Faavaeina, Tala
William le manumalo 1: talaaga, ata, i le taimi o le nofoaiga
William le manumalo - Duke o Normandy, le tupu o Egelani (talu mai le 1066), o le faatulagaina o le faatoilaloina Norman o Egelani, o se tasi o le aupito tele i Europa XI faaupufai senituri.
sa taunuuga taua Lona osofaiga o Egelani mo le atunuu.
tamaitiiti
A o ma so o se fuainumera o talafaasolopito o Tutotonu Ages, ua lauiloa William 1 mai punaoa tusia, o le tele o lea ua faasaoina leaga. Ona o lenei, o loo finau pea talafaasolopito e uiga i le taimi na soifua mai ai le Duke o Normandy. E tele lava ina faasino suesue e 1027 po o le 1028.
1 na fanau mai William i Falaise. O se tasi o le nonofo ai o lona tamā, Robert le Tiapolo - le Duke o Normandy. Sa na o au le atalii o le pule, o le sa e mautofi i le nofoalii ina ua mavae lona oti. Ae peitai, o le faafitauli o le mea moni e faapea sa fanau mai William i fafo atu o le faaipoipoga aloaia, ma faapea ona manatu a bastard. e le iloa le tu ma aga faaKerisiano nei fanau e pei faaletulafono.
Ae peitai, Norman iloa e matuai ese lava mai o latou tuaoi. I lona tulaga o inertia malosi o tu masani ma aganuu o le taimi faapaupau. Mai lenei vaaiga, e mafai ona lelei mautofi i le mana o le pepe fou.
le maliu o lona tama
I le 1034 sa alu atu le tama o William i se malaga i le Nuu Paia. I na tausaga, sa faatumulia lenei malaga i le tele o tulaga matautia. Ona o lenei mea, na ia faia lona finagalo, lea na ia faailoa atu o le a avea lona atalii na o le suli i le ulutala i le tulaga o lona maliu. lagonaina le Duke e pei lava ona taunuuga. Ina ua uma ona asiasi mai i Ierusalema, na ia alu i le fale ma maliu i luga o le ala i Naisia i le tausaga na sosoo ai.
Lea Wilhelm 1 o le Duke o Normandy laitiiti lava pea. Ae peitai, o lona igoa o le "muamua" ogatasi ma lona igoa tupu i Egelani. I Normandy, o ia o lona lua. E toatele tagata o le aristocracy na lē faamalieina i le amataga faasaina o le pule fou. E ui i lea, sa le mafai e le alii feudal o le aofai o fili e ofoina atu o se tagata e ese le faamaoni. Isi tagata o le faigamalo po o le avea ositaulaga pe sa minors.
O le vaivaiga o le pulega i le liliu duchy e mafai Normandy avea sini faigofie mo tuaoi faalii. Peitaʻi, e leʻi tupu lenei mea. Tele graphs ma dukes o lē na pulea i lenei itulagi o Farani, sa nofoia e taua internecine.
O le tetee o le alii Norman
I le pule o Normandy o le overlord tonu - o le tupu o Farani, Henry I. E tusa ai ma tu ma aga, o ia o lē na e tuuina atu le tama a Knight, ina ua ia semanu e oo atu i le tausaga o le toatele. Ma o lea tupu. na faia ai le sauniga paia i le 1042. Ina ua mavae lena, sa William 1 se aia tatau faaletulafono e pulea lona duchy.
ua faateleina le faaleagaina o tausaga uma lava i le pulega o le setete. O lenei ita tele o alii feudal. Ona o le feteenaiga pa sosola ese William mai Normandy i le Tupu o Farani. mafai ona fesoasoani Henry ou lona pologa. Sa ia faapotopoto se autau, o lea na ia faatonuina ma Wilhelm.
feiloai le Farani le barons fouvale i tiune Valley. Iinei i le 1047 sa i ai se taua maʻoti. faaali atu le Duke talavou e avea o se tagata tau totoa, e saili ai le faaaloalo i isi. I le taimi o le taua i lona itu siitia o se tasi o alii feudal, e iu ina le fiafia le faatulagaga o le itu tetee. Ina ua uma lenei taua, sa mafai William ina ia toe maua lona lava duchy.
O le taua mo le itumalo o Maine
Avea ma le pule e tasi ia Normandy, sa amata le Duke fou e faia se faiga faavae i fafo toaaga. E ui lava i le mea moni e faapea aloaia faaauau pea e pulea le Farani le tupu, o lona vassals, sa fiafia i le saolotoga tele, ae i ai se lagona faapitoa, sa uma tutoatasi.
