Faavaeina, Gagana
Ave Phrasal veape: o le faaaogaina o foliga, faataitaiga ma sauniga i tali
Phrasal veape - o se tasi o vaega o uiga o le gagana Peretania. I latou o se tasi iunite semantic indivisible. ua tuufaatasi le veape i se postposition (faafoliga po soāveape), ae e mafai ona fetuunai lona uiga faavae atoa po o se vaega. O se tasi o mailei e sili ona taatele o loo i newcomers - o se taumafaiga e faaliliu upu uma. Ia manatua e tele i le gagana Peretania Faaalia, lea e le mafai ona vaevaeina pe a faaliliuina i ona vaega vaega, e ese faaseseina le uiga.
tulaga faatauaina ma ituaiga Key
O lenei veape e faatatau i le saʻo ma o lea foliga lona lua ma le lona tolu e ese mai le tulaga faatonuina. ituaiga veape ave nei:
- ave;
- ave;
- aveina.
O le faaliliuga autu - "ave, ave." Peitai, o lenei upu o loo aofia ai le tele o ituaiga tulaga faatauaina. I le faaopoopo atu, o le faaliliuga e tatau ona gauai atu i le o loo siomia ai upu ma mataupu. O lenei laulau faaalia faaupuga fale o manu.
| e ave | se nofoa | nofo i lalo, ave se nofoa |
| a nofoaafi | ave a nofoaafi | |
| lafitaga | lafitaga | |
| a savali | ave se savaliga | |
| iʻa | iʻa | |
| solitulafono | ave solitulafono | |
| le faasilasilaga | tausia | |
| uaina | uaina inu | |
| aʻa | e mauaa | |
| aafiaga | ai se aafiaga | |
| faamuamua i | ave le faamuamua i luga o | |
| faigofie | Toafilemu, faifai malie | |
| tausiga | ona faaeteete | |
| se vaaiga (i) | e vaavaai (i) |
O le fuaitau o seti uma, e na o se lisi laiti. Faatasi ai ma le faateleina o upu o le a mafai ona faaatoatoa ai ou lava lomifefiloi i faaupuga fou.
veape Phrasal e (i le tuufaatasiga ma prepositions)
O le siata o loo tuuina atu se lisi o mea na tutupu e sili ona masani ave le upu faatasi ai ma pretexts eseese.
| tago | ina ua mavae | avea e faapei o se tasi e avea e pei o, alu i se tasi |
| faasaga i | le fiafia, le fiafia, ia e faasaga i | |
| i tafatafa o | ave faatasi ma i latou e aumaia | |
| solo | e faatasi, e faaali (mataaga) | |
| aʻo leʻi | auina atu mo le toe iloiloga, e ofoina (mataupu) i le | |
| i lalo | alu i le fogafale i lalo | |
| i | ave tauau | |
| mo | talia mo se tasi | |
| mai | toese, toese, faaitiitia | |
| i | 1) i soo se tasi fale tuuina fale; | |
| ese | 1) Ina ia aveesea, aveese; | |
| i | 1) e (totogi); | |
| i fafo | 1) avega, taitai (a faleaiga, faletīfaga), galuega faatino "mai"; | |
| i luga | suia (i le galuega), e ave le mataupu, noataga | |
| e ala i | faatinoina, e mulimuli i | |
| i | 1) alofa, faapipii; | |
| aʻe | 1) le faia o (se mea mo se faamoemoega faapitoa); | |
| i luga o | e pue ia i luga o | |
| ae ma | ona faamalieina, nai lo so o se |
O nisi o fuaitau e toalua pe sili atu tulaga faatauaina. O lenei vaega e tatau ona iloiloina i le faaliliuga. Ae peitai, e le o le faigata uma e pei ona foliga mai i le taimi muamua. E tusa lava pe e te le masani ai ma so o se faaupuga pe a faitauina se mataupu faavae po o le tusi, e mafai ona e mate mai po o le uiga o se iunite lexical faapitoa mai le mataupu, ma maua ai le faaliliuga saʻo. Ona mafai lea ona faamaoti mai se lomifefiloi, o le aia tatau e maua ai le manatu. O a auala o le upu e sili atu le lelei nai lo le na o le taulotoina o se seti o upu.
