PisinisiFaatoaga

Chicken Beefelder ituaiga: uiga ma fautuaga mo le fausiaina

Toloai pogai bilefelder na toe faaui i tua lauiloa breeder G. Rott i le 70-tifaga o XX senituri. I le avea ai ma se isi ituaiga, na lauiloa i le 1980, i le 1983-84. Na foliga mai se eseesega. O le igoa "bilefelder" o nei manulele na maua e faamamaluina ai le aai i Sisifo Siamani, lea na amata ai le tala atoa.

Vaega o le ituaiga

I nei manulele i le aso talu ona mae'a, e mafai ona va'ava'ai tamaitai ma tama. E matua taua tele ma aoga mo tagata, e ui lava e le tulaga ese. Malamalama o le malamalama enaena enaena, faatasi ai ma le "podvodkoj" latalata i mata ma afā i tua, pulu - o le malamalama, lanu samasama-lanu samasama.

O le mea uiga ese lona lua o le bilefelders o la latou lanu - o se lanu e le masani ai, o le mea e ta'ua o "krill", auro-lanu uliuli-lanu po o le siliva-lanu-paauli.

O le igoa aloaia "bilefelder" na tuuina atu i le fanau i le aso 30 o Tesema, 1978, ma na faia le faaaliga na muamua atu - i le 1976.

Uiga o lili ma siaki

O faaputuga e tusa ai ma le tulaga e tatau ona i ai le lautele o le ua ma le pito i luga, ma tauau - lanu o le cuckoo. La'au - lanu samasama po o le mūmū fa'ata'ita'iga, mamanu samasama ma fulufulu pa'epa'e po o fulufulu apa o le la'au.

E sili atu ona lanu laumei i le lanu nai lo pulu, o lo'o i ai se pusa auro ma o se mea fa'apipi'i i tua ma elytra. O fulu o le si'u e sili atu le pogisa i totonu o le fafine, ae o le tane e ulu i luga o le ulu ma samame samasama mai lalo ifo.

Bielefelders e mamafa, o manulele lapopoa manu-o manu felelei ma se umi umi i luga ma se pusa fagu. Latou te maua se elongated tino ma se tumutumu pepa-e pei o luga o le ulu, atoa ma tautaliga ma mumu earlobes. E mafai e tane matutua ona o'o atu i le 4.5 kilokalama, fafine - 3.9 kg.

O pou o le vao mailelefelder e puipuia i le malulu, o lea e mafai ai ona saogalemu i latou i tulaga o le tau Rusia.

Faamoemoega o le fausiaina

O le mana'oga o G. Rott o le aumaia lea o se manulele e le mafai ona a'afia i fa'ama'i, faatasi ma ni mea'ai lelei, e mafai ona tu'uina atu ni fuamoa se tele, ae i le taimi lava lea e vave ona ola ma fa'asao i le malulu. O pou e tatau ona to'a ma fa'asamalie, ma o latou fua - lapoa lapoa, foliga masani ma lanu.

O nei mea uma sa ia ausia i le hens bilefelder. E ui i le mea moni e faapea o se tasi o le tupulaga Siamani aupito talavou, na vave ona lauiloa i le aufaipisinisi ma salalau i Siamani atoa.

E tele naua ma i le taimi nei. I isi atunuu, e pei o Egelani ma Holani, e le o maua i taimi uma pe tele, aua e le tulaga ese - ei ai isi ituaiga o meaola, ma o ni nai ituaiga o moa e mafai ona tauva ma masini falala mo le gaosiga ma le lelei o aano o manu.

Eggplant

O manulele e ta'i 180-200 fuamoa i le tausaga, enaena, a'o le tele o le fuamoa e lava lona mamafa ma e oo atu i le 65 kalama. E tusa ai ma lenei fa'ata'ita'iga, latou te tutusa lelei ma Wyandotts, o se isi ituaiga Amerika, e ui lava e le mafai ona latou o'o i se tulaga e va'ava'ai ai ituaiga ituaiga o meaola fa'apitoa, pei o Leggorn White.

