Aoga:Maualuga a'oa'oga ma a'oga

Yeasts faasino i le malie o le matagaluega o le a? Yeva: fausaga, ituaiga

O le mea moni o mea'ai o ni mea malie e mafai ona iloa e le toatele. Ae fa'apefea foi le toe fa'avasegaina o sui o le malo? Ua lauiloa o le fefete e mafua mai i sigi o Ascomycetes ma Basidiomycetes. O le a le uiga o lenei mea? Sei o tatou taumafai e fa'ata'ita'i fa'atasi.

Yefete - pulou

Ma o le sigi e leai se tasi. Na latou leiloa le mycelium ona o se taunuuga o le evolusione processes, e pei ona latou talitonu, e fesoota'i ma le fesuiaiga e nofo i totonu o meainu suavai ia e tamaoaiga i mea tau meaola ma sili ona lelei mo le olaga o nei meaola. Aofa'i o le fefete e o'o atu i le 1,500 ituaiga. O yeasts uma lava e le masani ai.

Fa'asologa

O mafanafana nofofua o nei sigi e oo atu i le 7 μm le lautele, ae o nisi e ola i le 40 μm. Ae peitai, o nisi fefete fausia ai pea i luga o le vaega o le faataamilosaga o le olaga o le mycelium, ma i nisi o tulaga - ma le tino fruiting. I le taimi nei, mo se fa'ata'ita'iga, o le falaoa a le fai mea'ai o muamua ia eukaryotes oe ua iloa ma fa'amaonia le goto.

Se vaega o talafaasolopito

Yeasts o musika, "aiga" e tagata, ma ua leva ona leva. Ua leva ona fa'aaogaina mo le afe tausaga mo faamoemoega o le kuka: kuka, faia o tuutuuga mo le fa'amalosi. Ua i ai anamua i Aikupito, sa i ai ni fai mea'ai ma, e manino lava, le fa'aaogaina o le fefete. Ma i nisi o atunuu i aso anamua, faatasi ai ma le taoina o le falaoamata (mo se fa'ata'ita'iga, mea'ai po'o le laasash), o le gaosia o le falaoa fefete ua maua fo'i le lauiloa. ua fefete a Brewer iloa e le tagata Aikupito sa sili atu i le ono afe tausaga ua mavae, ma faatasi ai ma le fesoasoani a nei meaola, o tagata vela lenei inu foamy.

O le mea e malie ai, mo le mea fa'afefete fou i le tele o faga'aga mai anamua na fa'aaogaina ai toega o mea tuai. O le mea lea, e tusa ai ma saienitisi, sa i ai se filifiliga o le fefete, sa i ai ituaiga meaola e le tupu i le vao. E talitonu le toatele o nisi ituaiga o le mea faafefeteina oloa faapitoa gaoioiga tagata (eg, ituaiga o cereals atiina ae: saito, rai ma isi).

Fa'atauga

O le igoa lenei o le saienisi lea e faamatalaina ma su'esu'eina le ola ma le gaioiga o nei meaola. E va'aia e Yeasts mea malie, na vavaeese muamua la latou aganu'u mamā i le 1881 i Tenimaka, ma i le 1883 ua uma ona fa'aaoga mo le gaosia o pia. I le faaiuga o le seneturi lona 19 na faia ai se fa'avasegaga o le fefete, ma i le seneturi 20 senituri, na maua mai ai aoina ma fa'ata'ita'iga o aganu'u masani. Lefete e faatatau i mea malie o le matagaluega a Ascomycete seia oo i le ogatotonu o le seneturi mulimuli. Saienitisi tausi a latou taamilosaga fanautama, generalizing o se vaega taxonomic (pulou aitu marsupials). Ae i Iapani, o se tasi o saienitisi na fausiaina le toe gaosia ma le fefete-basidiomycetes. O le mea lea, na maua ai e tagata atamamai o le fefete o mea'ai (ata i lalo) na faia i le taimi o le evolusione na tutoatasi mai nei vaega e lua o le malo (ascomycetes ma basidiomycetes). O fa'amaumauga ua fa'amaonia foi e ala i su'esu'ega fa'asolosolo o mea olaola. Latou te le o se lafoga, ae, atonu e foliga mai, o se fomai faapitoa.

