Arts ma Faafiafiaga, Tusitusi
Talaaga Paul Verlaine, le tusisolo tele ma le leaga
ua tuua Verlaine a Lolomi loloto i le solo, ma lulu le faavae o le romanticism ma classicism masuia i taimi.
O le manao mo le toe faia o chords, faatusa vaaiga e masani ai o le aafiaga faaleagaga, tusa musika - o le vaega tulaga ese nei o verlenovskogo faiga.
Verlaine - o le faasinomaga o le lavelave, feteenai, tele le mafaamatalaina e tupulaga. Na ia tuuina solo se faiga tulaga ese e faavae i luga o le eseesega i le va musika ma leo dissonant. E fiafia i lona lava olaga. Aoina o lona solo faaalia lalolagi faanoanoa o le le moni, le mea moni lalolagi faavavau matūa mou.
faatumulia talaaga Paul Verlaine vaitaimi umi o le leai o se tupe, faatoilalo ma restlessness. Uma lona olaga sa ia mafatia mai ta ogaoga o taunuuga, e toetoe lava leai se tetee. o le ava malosi lona soa e le aunoa. Ma, e ui lava i le lauiloa ma taleni, ia iu ina nonofo i lalo ma iu ai i le matautia o le mativa.
autalavou Verlaine
na fanau mai Paulo-Mari Verlen ia Mati 30, 1844 i Metz. Lona tama, o le Taitaiau o Nicolas Ogyust Verlen, o se tagatanuu o le Ardennes Belgian, auauna atu i le vaegaau i le lotoifale. Paulo o le tamaitiiti na o lona tina Elise-Julie-Joseph Stephanie Deshaies.
Ardenne, e sili atu tonu lava, o se tamai fale i paliseul mea sa nofo ai Paulo ma uso o lona tina i le itu o lona tama, na tuua ai se faailoga loloto i luga o le agaga o le fatusolo. nuu Sweet siomia i fanua ma vaomatua faanoanoa. Iinei e le tusisolo faaaluina le malologa o le taumafanafana o le 18 tausaga. Ia faapelepele tusia mulimuli ane i lana solo e uiga i nei fanua. E masani lava toso musumusuga mai le faanoanoa, faatumulia i laufanua faagaeetia, o lanu ma le natura nuu tosina.
Sosoo talaaga Paul e Verlaine tatou i Paris, lea sa siitia atu lona aiga i le tausaga e 1851. Batinel kuata lea sa latou nonofo tele litaea militeli, na avea ai lona aiga lona lua.
talaaga puupuu o Paul Verlaine, o le amataga o se auala faafatusolo
I le 1862, na maua Verlaine a tagata malaga o le Lomiga. Sa i ai i lenei vaitaimi, e le tusisolo lumanai masani i le galuega o Baudelaire, cafes tusitusiga o Paris ma le lauiloa "faʻataulāitu green" - absinthe. fai Verlaine: "O le tagata valea na o ae faatasi ma lena faʻataulāitu valaauina se faʻataulāitu."
vaivai vave Paul o le suesueina o le avea ma se loia. Ia fesootai lona taunuuga i le lumanai ma amata ona auai i le malosi solo cafés tusitusiga ma faleaiga, aemaise ai, o le fale oti o le Marquise de Ricard, lea sa naunautai Parnassians. Sa masani ona ia vaai Leconte de Lisle, o le ulu o le faagasologa atoa, ma Fransua Koppe ma isi, faapea foi ma Alphonse Lemer, ona talaʻi i le lumanai. I lenei vaitaimi ua ia lomia faasalalau lana uluai solo - Sonnet "Mr. Prudhomme," ma i le 1864 - ". Solo Saturnian" o se tuufaatasiga o Solo sa tuuina atu i le totogiina o le tausoga o le tusitala Eliza Monkombl. Tusi lomia lomiga o 491 kopi. liʻo tusitusi feiloai lenei tuufaatasiga o malu.
I se taimi puupuu, e le tusisolo leiloa muamua lona tama, o lea o lona tausoga pele. faanoanoa Verlaine tausia tagata pele ia te ia, ma sa vaisu i le ava malosi.
faaipoipoga Verlaine
I le 1869, na ia amata ona faamasani i Mathilde de o sina mea itiiti Flervil, sa avea lona muse. O se faaputuga o "Pese Lelei". I le faamatalaina naively fuaiupu o le tusisolo o le atinae o lona amorous lagona mo se teineitiiti o le sefulu ma le fitu. ave le faaipoipoga i le aso 11 o Aokuso, 1870. O le ulugalii talavou siitia atu i Cardinal Lemoine Street i le numera lua, faatasi ai ma se vaaiga o le Seine, i luga o le fola o le fale lona lima ma le mulimuli.
