Europa? - ua e avea i Europa?
Sa ia ua i luga o le tāfaoga. - Sa i le malaga taamilo.
O se tulafono faafoe, ua e fesootai i le faaaogaina ma na tulaga, pe a tatou i ai i mafaufau:
- se aafiaga ola;
- atoatoa po o le taunuuga o se tulaga;
- le taua o le mea moni e faapea ua uma le taotoga (i le taimi na faia ai e le afaina);
- le manaomia e faamamafa atu, pe na faapefea ona faataunuuina e le umi lenei gaoioiga.
I le taofi e gata ai, ua taʻua o le tulaga a atili o ia.
Le a le umi (le a le umi) ...?
I tulaga faapea, o se taimi tuuina atu le Atoatoa le faifai pea. E faia e tusa ai ma le fuafuaga: maua (e) + + Ving sa, lea V - o le veape semantic. Mo se faataitaiga:
Sa ou suesue le gagana Peretania mo le 3 masina. - sa ou suesue le gagana Peretania mo le 3 masina (o, sa amata ona suesue i le taimi ua tuanai ma faaauau pea i lenei aso mo se vaitaimi faapitoa).
Na te le tietie i se uila mo se taimi umi. - Na te leʻi alu i se uila mo se taimi umi lava (o, le toe alu le taimi e tasi i aso ua mavae, e leʻi alu mo se taimi umi ma te le nonofo pea i se uila).
O le a ou faia ...
I le gagana Samoa, e ese mai le taimi masani o le lumanai, o le lautele faaaoga mamanu «ia e alu i». O le faaaogaina o lenei fausaga kalama e faatatau i le tulaga lea e te manao i ai pe e te iloa le mea tonu lava e te faia. E masani lava e faaaoga lenei faatulagaga ina ia valoia mea (i lou manatu) e tatau ona tupu vave: e amata ona timu, o le auala a siamu prepodnesonny se tasi se meaalofa po o le le fiafia. "Ua faamoemoe", "faapotopoto" - e masani turnover faaliliuina «e alu i». O le faaaogaina o le i ai i se faasalaga e faasino i le suiga o le i ai i «te», «e», «ua».
Mo se faataitaiga:
Ou te alu e aoao le masina e sosoo ai le gagana Peretania. - Ou te alu e aoao le masina e sosoo ai le gagana Peretania.
O le a tatou asiasi tinamatua i le faaiuga o le vaiaso. - O le a matou o atu i luga o se asiasiga i lona tina matua i le faaiuga o vaiaso.
E le alu i le timu. - ua alu i le timu.
Ou te faaaoga e ...
I le faaiuga Seʻio tatou iloiloina le faaaogaina o «ona faaaogaina e». O lenei mamanu malolosi e masani ona faaaogaina i le gagana o aso uma. Lona taua - "e masani i soo se mea." Mo se faataitaiga:
Ua faaaogaina e le taumalulu Rusia. - Ia o masani (faaaogaina) i le taumalulu o Rusia.
Ua faaaogaina e le ola ai i le malulu o le taumalulu. - Ua masani ia (faaaoga) e ola i le malulu o le taumalulu.
Ae peitai, e tatau ona e vaai ma faalogo ma le faaeteete, ina ia aua nei fenumiai «ona faaaogaina e» pei tele le fuafuaga a «faaaogaina e» (ma le ituaiga tutusa o le atuatuvale ua mavae - «faaaogaina e»).
O le a le eseesega i le va o nei faaaliga e lua? Muamua, i totonu o le uiga o le: «ona faaaogaina e» - «masani», «faaaogaina e» - «faia se mea i le taimi ua mavae, ae le toe" (analogue Taimi ua Tuanai e Faigofie). e sili malamalama e ala i faataitaiga lenei.
E faaaoga e
Ou faaaogaina i loʻu itula galuega. - O le a ou faaaogaina i lo latou aso faigaluega.
Ua faaaoga e TV leo. - Na masani o ia i le leo o le TV.
Faaaogaina e:
Sa masani ona ou ola iinei i luma. - Ou te nonofo ai iinei i luma (ae le toe ola).
Ou te lei faaaogaina i ai o se telefoni feaveai i le 10 tausaga ua mavae. - Ou te lei maua se telefoni feaveai le 10 tausaga talu ai (ao lenei o loo i ai).
Mai le faataitaiga e manino, ma le eseesega i le lona lua i le va o le lua, i le tepa muamua fausaga lava faapena. O se tasi o loo faaliliuina i le "masani", faatotogaina i le veape e avea (am, o, o). Ma le isi, faasologa, nu. tausiga faigofie, a itiiti faiga - ma e mafai ona faigofie ona aoao i auala e iloa ai le eseesega i le va o nei lua "matautia" ai faaupuga.
Le lava lea e tasi e faatatau i kalama uma tulafono o le gagana Peretania. Malamalama i le natura ma e masani ona faataitai: faamalositino, faitau, tusitusi ma fesootaiga tuufofoga. A o fai le faaPeretania: «Faataitai faia atoatoa». I Rusia e mafai ona faaliliuina o le: "O le fefe i le matai." O lea, ia le tulafono kalama sili ona faigata ma lavelave o le fefe o lou lagona o le faamoemoega. E aoaoga lelei!
Similar articles
Trending Now