Faavaeina, Tala
Tatalaina Herodotus i laufanua? saofaga a saienitisi i le faasaienisi
I le aoga, sa ia suesue aʻoaʻi polokalama manaomia taitasi, e aofia ai le talafaasolopito ma le faataatiaga faafaafanua. Ma, ioe, o tagata uma ua faalogo e uiga i le malaga Greek Herodotus, o lona ili tufaina atu clichés lesitala i le "tama o le talafaasolopito" i luga o le mafuaaga na tusia e le saienitisi se galuega voluminous o le suafa lava lea e tasi. Taumafai ia malamalama i lenei folafolaga, ma i le taimi lava lea e tasi e iloa na ia maua i totonu o le faataatiaga faafaafanua o Herodotus.
faamatalaga o soifuaga
tagata alualu i luma o lona taimi, o le talafaasolopito ma geographer, o le malaga muamua - o le mea lena o le vavau Herodotus. Lona talaaga o loo i ai nisi avanoa ona o le taua o mea na tutupu tausaga le matua, ma o loo maua le faamatalaga autu. na fanau mai Herodotus i kolone Doric Eleni, o le Halicarnassus anamua (Bodrum ona po nei). O le aso e sili ona talafeagai o le soifua mai o le saienitisi manatu e 484 TLM. e.
anamua Faasaienisi nugget
Afai e le mo taua e lua o Peresia, i le va lea na fanau Herodotus, semanu e eseese talaaga ma le taunuuga o le alii talavou. O se tasi aso na ia filifili ai e faia se keronika auiliili o le taua Eleni-Peresia, ma i le taimi lava lea e tasi e faamatala le uiga, aganuu, auiliiliga le faafanua o le laufanua, lea na faia le faaiuga e asia. I se saienitisi malaga fia iloa tulei, na faaali mai ina ua mavae le suesueina talatuu, o le malamalama lea sa ia aoaoina mai logogriph. I le faaopoopo atu, sa manao o ia e vaai i loʻu lava mata, o le vaaiga o le laueleele avanoa e faaali atu i lena vaitaimi.
O le mea muamua na filifili e faia se galuega auiliili faamatalaina ai le vaega autu o le tulai mai ma le taimi o le taua i le va o le tagata Eleni ma Peresia, sa Herodotus. Saofaga i le atinae o le siosiomaga na ia faia i le ala: ia faia se faatinoga talafeagai o uma, sa tatau e asiasi i atunuu e tele. ua atoatoa ona faaalia e lenei i le galuega lauiloa o Herodotus ( "Talafaasolopito") e 9 tusi igoa musika nai lo le igoa.
faamatalaga Persian
e tuuto atu le tele o lana galuega i le faamatalaga o le atunuu, aganuu, laufanua ma foliga tau, iunite faaupufai ma faalelotu. ave Herodotus se malaga i le tausaga e luasefulu i le setete o Asia Itiiti, ma Peresia. I le auala o nei atunuu e mafai ona agai siomia aunoa ma le fefe, e pei ona lelei puipuia, ma le tagata malaga ua i ai le taunuuga talafeagai. E aunoa ma le manaomia o le meafaigaluega, saienitisi, atonu lava manaia e malaga e aunoa ma le iloaina o se mea o faaletonu. Faafetai i le faamatalaga auiliili o le eria ma le aganuu sa feiloai ai i lona ala, e faavae Herodotus ausia i le faataatiaga faafaafanua. o le saienisi na o lenei e galue faaaogaina tupulaga e mafai ona maua se manatu o le poloaiga lalolagi anamua ma le malamalama moni le faafanua.
E maofa ai, sa ia faamatalaina le aganuu o le Peresia: latou fausia malumalu i le atua ma atua e leʻi tuuina atu se foliga o le tagata, sili o mea e 'ai le fua ma le uaina, piously faamamaluina o le aia tatau i le ola ma i le taimi lava lea e tasi inosia lepela, iloiloina i latou ua faasalaina. Peresia luga prowess militeli faatauaina uma.
Tele ou aoaoina tagata atamai, asiasi lenei itulagi. Ae e na o se vaega lenei o le mea o loo faaalia mai i le faataatiaga faafaafanua o Herodotus.
Herodotus ma le atunuu o pyramids
Ae ola le galikarnasets umi i Aikupito. Na aoina mai faamatalaga auiliili e uiga i le vaega o le tau o lenei itulagi Aferika: o le lolo o le Naila, lamala. Sa ia faamatalaina le mafaatusalia i lona atunuu moni o mea ola: crocodiles, manulele ma hippos. Ou suesue i le ofoofogia i le taimi nei o le lalolagi: o le pyramids ma le Sphinx, aoaoina mai le ositaulaga o le faavae o Aikupito, ma e oo lava fuaina lava le tafatolu o Cheops. o Herodotus i le aai o le tupu, na vaaia Meridovo lepa, e latalata lea i na tausaga o se paso mo le oo atu i le 3 afe potu. O lenei fale sa faapitoa taia e le saienitisi, lea, o le mea moni, e atagia mai i ana galuega o le faafanua ma talafaasolopito. O lea, o mea uma ua tatalaina e Herodotus i Aikupito, na avea ai se tofi lalolagi.