Ascomycetes ma Basidiomycetes

O le mea lea, o le fefete e faatatau i le sigi o Ascomycete ma Basidiomycetes (sili atu, i matagaluega eseese e lua). O i latou uma lava o se malo-malo o le pulou maualuga. E mafai ona e va'ava'ai i latou e tusa ai ma uiga o le faasologa o le ola ma isi faailoga: afaina paga i le DNA, o le i ai o le pasease. Ascomycetes, po'o marsupia - o se matagaluega lautele, e aofia ai le tusa ma le tolusefulu afe ituaiga (e ala i le auala, o ta'uta'ua uma o lo'o iai i lenei matagaluega, fa'apea fo'i ma sooga ma mea e sili ona mamafa). I mea uma - ma le fefete, lea e manatu o saienitisi o meaola e le masani ai.

Nofoaga

E masani lava o nei meaola e nonofo i nofoaga e mauoa i suga - o mea'ai i luga o fua o fualaau aina ma fuala'au. E mafai ona latou 'ai i fua o le ola o le ola: nectar, faalilolilo, vai inu. Aua le fa'aleagaina ma le oti mate. E mafai foi ona latou ola i palapala palapala mai mea tau meaola, ma i totonu ole vai vai. O nisi o yeasts o lo'o i ai i totonu o le iniseti o iniseti e fafaga i luga o fafie. Le tele o le fefete ma luga o lau o lo'o a'afia e aphids.

Talosaga

O nisi o ituaiga o aganuu o le fefete ua leva ona manaomia i le kukaina, faia o falaoa ma faamalosia le ava malosi. Kvass, falaoa, pia, uaina e le mafai ona faia e aunoa ma nei fesoasoani laiti. O nei faigamalo uma, ua iloa e le tagata mo se taimi umi, e aofia ai i le sigi o le matagaluega Ascomycete. Mo le gaosia o le ava malosi latou te a'afia ai i le fa'asalaga i le fa'amalosi. I le taimi nei, o aganuu o le fefete ua fa'aaogaina i le tele o ituaiga o meaola fa'anatura: o le gaosiga o suauu ma mea'ai ma enzymes. Ma i le faasaienisi latou te fa'aaogaina e fai ma fa'ata'ita'iga agava'a mo su'esu'ega o kenera.

Saccharomyces cerevisiae

  • O le taloina e fa'aaoga ai le aganuu a Saccharomyces cerevisiae, e ta'ua o le fefete a le fai mea'ai. Latou maua fefete malosi natura, e faaleleia ai le tofo ma le manogi o le oloa o falaoa (ava malosi, pe a mavae, evaporates i le taimi o le faagasologa o tao). E le gata i lea, o le carbon dioxide, lea e faia i totonu o le masini, e mafua ai le tulai mai o le paluga, ma tuuina atu ai le faigata o le suega ma le vaivai.
  • I le natura, o aganuu o le fefete e tupu lelei i luga o vine vine, lea e mafai ona vaaia e pei o se mea papa'e. Ae o le suamalie moni o le uaina ua ta'ua o Saccharomyces cerevisiae, e seasea lava i luga o fuifui. O lenei ituaiga o lo'o fa'aaogaina mo le tele o vaega mo le faia o mea inu uaina. O se taunuuga o le gaosia o le sufuga o suka o lo'o i totonu o le vine vine, ua gaosia ai le ethanol, ma o le fefete ma le tikeri maualuga e pa'ū. Ma e maua mai le vine, o le uaina ua mae'a fa'apipi'i, fa'aopoopoina se aganuu fefete.
  • I faamalumalu faaaogaina fatu germinated o karite (malt), ma le fefete ma le fermenting pito i lalo. Malt e miliu, kuka, fefiloi ma vai ma le kuka, e fa'aaoga ai Saccharomyces cerevisiae po'o isi mea fefete. O Kvass e gaosia i le tutusa lava auala, ae fa'aopoopo i le fefete, lactobacilli foi e fa'aaogaina.
  • O vaila'au o lo'o ta'ua i luga, fa'aaoga lautele i le tamaoaiga o le atunuu, e aofia ai le vavaeina o Asakycete mushrooms. Ma fegalegaleaiga meainu lauiloa o le fefete ma le siama, mo se faataitaiga, kombucha po taligaʻimoa Tibetan. E tele a latou aoga aoga mo le tino o le tagata, ma o le fa'aaoga masani o nei mea inu e puipuia ai ituaiga uma o fa'ama'i o le gastrointestinal tract ma isi ga'o i totonu.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.