I le 1871, ina ua mavae le fesootai Paris, auai Verlaine le fale taulaga. Le ulugalii siitia atu i le fale aiga o lona toalua, o le fale numera 14 i le auala Nikole. Ae i lenei fale na o ni nai vaiaso talu ona pa latou uila taunuu Rimbaud ma faaumatia uma le ola o le ulugalii talavou ma faamoemoe o le Verlaine e amata ai se olaga lelei.
Pol Verlen, o se talaaga puupuu: ia ma Rimbaud
Verlaine lava valaaulia Rimbaud i Paris, ina ua uma sa ia feiloai i lana solo ma maua ai se tusi mai Arthur.
amata Verlaine ma Rimbaud latou olaga vao i Paris, tumu i le tala talaaga-maualuga ma le limalima. Latou maua musumusuga i le tasi i le isi. Fiafia o masani ona iu o uo i le faalumaina. Atonu o mai i lenei vaitaimi talaaga o maua Paul Verlaine se suiga matautia.
avea atoatoa le mama i lalo o le uunaiga a Rimbaud ma amioga ava malosi Verlaine. Ia le mafaufau liliu lana ava talavou, Mathilde, o le na iu lava ina sao i lona atalii George, na fanau i le masina o Oketopa 1871.
latalata Verlaine ma Rimbaud. umi e sili atu lo latou alofa taufaasese ma fesootaiga faaleagaga nai lo le lua tausaga. I lenei taimi, sa taumafai pea Verlaine e toe foi atu le aiga i le fale, ae le manao e Rambo malo.
10 Iulai, 1873 sa i ai se mea matautia na tupu, e faavavau faavavau motusia le sootaga i le va o le solo. I Brussels, i lalo o le aafiaga o le ava malosi le musuia Verlaine ai oʻu tui e lua i Rimbaud, manunuʻa lona tapulima tauagavale. E ui lava e aveese e le faamatalaga o le tagata manua, na falepuipui Paulo mo le lua tausaga.
O le vaitaimi mai le 1871 i le 1874 o le sili ona aoga i le galuega a uma solo. Taleni se tasi e fafagaina se isi musumusuga, ua tulai mai ai ituaiga stylistic fou.
Talaaga Paul Verlaine ina ua mavae le falepuipui e le tau atu o se mea lelei. I le taimi muamua, sa foliga mai ua aveesea lona ola a fetauaiga filemu. Na ia aveina se faiaoga, oso i totonu o tapuaiga. Ae alu ai na o le lua ma le afa tausaga. Ona i lona olaga sa i ai le soo pele Lucien Letinua, ona o le faapipiiina i ai lea faafouina ma le musuia tusisolo faʻatasi ma paga i le inu. Latou faatauina Lucien le esetete o loo latou nonofo ola fiafia ai lea, ae le umi. Ona o le faigata o tupe maua Verlaine e faatau atu lenei esetete ma maliu Lucien i le fiva taifoi. siitia Paulo e nofo i lona tina, na tusi o se tuufaatasiga o le "Alofa" i le manatuaina o Lucien. Toe folau atu i se olaga o le vao, le onā ma faatoilalo.
toe faafalepuipuiina le lua masina o le tusisolo mo le sauaina o lona tina, ma latou o atu ai lea i Paris, lea o le taimi e oti le fafine matitiva, ma ua avea ma matua matitiva Verlaine.
I le 10 tausaga mulimuli o lona olaga, na iloa mulimuli ane lana galuega atamai, ma le tofia Matagaluega o National Education ia te ia le alauni. Ae peitai, ua faia e le talaaga o Paul Verlaine a mimilo fou - o le fanua foliga papala i luga o lona vae, lea e mafai ona faamalolo e le tusisolo. Na solo mai le falemai i le falemaʻi, ma i le va o le onā ma feoai solo i le Kuata Latina.
Ianuari 8, 1896 na maliu Verlaine o le niumonia. na malaga ai ma lona solo falelauasiga i le afe ma afe o le au faamemelo, solo, sui o Parisian bohemia ma uo mamae.
ua tanumia e le tusisolo i le fanuatanu e sosoo atu i le aiga Batinolskom.
tatau talaaga atoa o Paul Verlaine mafaufau. E nofoia se nofoaga taua i le talafaasolopito o solo Farani, tuuina atu ia te ia e sili atu le saolotoga ma le musicality ma se eseese tele o ituaiga fou ma rhymes.
Similar articles
Trending Now