O se tasi o le tauva autu o Faitau Wilhelm Anzhu Zhoffrua. I le 1051, na ia ulufale atu i se tamai itumalo Maine e sosoo ma le Normandy. sa i Wilhelm le itumalo o latou lava vassals, ona o lea e alu i le taua ma se tuaoi. Faitauga o Anjou i le tali ioe le lagolago o le Tupu o Farani. taitaiina Henry e Normandy ma isi alii - pule o Aquitaine ma Burgundy.
Amata o le a le umi taua faalemalo, lea na oo mai i vaega eseese o le faamanuiaina. I se tasi o le taua o William matuā Faitau Ponte Gi I. na faamaloloina ia lua tausaga mulimuli ane, avea ma se pologa o le Duke.
Farani le Tupu o Henry ou oti i le 1060, ma ina ua mavae atu i ai ma le faitauina o Anjou. Ina ua mavae le oti faalenatura o lona tetee, filifili Wilhelm e faia ai le filemu ma Pale. Na ia tuuina atu le tautoga i le tupu fou - o se misa laiti Philip I. i suli i Anjou taofia e Geoffroy William iu ina faatoilaloina le Maine tuaoi.
Faafoliga i le nofoalii le gagana Peretania
I le 1066, na maliu ai le tupu o Eduard Ispovednik i Egelani. Sa leai se suli, lea na faateleina ai le tuuina atu o le faaauauina o le mana. sa i ai i le Tupu o se sootaga mafanafana ma William - latou paaga. Tama matua o Richard ii Duke i se tasi taimi, na fesoasoani ave maumausolo Eduardo malu i se isi taua i le lotoifale. I le faaopoopo atu, e leʻi fiafia i le tupu lona liʻo o magnates ma faamoemoega o pulega Scandinavian tele, o lē sa i ai foi le aia tatau e pule ai.
Ona o lenei, taialaina Edward i ona uo i saute. Sam William le manumalo 1 folau i Egelani lea sa asiasi lona soa. sootaga Trust ua taitaiina atu ai i le mea moni e auina atu e le tupu i lona maliu i le Duke o Harold Godwinson (o lona pologa) e ofoina atu ia te ia i le nofoalii le gagana Peretania ina ua mavae lona oti. I luga o le ala, le avefeau sa i ai i faafitauli. Faitau ave o ia Guy ou o Ponthieu pagota. fesoasoani e sola ese ai William Harold i le saolotoga.
Ina ua mavae lenei auaunaga le alii feudal tauto faamaoni i le tupu o Egelani. Ae peitai, ina ua mavae ni nai tausaga na suia ai manino. Ina ua maliu Edward, o le Anglo-Saxon folafola atu le Tupu o Harold iloa. O lenei tala sa unpleasantly ofo Wilhelm. Le faaaogaina o la latou aia faaletulafono, ia faapotopoto se autau ma alu faamaoni i le vaa i matu motu.
Faalapotopotoga o le tauiviga e faasaga i Egelani
Mai lava i le amataga o le feteenai ma le 1 British Wilhelm (o lona talaaga sa tumu o amioga lelei fuafuaina) taumafai e faatalitonu le atunuu Europa o loo siomia ai i le mea saʻo. Ona o lenei, na ia tuuina lautele tautoga faasalalauga na tuuina Harold. I le tala ia na tali oo lava i le Pope, o le na lagolagoina le Duke o Normandy.
Wilhelm, puipuia lona igoa lelei, fesoasoani i le mea moni e faapea sasaa lana autau fitafita saoloto fou uma, oe sa naunau e fesoasoani ia te ia i le taua mo le aveesea o le nofoalii. O lenei "faava o malo" lagolago ua taitaiina i le mea moni e faapea o le aiga o Norman sa na o le a lona tolu o le autau. Uma i lalo o le fuʻa o William liliu e uiga i 7000 fitafita lelei faaauupegaina. Oi latou o le fitafita ma kavari. Na nonofo i latou uma i luga o le vaa ma i le taimi lava lea e tasi tuta i le talafatai i Peretania.
E mafai ona faigata ona taʻua o maʻi-to o tauiviga, lea na faia Wilhelm 1. talaaga puupuu o le pule le Medieval aofia atoa o taua ma le taua, o lea e le faateia ai e faapea sa mafai ona ia lelei faaaoga a latou aafiaga ua mavae i lona faamasinoga autu.
Taua ma Harold
I le taimi lea, sa pisi Harold i le itu i matu o Egelani taumafai e tetee atu i osofaiga o le Vikings Norwegian. I le aoaoina o le tulaueleele o le aiga o Norman, faanatinati Harold i le itu i saute. O le mea moni e faapea sa e tau lana autau i luga o itu e lua, fai mai ai le ala sili ona faanoanoa mo le tupu mulimuli Anglo-Saxon.