Malaga i Scythia
Folau i le Sami Black, o le saienitisi ua lisi ai le tele o vaitafe ma magavai o loo tafe atu i ai, sa asiasi atu le kolone Eleni, o loo i luga o le auvai o le Euxine, ae e le o le mea e tasi e tatalaina faataatiaga faafaafanua Herodotus. Faatasi ai ma isi mea, o le "tama o le talafaasolopito" Ua faia se malaga umi i le laueleele o Scythia (tumutumu i saute o Ukraine). Lenei eria na taia e se geographer: o le umi taumalulu ma taumafanafana timuga, o le aisa, lea sa Herodotus leai se manatu, tele steppes ma grasslands. Mai le Scythians Herodotus ou faalogo i le tele o le talatuu, e pei o le tagata auro-mata le ola ai i le itu i matu. Na ia iloaina foi o loo i ai le malosi, vaitafe loloto, lea e le tatau ai e afua i le mauga, sa aoaoina ai talu mai lona laitiiti. Sa ou aoaoina e uiga i le ituaiga o loo nonofo latalata ane: tulimanu faalenatura ma agripei. I avanoa uma, na taʻu atu o ia e uiga i le tagata o le Urals ma le Urals, ma faatasi ai ma Herodotus aoaoina e uiga i le natura o na nofoaga: vaomatua, e tumu i le fulufulu-tuuina atu o manu, mauga, matagofie ma saogatā. Galikarnasets faalogo foi i le itu i matu le mamao o le malulu ma nofoaga filemu e faavavau, ma le umi e ono masina o le taumalulu. O i Scythia, aoaoina Herodotus nei faatusa faafanua tautele ma faasoa mai lea i latou i le lalolagi.
tulagavae faafanua
Mafaufau faapea, i taimi anamua o le malaga a le o faamoemoega o faigata po o pisinisi, e mafai ona faapea atu o faavae muamua Herodotus tagata tafafao maimoa faaleaoaoga. tatalaina Herodotus i le faataatiaga faafaafanua:
- muamua o loo faamatalaina auiliili i le ata moni o le lalolagi o na taimi;
- faia ipu pepa o Azov, Caspian ma Sami Black;
- Sa ia faapotopoto faamatalaga e uiga i le ola o le Sarmatians ma Scythians, lea na fesoasoani mulimuli ane i le eliga;
- iloa ai le nuu e sau ai le fafine mythical: o le Amazons;
- geographer muamua, na faamatalaina o le laufanua ma vala o anamua vaitafe Aikupito;
- Ou suesueina le Balkan Penisula;
- E faailogaina ai le tuaoi o le ecumene (iloa teritori) ma faailoa tolu sone climatic: le itu i matu (Scythia), lona lua, i le teritori o le Metitirani, ma le lona tolu - vaega o North Aferika ma Arapi;
- faamatalaina e le faailoga, sauniga, talatuu, talafaasolopito o atunuu e tele.
I aso anamua, o le talitonuga e faapea o le gata i le lalolagi, o lea Herodotus, o le a materialist, e le taumafai e vaai "i luga o le pito", ma suesueina i latou laueleele, lea na ia mafai ona taunuu.
Ina ua mavae lana miti suamalie matagia olaga
Sa tumu Herodotus olaga o taaloga, e aofia ai ma le lava lelei. Mo mafuaaga faaupufai, na faamalosia ai lona aiga e tuua le aiga ma le ola i luga o le motu o Samos. Ina ua mavae le 10 tausaga o le malaga ua ia maua le filemu i le Furies, na faavaeina e le tupuga o sybarites. Feteenai lipoti fai le aso o le oti o lenei tagata maoae, ae sili ona malilie faatasi i le 424 TLM. e. O se uo o Sophocles, o se fiafia i ai o tupu, talafaasolopito silisili ma geographer, ua tanumia i le sikuea taulaga i le Furies, lea sa a mamalu tele. O le faaupuga i luga o le tuugamau o loo lisi puupuu lona ausia ma faatatau i nisi o faamatalaga talaaga. I le faaopoopo atu, o le cenotaphs o Herodotus i ai i le Macedonian Pella ma le Atenai tele.
Manatunatuga i le mulimuli
Herodotus e le na o se falemataaga fasi po o se ua leva ona mavae atu tagata mai i le itulau o tusi aoga. O le a iloa e Herodotus mea ua ia ausia i le fanua o le talafaasolopito ma le siosiomaga, o le a le discoverer, ua tuuina atu ia te ia le aia tatau e le tatau ona galo. O le saienisi na o anamua, e lei faia se faamatalaga o se tasi vaega o le lalolagi, ma mai le fragments foafoaina atoa. O le mea lea, o lona "History" e le na o se saofaga autu i le faataatiaga faafaafanua o se faasaienisi, ae tuu-malaia e iloa.
Similar articles
Trending Now