Phrasal ave veape (i le tuufaatasiga ma adverbs)
I le faaopoopo atu prepositions, veape phrasal faia masani ona faaaogaina o se soāveape. E tele faapotopotoga eseese (veape e + soāveape). O le siata lenei o loo faaalia ai se lisi puupuu o iunite lexical faapena. E pei ona taʻua i le vaega muamua, ei ai nisi faaupuga nisi faaliliuga.
| tago | le mautonu | taia, uu a ofo |
| i luga | faatofu, e ave i luga o le laupapa, utaina i luga o se vaa | |
| folafola | 1) e alu i fafo; | |
| accross (e) | faikonetapata, felauaiga | |
| ese | 1) o se iloiloga auiliili, e malamalama i ai; | |
| ese | agai ese, e aveese (talanoa) | |
| atu | mama, aveesea, aveesea, toese, aveese | |
| tua | 1) ina ia faafitia, teena e tautino atu i latou sese; | |
| ifo | 1) aveesea (lavalava); |
faataitaiga o le faaaogaina
Taumafai e tauloto le fuaiupu mai le mataupu e le taitaiina atu ai i le manuia. E taua le aoao pe faapefea ona faaaoga upu fou i le faatinoga. Ina ia aoao phrasal ave veape, e tatau ona e aofia ai i lana lauga. O nisi nei o faataitaiga o lona faaaogaina:
- Na ave e Tom ina ua uma i lona aiga ? - O ai mai lou aiga e pei o Tom?
- ave e ia loʻu fiafia tele o loʻu taimi. - ave laʻu mea e fiafia i le tele o loʻu taimi.
- Ou aveina aʻe i le suesueina o le gagana Sipaniolo . - Ou te ave le suesueina o le gagana Sipaniolo.
- O le tele o le vaalele aveese i so o se tau. - O le tele o le vaalele e felelei ai i so o se tau.
- ua talosagaina i taimi uma tagata ina ia ave ese ai o latou ofu i le fale faafiafia. - I totonu o le fale, maua pea tagata e aveese ofu i fafo.
Sauniga ma tali
O le isi auala e aoao phrasal ave veape - e galueaiina ai le tele o faamalositino. Soo ma le faaaogaina mea na e aoaoina i le faiga o le a ia taialaina foi i se mataupu faapitoa.
faatinoina 1
Ave - veape phrasal o loo i ai le tele o faaliliuga, e faalagolago i luga o le mataupu. O le faaaogaina sosoo ai i le faaliliuga mai Rusia i le a fesoasoani le gagana Peretania galueaiina le tulaga eseese o le faaaogaina o lenei fasifuaitau.
- ave au e loʻu tuaoi taimi tele.
- O lenei mumu ofu tago ai i le tele avanoa iinei.
- Anne, ave lenei tusi ma amata loa ona faitau.
- Sa ou faamoemoe e avea ma se tusitala ina ua uma le aoga.
- Sa ia aveina aʻe musika tolu tausaga ua mavae.
- Latou toe faatuina le lomiga lenei i le fonotaga.
- e finagalo o ia e amata galue ai. O lea na ia amata (o lona tiute) vaiaso e sosoo ai.
Ua fuafuaina lenei gaoioiga e galulue ai nisi o le isi upu galue phrasal.
- e talitutusa lava lou atalii ia te oe.
- Aveese le ofu talaloa ma se ipu o le lauti.
- Le toatele o tagata ia te aʻu mo loʻu tuafafine, ona sa foliga mai ia te au.
- Le mafai ona ou maua faaaoga i lenei aai.
Tali i le sauniga:
faatinoina 1
- ua ave loʻu tuaoi tele i luga o loʻu taimi.
- O lenei mumu ofu tago ai i le potu tele iinei.
- Ann, ma ave lenei tusi ma amata ona faitau.
- Ou te faamoemoe e ave ai le tusitala ina ua uma le aoga .
- Sa ia aveina aʻe musika tolu tausaga ua mavae.
- Latou ave i luga i lenei mataupu i le fonotaga .
- e finagalo o ia e amata galue ai. Ona ia o le a ave le vaiaso a sau.
faatinoina 2
- e lou atalii ia te outou.
- Ave ifo lou ofu ma ipu o le lauti.
- O le toatele o tagata ia te aʻu mo loʻu uso aua o ia e mulimuli mai.
- le mafai ona ou faia i lenei nuu.
ave Phrasal veape - o se tasi o le e sili ona faaaogaina soo ai, o lea o le suesuega auiliili o faapotopotoga eseese a tele agai i le ala o le aoaoina o le gagana Peretania.
Similar articles
Trending Now