Tagata amata amata i le 5.5 - 6 masina ma, afai e fafaga lelei ma tausia, faaauau pea ona faia lenei mea i le tausaga atoa. Fua fa'atupulaia aupito maualuga - i le 12 masina muamua o le olaga, mulimuli ane fa'aitiitia lemu (ae o se mea masani lenei mo le tele o manulele).

Tuutuuga o le taofia

O pepe matutua moa matutua e pei o le mailefelder e to'afilemu ma filemu e latalata i le feeder ona e tatau ona e mautinoa ua mae'a. I le taumafa o moa e mana'omia tele le protein ma le calcium (i le tulaga o oloa e talafeagai ai i'a, aano o manufasi, sana, mea'ai susu, pe, o se filifiliga, mea'ai saunia e pei ole PC-5).

O se masani masani le tu'uina atu o meaai a dog dog dog i le 1.5-5 masina e totogi ai le aofa'iga o minerale.

Birdman

Ole manulele e mana'omia se kulupu lelei ma maualuga, ma fa'amafanafana (i taimi o le taumalulu talafeagai, e mafai ona e faia e aunoa ma le fa'amafanafanaina). O le faia o le lua ma le tolu-tolu-tolu o poloka e le aoga - o moa ua mamafa, ma, taumafai e fe'a'ei maualuga, o le a latou tauivi ma pauu i le le aoga. E le gata i lea, e tatau ona i ai se vasa vaomatua po'o togalaau / togalaau.

Se moa po o se fuamoa?

Afai ei ai se mea fa'apipi'i ma le poto masani i le fausiaina o se manulele, e mafai ona e fa'atau "toe fa'aleleia" i fua o fuamoa. Felauaiga i latou i lenei fomu e sili atu ona faigofie (e masani lava o se vasega pepe ma se faifaato'aga e selau selau kilomita le mamao).

Ae peitai, afai e leai se poto masani (po'o se talitonuga), e sili atu ona lelei le fa'atau o fa'ata'ita'iga o tagata matutua. E ui ina la'ititi moa, latou te mana'omia le tele o le malamalama ma le tausiga, o se mea sese matuia ma le vevela po'o le taumafa e mafai ona tupu mai se fa'ama'i po'o le oti o manulele. I le taimi lava e tasi, o moa moa i le matua o le tele o masina ua matua tuto'atasi lava, e sili atu ona faigata ma e le fa'atauva'a i le 'ai.

Fa'amatalaga Fautuaga

O se pusi se tasi e lava mo tamaitai e 12 o lenei ituaiga. I le 5.5 masina, e aoga le fa'apipi'iina i vaega eseese, seia o'o ina amata ona salu le moa. E tatau ona fa'alogo i le taumafa: e ui lava o le sili ona taua o le calcium ma le protein i le tuputupu ae, e tatau foi ona fafagaina moa matutua i vitamini ma minerale.

Ina ia mautinoa e maua e moa ia fuamoa i le taumalulu, o le umi o le ao o le ao e taua: afai e puupuu tele, o le a le aveina. E leai se fa'atulagaga atoatoa - e faia e se tasi se taimi "susulu" o le aso mai le 6 i le taeao, o se tasi mai le 7-8 i le 22 i le aoauli.

E sili atu ona va'ava'ai poula mai isi manulele. E le maua e mea'ai mea uma e mana'omia, o lea e tatau ai i tama ma tama'i moa ona fa'aopopo i le mea'ai, i'a po'o fa'alavelave fa'apitoa o vitamini ma minerale.

E mafai ma e tatau ai foi e tuuina atu Beets, kapisi, papiki, aano ma ivi ma taumafataga o iʻa, saito, sana, sana, pi, soybeans. Oats o se oloa maualuga tele-kalori, e ese mai i le mauoa o mea'ai, vitamini ma le tele o elemene o le laulau taimi. O le fafagaina o se tasi o manu, pei o nisi o faifaatoaga moa, e mafai foi, ae e tatau ai? E sili atu ona talafeagai le faaopoopo atu i le manulele e fafagaina i le taumalulu-tautotogo, i le fua faatatau o le 30-50% o le aofaiga atoa o meaai.

