Soifua maloloinaVai

Soo manava papaʻu. manava papaʻu o le tamaitiiti

fua faatatau respiratory le au matutua, e oo i le faaiuga o lona i malologa, e mai le 8 i le 16 manava i le minute. Mo tauaveina ae masani lava o le pepe i le 44 manava i le minute.

mafuaaga

Soo manava papaʻu tupu ona o mafuaaga nei:

  • nimonia po o isi manua māmā pipisi;
  • sela;
  • bronchiolitis;
  • hypoxia;
  • toilalo loto;
  • tachypnea tumau o le pepe faatoa fanau mai;
  • shocks;
  • faaleagaina natura eseese;
  • maʻi suka mellitus;
  • pathology faiai (autu: CCT, thromboembolism, vasospasm cerebral; lona lua: faalavelave circulatory, fiva tuberculous).

O auga o faaletonu respiratory

  • suiga fua faatatau respiratory pe saoasaoa o le tele o gaoioiga respiratory (i lenei tulaga, o loo i shortness o le manava pe a manava ma puupuu) po o le soona faatelegeseina lona (gaoioiga respiratory e matua loloto).
  • Suia pao respiratory: vaitaimi i le va o inhalations ma exhalations e mafai ona eseese i nisi o tulaga e taofi manava gaoioiga sekone po o minute, ona Faafouina.
  • Le lava o le malamalama. O lenei faailoga e le o saʻo e fesootai ma le faafitauli respiratory, ae i le tulaga o se matua matuia tulaga o faaletonu respiratory o le onosai e tupu i se tulaga matapogia.

Ituaiga o faaletonu respiratory e foliga mai e le manava papaʻu

  • manava Cheyne-Stokes.
  • hyperventilation Neurogenic.
  • Tachypnea.
  • manava Biota.

hyperventilation Tutotonu

O se manava loloto (luga) ma soo (aapa BH 25-60 gaoioiga i le minute). E masani ona tuuina atu faatasi ma le faaleagaina o le midbrain (o lo oi le va o le hemispheres o le faiai ma lona ogalaau).

respiration Cheyne-Stokes

pepa Pathological o le manava, faamatalaina malologa ma quickening gaoioiga respiratory, ona latou suiga i le tele o foliga papaʻu ma sparse ma i le faaiuga o le malolo, ina ua uma lea toe toe o le taamilosaga.

O suiga i le manava tulai mai i sili karaponi carbon i le toto, ona o lea faaletonu le ogatotonu respiratory. I fanau laiti e pei o le manava suiga ua matauina le tele o taimi, ma pasia tausaga.

I maʻi matua, manava papaʻu atiina ae Cheyne-Stokes ona:

  • tulaga asthmaticus;
  • faaletonu circulatory i le faiai (utu le palapala, spasms vascular, ta);
  • hydrocephalus (hydrocephalus);
  • intoxications Kenese eseese (inumaga tele naʻuā o fualaau oona, onana ai fualaau faasaina, ava malosi, nicotine, o vailaau);
  • puapuaga ulu;
  • koma suka;
  • atherosclerosis o vaa cerebral;
  • toilalo loto;
  • koma uraemic (i le atoatoa Fatugao).

tachypnea

E faasino i se tasi ituaiga o dyspnea. Manava i lenei tulaga o le laualuga, ae o le a suia lona fati. Ona o le shallowness o le gaoioiga respiratory atiina ae ea lava, faatuai taimi mo ni nai aso. Le tele o taimi lenei manava papaʻu tupu i gasegase maloloina ma le vaivai o le tino ogaoga po o le popole popole. E mou atu ma le aveesea o vaega i luga ma liliu atu i se fati e masani ai. Seasea atiina ae i le afioaga o pathologies patino.

biota manava

Upu uiga tutusa: manava atactic. ua faamatalaina ai lenei solia e gaoioiga disordered manava. I totonu o lenei manava loloto oo i le manava papaʻu, toesea atoatoa o le oloia o gaoioiga respiratory. manava Atactic tuuina atu faatasi ma le faaleagaina o le tua o le pogai faiai.

    diagnostics

    Afai o se onosai ei ai se taimi suiga / loloto o le manava manaomia e vaai vave se fomai, aemaise lava pe afai o sea suiga o loo tuufaatasi ma le:

    • Hyperthermia (vevela);
    • toso po o isi tiga pusa pe a manavaina i totonu / exhaling;
    • manava faigata;
    • muamua tulai tachypnea;
    • paʻu grayish po bluish, laugutu, fao, eria periorbital, tāinifo.

    Mo le auga o pathologies e mafua ai le manava papaʻu, tauaveina le fomai mai se aofaiga o suesuega:

    1. talafaasolopito Medical ma faitioga:

    • talavai ma uiga o faailoga (f.t.t., manava papaʻu vaivai);
    • muamua e le foliga mai o le solia o so o se mea taua: o le ona i, puapuaga;
    • disordered faaaliga saosaoa manava i le tulaga o le leai o se malamalama.

