Soifua maloloina, 'ai maloloina
Vaitamini i Food
Manatu meaai maloloina, lea faasaoina meaai uma ma vaitamini. O lea e taua e faasao ai vaitamini i meaai i le taimi o kuka.
O le matafaioi o le vaitamini i tagata maualuga taumafa. I latou o ni tuufaatasi o le natura faatulagaina, o se vaega o enzymes ma tuuina atu se matafaioi catalytic, i.e., o le mea moni, e faia i le afioaga o le faʻamalūga o polotini, gaʻo ma carbohydrates tatou tino. Aso nei ua tatou iloa o le tusa ma le 20 vaitamini, e tatau ia i latou uma, ma ei ai se galuega tauave faapitoa taitasi. Mafaufau i le sili ona taua o i latou:
• vitamini A (e ese taʻua foi retinol) - e tatau ai mo faaaliga masani, ma faauma le galuega a le tino. I le faaopoopo atu, e aunoa ma retinol le mafai ona faagaoioia masani o le faiga sao. e mafai ona eseese vitamini mataupu i oloa meaai, o le tele o retinol i meaai e pei o ate iʻa, fuamoa, pata, apricots, carrots. E matauina e vitamini A e faatatau i se vaega o le gaʻo-soluble vitamini, o le mea lea, e tatau ona 'aina le oloa i luga i le afioaga o le gaʻo, f.t.t. carrots faatumuina kulimi, ma faaopoopo kulimi e apricots ma isi.
• vaitamini B
B1 (po thiamine) - fesoasoani suia meaai i le malosi, ma e taua mo le lelei manatua ma le gauai naunautai. Ona o le tele o cereals, oloa susu ma aano o manu fou.
B2 (po riboflavin) - foi tagata liliu mai meaʻai i le malosi, faamalosia ai le faiai. O le tino e maua i ai faatasi ma le susu ma aano o manu.
B3 (po Niacin) - ua i ai le galuega e tasi e pei B2. E oo mai i le fesootaiga ma le aano o manu, o le iʻa, ona o le tele o pi, pi ma pi, soybeans.
B6 (pyridoxine) - ua i ai le galuega lava lea e tasi, ma le isi mea uma e aafia ai i le tuufaatasia o le toto. Ona o le tele o iʻa, aano o manu, fualaau faisua ma bran.
B9 (lauiloa o acid folic) - aafia ai i le tuufaatasia o le sela ma le aano o le tino, o le mafuaaga acid folic e masani ona faafoeina i maitaga le amataga, ina ua le tab o totoga uma. Ona o le tele o falaoa saito atoa, a eseese cereals, susu, fua ma fualaau faisua.
B12 (cyanocobalamin) - liliu meaai i le malosi e manaomia mo le faagaoioiga masani o le faiga sao ma le faiai. O le tino e oo mai i le susu ma aano o manu. Vaitamini i B vaega meaai, e leai se masalosalo, e le taua tele, o le matafaioi o nei tuufaatasi faatulagaina ofoofogia mafai ona e talanoa e lē gata.
• vitamini C (lauiloa o acid ascorbic) - e manaomia mo puipuiga mausali puipuia faasaga i sela ma aano o le tino o radicals saoloto. Leai o acid ascorbic taunuuga i le leai o se paʻu elasticity ma aano o le tino. I so o se fua acidic o loo aofia ai nei vaitamini i meaai e mafai ona maua i totonu o le ekalesia nei: a tele i se tipolo, currants uliuli, cranberries, blueberries, rosehips, sitolōperi, sitolōperi, kaliki, apu oona ma le suamalie ma le oona, o isi fua citrus, i tamato ma isi oloa.
• vitamini D - se meafaigaluega taua mo mitiia kalisiu vasega maualuluga. O tagata e maua le manaomia aofaiga o lenei vitamini, maloloina nifo ma ivi, e tele lava ina le foa. I le gata i lea, e tatau MF vitamini mo le faiga sao. E mafai ona e maua ai, le i ai i le la, ma i totonu o le meaai ma lenei vitamini iʻa sami mauoa.
• vitamini E (po tocopherol) - puipuia pepa solo sela mai aafiaga o le okesene radicals saoloto. I o tatou tino e mai le suauu o fualaau faisua (olive, sunflower, linseed), ma cereals (saito, sana, Millet, buckwheat), faapea foi ma le tele o vitamini E i le yolks ma nati fuamoa.
E aunoa ma le vaitamini, meaai aveese ai le meatotino aoga, o le mafuaaga e taua olo o meaai. Tausia i fualaau faisua ma fualaau fou sa i lau kesi i aso uma. Ae manatua o le vaitamini i meaai e le o teuina taimi umi, o lea e tatau ona latou fou.
Similar articles
Trending Now