E le mu le manulele (o lea e sili atu le leaga o le galu), e mana'omia le fa'apula'aina o le aofaiga o mea'ai, ae o lo'o i ai se tulaga lamatia o le fa'afefe. E sili atu le leaga i lenei taumalulu - pe afai o le mea'ai e la'ititi, o le taimi muamua e 'ai le moa matutua, ma e mafai e le autalavou ona nonofo i le fia taumafa. I le isi itu, afai e fa'aaogaina e le e ona le malamalama atili i le taumalulu, e fa'aauau pea ona ave e moa ma e le fa'aputuina le tele o ga'o.

Fafaga matua moa matutua e tasi pe faalua i le aso. Ma, afai o lenei taumafanafana, e mafai ona e sasaa le saito i totonu o fagu, ma kuka ai meaai na o le lua pe faatolu i le vaiaso.

Tagata e mana'o i ai le ituaiga

O pou o le ituaiga bilefelder ei ai i totonu oo latou augatuaa manulele Amrox, New Hampshire, fugalaau, motu o le tootoo ma le pulupulu. O nei mea mulimuli o se tasi lea o ituaiga sili ona lauiloa o le fa'ato'aina o Dutch, lea o le faasologa o tausaga ta'itasi ma fua mai ai fuamoa tetele e 70-80 g. Na fafagaina i le sefulu tausaga muamua o le 20 seneturi. E i ai a latou seti o uiga sili ona lelei - o tagata e fiafia i ai e faigata, e vave, maua ni meaai lelei i le taimi o le papa, latou te maua le to'afilemu.

O le ituaiga Amrox, o le isi tuaa o tagata o le aiga, na aliali mai i Siamani i le 70s o le XIX senituri, e faavae i le fausiaina o le pepe Plymouth striped. E to'afilemu, paleni manufelelei, e le gata i lea, e mafai ona tu'uina atu i le 200 fuamoa i le tausaga. E tele naua - o pusa e o'o i le mamafa o le 4 kg, moa - 2.5 kilokalama.

O le ituaiga o moa i Rusia e seasea lava, o se ituaiga o manulele na gaosia e tagata foma'i Siamani. O lo latou tupuaga e faigata ma toe fo'i atu i le 19 senituri. "Moa Mechelen" (o le isi igoa mo le ituaiga) e maua ai ni mea'ai lelei, lea e sili ona faamaonia e le mea moni e faapea o le meaai autu autu a Mechelen (pe o fea e sau mai ai) o le susu matua o le manu.

Niu Hampshire

O nei manulele o manu ma manu-manu o ni tuaa ma ni "si tei" o le au mailelefelders, talu ai foi na latou fafagaina faatasi ma le auai o le ituaiga o le tootoo. O elemene o lenei ituaiga o lo'o maua ai se atina'e malosi o le felafoa'i, lelei le tu'uina o fuamoa (200-220 vaega i le tausaga i le mamafa o le 65 i le 70 gramu), ma e sili atu foi i latou lautele - e oo atu i le 4.5 kilokalama mo totoa ma e o'o atu i le 3.5 mo hens.

O pou o New Hampshire e le lelei i meaai ma i tulaga o le taofiga, i aso nei e masani ona masani ona fa'aaogaina i totonu o fagafao faifaatoaga ma fa'ato'aga fale. I Rusia o loo i ai le tele o manulele - sili atu ma le 200,000 kopi.

Rhode Island

O chicken o le genus-iland o ni aano o manu-fuamoa ma sa fafagaina i le Iunaite Setete i le XIX senituri ona o le sopoia o Legorne, Wandot, Cornish, Cochin ma Malay Mumu.

O se taunuuga, o moa moa manaia ma le aano o manu fasi, na maua ai le 160-170 fuamoa i le tausaga.