    2. asiasia:

    • faaiuga o le loloto, faapea foi ma le taimi e maua e ala i gaoioiga respiratory;
    • faaiuga a le tulaga o le malamalama;
    • faaiuga a le afioaga / leai o faailoga o manua o le faiai (maso flaccid, strabismus, o le foliga mai o reflexes pathological, le tulaga o le pupils ma o latou uiga faaalia i le malamalama: tulaga (vaapiapi) pupils e tali le lelei i le malamalama - o se faailoga o le toilalo o le pogai faiai, lautele pupils e le tali atu i malamalama - faailoga lona lua o le faaleagaina o le faiai;
    • suesuega o le eria lona manava, ua i ai ulu, o le loto ma le māmā.

    3. Iloiloga o le toto (atoa ma biochemistry), aemaise o le fuafuaina o creatinine ma urea, faapea foi ma faatumau le okesene.

    4. O le tuufaatasiga faavae-acid o le toto (luma / leai o acidification toto).

    5. Toxicology: luma / leai o vailaau oona (vailaau, fualaau faasaina, uʻamea mamafa).

    6. MRI, CT.

    7. faatalatalanoaga o le neurosurgeon.

    8. eria fatafata.

    9. oximetry uaua.

    10. ECG.

    11. faitau vave māmā mo suiga i le ea ma perfusion o se okeni.

    faiga

    O le galuega autu o togafitiga manava papaʻu o le aveesea ai le pogai na mafua ai le foliga mai o se tulaga e tuuina atu:

    • Detoxification (antidotes infusion), vaitamini C, B, hemodialysis i uremia (le atoatoa Fatugao), ma i le tulaga o fiva - fualaau / sui antiviral.
    • Aveesea o edema cerebral (diuretics, corticosteroids).
    • O lona uiga mo le faaleleia mana faiai (Metaboliki, neyrotrofiki).
    • Faaliliuga i se ventilator (pe afai e talafeagai).

    faafitauli

    manava papaʻu e le i lava ia faia o so o se matua faigata, ae e mafai ona taitai atu ai i hypoxia (hypoxia) ona o suiga i pao respiratory. O lona uiga, o le laualuga lafo respiratory fua, talu ai e le o tuuina atu i le tafe lelei o le okesene i le tino.

    manava papaʻu o le tamaitiiti

    O le fua faatatau masani respiratory e ese mo tamaiti o vaitausaga eseese. Mo se faataitaiga, pepe faia aʻe ai i le 50 manava i le minute, pepe i lalo o le tasi le tausaga - 25-40, e oo i le 3 tausaga - 25 (30), 4-6 tausaga - e oo atu i 25 manava i tulaga e masani ai.

    Afai o le pepe 1-3 tausaga tauaveina silia ma le 35 gaoioiga respiratory, ae 4-6 tausaga - e sili atu i lo le 30 i le minute, se manava mafai ona vaai i papaʻu ma soo. I le malamalama na ati atu le aofaiga lava o le ea, ma ua taofia lona vaega tele autu i le bronchi ma trachea e le o auai i fesuiaiga o le kesi. Mo ea e tatau ai o le gaoioiga respiratory le lava.

    O se taunuuga o lenei tulaga, o fanau e masani ona mafatia mai SARS ma Ari. I le faaopoopo atu, ma taitai le laualuga vaega o le manava i le atinae o sela po bronchitis asthmatic bronchial. Talu ai ona e tatau ona feutagai pea matua se fomai e iloa ai le mafuaaga o le suiga i le taimi / loloto o respiration o le pepe.

    E le gata i faamai e suiga respiratory mafai ona ona o le malolosi faaletino, obesity, o mausa punou, faateleina kasa, faasoesa o tū, le leai o se savali, faamaaaina ma taaloga.

    Gata i lea, o le laualuga vaega o le manava i fanau e mafai ona e atiina ae ona o prematurity (leai surfactant) Hyperthermia (vevela) po o le popole.

    Palpitations shortness o le manava e sili ona masani ona atiina ae i fanau le pathologies nei:

    • sela bronchial;
    • nimonia;
    • allergies;
    • pleurisy;
    • rhinitis;
    • laryngitis;
    • mamapala;
    • bronchitis faaumiumi;
    • faamaʻi loto.

    Togafitiga manava papaʻu, faapea foi i tagata matutua, o loo taulai atu i le foia ai le mafuaaga na tupu ai. I soo se tulaga, e tatau e faaali le fomai pepe, mo le faatulagaina i le vaaiga saʻo ma faatonuina togafitiga talafeagai.

    Atonu e manaomia ona ia te oe ona feutagai ma le tomai faapitoa nei:

    • pediatrician;
    • pulmonologist;
    • sikaitirisi;
    • allergist;
    • cardiologist o tamaiti.

    Similar articles

     

     

     

     

    Trending Now

     

     

     

     

    Newest

    Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.