14 Oketopa, 1066 feiloai le fili autau i Hastings. umi e sili atu le taua e sosoo atu ma le sefulu itula, lea sa ofoofogia mo lena taimi. E tusa ai ma tu masani, na amata le taua ma se taua faamisiona o le lua fitafita filifilia. O le duel faamutaina i le faatoilaloina Norman, o le sa vavae ese o le ulu o lona fili.
Sosoo ai na oo mai le taimi o le tagata fanafana. Sa latou fanaina le Anglo-Saxons, o le vave maua ai i latou lava i lalo o le osofaiga kavari ma fitafita. na faatoilaloina le autau a Harold. Le tupu lava na fasiotia i luga o le malae o le taua.
O le osofaiga o Lonetona, ma le faauuina
Ina ua mavae se manumalo o le fili, sa malupuipuia uma Egelani e faasaga i William. Na alu o ia i Lonetona. vaeluaina tamalii i le lotoifale i tolauapiga tutusa lua. O se vaega laiti manao e faaauau pea ona tetee atu i le tagata ese. Ae peitai, i aso uma i le tolauapiga mai Wilhelm barons ma earls fou oe tauto faamaoni i le kovana fou. Mulimuli ane, 25 Tesema, 1066 i luma o ia tatalaina le faitotoa o le aai.
Ona i mulimulitai Abbey, le faauuina o William. E ui lava i le mea moni e faapea o le pule faaletulafono i ai pea i le itumalo se feeseeseaiga le Anglo-Saxons le lotoifale. Ona o lenei mafuaaga, sa i luga o le fou Korol Vilgelm 1 le fausiaina o se vaega tele o olo ma 'olo, lea o le a avea ma se malosi mo lona faamaoni autau i itu eseese o le atunuu.
Le tetee tetee atu i le Anglo-Saxons
O ni nai tausaga muamua, sa faamaonia ai le aiga o Norman latou aia tatau e pule faamalosi fia malosi. Fouvale tuua le itu i matu o Egelani, lea sa malosi aafia i le poloaiga anamua. 1 Korol Vilgelm auina atu e le aunoa i le manumalo o le 'au ma sa ia taitaia pea le malaga punitive. Sa faigata lona tulaga i le mea moni e lagolagoina o le fouvale i le Danes, o le folau i luga o le vaa mai le motu autu. E tele ni taua taua ma le fili, lea sa i ai lava le aiga o Norman le manumalo.
I le 1070 na tuliesea le Danes mai Egelani, ma le mulimuli fouvale mai i le tuuina atu tamalii matua i le tupu fou. O se tasi o taitai o le tetee sola Edgar Eteling e tuaoi Sikotilani. Lona pule Malcolm III malutia maumausolo.
Ona o lenei mea, o le isi tauiviga, o le ulu o lea na ia tu William le na faatulagaina manumalo 1. faatumuina talaaga Tupu o se isi manuia. malilie Malcolm ia iloa o ia o le pule o Egelani, ma folafola atu le e ave i ona fili mai totonu o le Anglo-Saxons. O se faamaoniga o lo latou faamoemoega auina tupu Sikotilani lona atalii e avea o se faapagota David Wilhelm (o lenei o se sauniga tagavai mo le taimi).
laupapa nisi
Ina ua mavae le taua, sa i ai le tupu o Egelani e puipui lo latou atunuu tuaa i Normandy. Sa fouvale o ia i lona lava atalii Robert, leaga e leʻi tuuina atu lona tama ia te ia le mana moni. Sa ia maua le lagolago o le Tupu o Philip o Farani matua. I ni nai tausaga alu i se isi taua, lea na toe o le manumalo Wilhelm.
ua faalavelaveina lenei feteʻenaʻiga o ia mai le mataupu tau lotoifale o le gagana Peretania. Ae peitai, i ni nai tausaga mulimuli ane sa ia toe foi atu i Lonetona ma amata ona latou sao. ua manatu lona ausia autu o le Tusi Domesday. I le taimi o le nofoaiga a Wilhelm 1 (1066-1087) sa faia tusiga igoa lautele o lo o umia le laueleele i le malo. O le taunuuga na atagia mai i le tusi lauiloa.
Oti ma tupuga
I le 1087 laa o le Tupu o le solofanua i luga o le afi malala, ma fuli ai. Ina ua manua le Malo Faitupu. Vaega o le nofoa tuʻia lona manava. maliu Wilhelm ni nai masina. Na maliu o ia i aso 9 o Setema, 1087. Lona atalii lona lua William tuufaasolo mai le malo o le gagana Peretania, ma o le ulumatua, o Robert - duchy Norman.
Faatoilaloina o Egelani o se suiga i le talafaasolopito o le atunuu. I aso nei, i tusi aoga uma o le talafaasolopito o Peretania o loo i ai se ata o William 1. Lana faigamalo pulea le atunuu seia oo 1154.
Similar articles
Trending Now