Ta'aloga tauvaga tauvaga

I le Russian Federation ma le tele o tupe a le USSR muamua, o lo'o i ai isi ituaiga e mafai ona matua tauva ma bilefelder.

Faatasi ai ma aano o manu ma fuamoa e iai, mo se faataitaiga, e pei o le Leningrad pa'epa'e - e matua aoga tele e le gata i totonu o le aiga, ae faapena foi i le faatusatusa i ituaiga uma i le lautele. O moa na faia e le Leningrad Institute of Poultry Farming na ausia le faailoga o fuamoa faapitoa - o le tu'uina o laumei na tu'uina atu i le 240 vaega i le tausaga (mamafa - 60-62 kalama), ma le lelei ma le tele o aano o manufasi.

O nei manulele na toso i tua e ala i auala o le liua tele - e pei o Ausetalia, o Ausetalia na filifilia e avea ma tagata foai, o lo latou toto na faaopoopo i le tino o leggorns.

O isi ituaiga aiga lelei - Moscow e pa'epa'e, fafaga i le All-Union Institute of Poultry. E le masani ona masani - e masani lava ona fafagaina i lafumanu ma auga fale. Ae ui i lea, o manulele e o'o atu i le 180 fuamoa (ma le mamafa o le 55 kalama) ma mea'ai lelei. E tasi le moa e ola i le mamafa o le 2.4 kg, o se moa - 3.1 kg i le averesi.

Kuchinki

Lafumanu manu-fuamoa, faguina i le Vaomatua Vaomalo "Kuchinsky" i le afa lona lua o le 20 seneturi, na maualuga le fua o fuamoa fuamoa mo lenei itu. Kuchinskaya jubilee, e pei o le bilefelder, ei ai tupuaga tupuaga i totonu o augatuaa, ma le autosexual - o le sex of chickens can be determined with 85-98% sao.

O nei moa e masani ona tutupu mo le fasia - o a latou mea'ai manaia, ma i le lua ma le afa masina o tane ua uma le 1.6-1.7 kilokalama, moa - 1.3-1.5 kilokalama.

I lenei tulaga, o laupepa e maua ai le 16-200 fuamoa i le tausaga.

moa iupeli Kuchinskaya e faatauvaa, e fua i le mataupu feaveai vave ma fulu. O le mamafa i le taimi e tasi e o'o atu i le 3.0 kg mo tamaitai ma le 3.7 kilokalama - mo alii.

O mea e aofia ai le matua o manufelelei e le faigata tele, e tusa ai ma malosiaga a se nu'u masani pe nofo i le taulaga - i taimi o le taumalulu talafeagai e mafai ona latou ola i totonu o se fale laupapa pe afai e tapunia mai tusi ma ua lava le vaomatua e eli i ai.

E tusa ai ma faailoga, o nei manulele o lo'o latalata atu i se tasi o ituaiga e sili ona lauiloa i Rusia ma e masani ona feagai i faatoaga tumaoti, o Rusia ua papa'e. Na aveeseina foi mai le Leygorns, na o pusi o nei ituaiga meaola na vavaeina i le tele o moa.

O le taunuuga, na faamaonia i le 1953 (ma galue i le fa'ato'aga na amataina i le 1929), sili atu i mea uma e fa'amoemoeina: mea lelei i meaai ma manulele malolosi e mamafa le 1.6-1.8 kilokita mo fafine ma le 2-2.5 kilokalama mo tane, E mafai ona avatu le tusa ma le 200-230 fuamoa i le tausaga, ma o nisi taimi e oo atu i le 300 fuamoa i le tausaga. I le taimi lava lea e tasi, o loo tetee nei manulele laiti e malulu, leukemias, neoplasms, carcinomas, ma faamaʻi o le Marek ma lava tenacious.

O le tumutumuga o le lauiloa o le lanu mama Rusia na tupu i le 1965, e ui i lea, talu ai e le i lalo ifo o latou "tuaa" Leygorn, e 1990, o le faitau aofa'i mai le 29.7 miliona ulu ua pau i le 3.2 miliona.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.