Faavaeina, Aoga maualuga ma aoga
Soʻofaʻatasiga - o le mea lenei? Faamatalaina o le a soʻofaʻatasiga o setete, vaega po o kamupani
Pe a le gaoioiga e so o se faalapotopotoga tauofo o faalapotopotoga po o tagata taitoatasi - e mafai ona tatou talanoa e uiga i se soʻofaʻatasiga. o se tasi o auala sili ona taatele e faatoilalo ai se fili po o se isi soʻofaʻatasiga malosi lenei. Mafai ona tuufaatasia uma malosiaga ma faalapotopotoga, ae i le talafaasolopito o le sili ona lauiloa, o le mea moni, o le vaegaau-faaupufai, faatasi ai ma matua talu ai nei (e ala i tulaga faatonuina talafaasolopito) taimi - o le tamaoaiga. Lona uiga moni lava, o le a talanoaina i lenei mataupu.
O le a le soʻofaʻatasiga i le talafaasolopito?
O le soʻofaʻatasiga muamua tulai mai i aso anamua. Atonu, pe a le tele o vaega o le tuli manu mai nofoaga eseese ua auai faatasi e tuli manu tele. Talu mai lena taimi, tupu iuni eseese i taimi uma, ma o nisi taimi e tatau ona totogi atu a latou amioga e fai auauai i le maai o le talafaasolopito. Mo se faataitaiga, na o se faiga faavae Hellenic autasi mafai ona manumalo Persidkoe tulaga - le malo aupito tele ma sili ona malosi i le taimi.
O nisi taimi, ae peitai, ua taalo i le auai i le soʻofaʻatasiga se matafaioi lelei. A. Hitler tuu a le tele o taumafaiga i le amataga e faia se faigauo ma Mussolini, ona e faatalitonu le taʻitaʻi Italia e alu i le taua. Ae o le mea moni, sa fesoasoani itiiti o le 'au a Italia, i luga o le ese mai ai, ua ave fitafita Siamani vaega i le galuega i le fale fou, lea na le uluai tatau ona auina atu i latou. I le faaopoopo atu, e le o aitalafu au i Iapani na faia e Adolf Hitler e folafola taua i luga o le US.
E faapefea vavalalata i ai i le talafaasolopito o le soʻofaʻatasiga?
I le talafaasolopito e sili pe itiiti ifo soʻofaʻatasiga vavalalata. O lona uiga, muamua o uma, le lelei-faamaopoopoina faatinoga a ona tagata. Mo se faataitaiga, i totonu o le faavae o le e pei o se autau e pei ona faamaopoopo pea paaga NATO latou taumafaiga. I lenei iuga, o le faalapotopotoga galue NATO Fono, Puipuiga Fuafuaga Komiti ma le failautusi aoao, o ia lea, o le mea moni, e le o le taitai i le alii sili o le autau, ae ua i ai se pule faitalia lautele i le faalapotopotoga o gaoioiga soofaatasi.
I le isi itu, talafaasolopito te silafia le tele o faataitaiga o le itiiti galulue. I le fitu tausaga 'Taua, sa Farani ma Perusia se tasi o coalitions tetee e lua, ae o le a faailoa mai, atonu, e na o le a latou le toe tau ai ma le tasi le isi ma faatasia latou tetee i se soʻofaʻatasiga. A leai, latou te le faamaopoopo a latou amioga, ma e oo lava tau tele lava i vaega eseese o le lalolagi: atagia Perusia osofaiga mai itu eseese i Europa, Farani i lenei taua ua iloa i le gaoioiga autu e faasaga i le autau British (masani faamanuiaina) i le nofoaga ma i le sami.
soʻofaʻatasiga tutusa
O le tele o le sili ona lauiloa i le talafaasolopito o coalitions o setete e aofia ai le sili atu pe itiiti ifo tutusa tagata. O se faataitaiga o le soʻofaʻatasiga aneti-Napoleonic, lea faaiuina ma palasi tasi i le isi i le amataga o le senituri XIX. Ona o le tulaga tutusa o latou tagata, o le soʻofaʻatasiga faia vave ma le naunautai, ae vave ona pauu ese i le isi toilalo, e pei sa leai se nofoaga autu o le malosi, lea e mafai ona lagolagoina le masalosalo i lo latou tauivi, po o le faamalosia o ia e faaauau pea.
Foi, ona o le leai o se sasa taulaiga e tasi o se taunuuga o Napoleon, o le soʻofaʻatasiga e lē mafai ona olioli atoatoa i le fua o lenei manumalo: i le Konekeresi o Vienna le ulu o diplomacy Farani, pulea e de Charles Maurice Talleyrand-Perigord luluina le faatuatuaina i le va o le paaga, ona o lenei, na mafai ai Farani e aloese ai mai le sili ona lelei o faamataʻu ia te ia le taunuuga o lo latou toesea.
soʻofaʻatasiga tutusa
Ae ua iloa i le talafaasolopito o mataupu pe afai o se taitai folafola dictating latou finagalo le malologa o le soʻofaʻatasiga. Ona i ai, mo se faataitaiga, o le Liki Delian. seti faiga faavae Confederated totogi Atenai mo moliaga taitasi, ma ua uma ona saunia mai Atenai i le tupe, e muamua lava, o le fua, o le foafoaina o lea sa taulai atu le soʻofaʻatasiga, faapea foi malosiaga uta faaauupegaina. O le tele o saienitisi lava e talitonu i lenei mea iuni averesi le va o le soʻofaʻatasiga ma faiga faavae a le malo o Atenai.
O lenei faalapotopotoga ua na faia i taimi uma le malosi Union avea o se itutino e tasi. O le downside o le tikitato Atenai i autau. Mai lea taimi i lea taimi se tasi po o se isi faiga faavae taumafai e aveesea ai - o le taunuuga o le Atenai faagaeetia militeli ma le faasalaga matuia mo veuveua.
O le suiga o le soʻofaʻatasiga i se tulaga e tasi
O lea, e faamaonia ai ei ai le tuufaatasia latalata talafaasolopito ma iuni ma se taitai faaleoina. I le malamalama o lenei e le faateia ai e faapea sa i ai taimi pe a soʻofaʻatasiga o setete liliu i se tulaga e tasi, ona tagata leiloa lo latou tutoatasi.
Roma i le amataga o lona conquests taitaiina a sagatonu latalata autau o le faiga faavae Italia (e pei o le Liki Delian). O nisi taimi, na tuua ai nisi o tagata o le soʻofaʻatasiga, e pei o le taimi o le II Punic Taua, pe a le tele o paaga Roma muamua lagolagoina Hannibal. Ae i le faaiuga avea latalata i le taimi o le mea ua taʻua o Social Taua sa le manaomia paaga avea le soʻofaʻatasiga se tulaga nofofua i le soʻofaʻatasiga: faamoemoe mo le pule silisili ese moni o latou faiga faavae o le toe i ai, ma le faia o se tulaga e tasi sa i ai e tuuina atu ia i latou le aia tatau o tagatanuu o Roma, lea sa matua sili aia tatau o tagatanuu i le faiga faavae Union.
Soʻofaʻatasiga o vaega faaupufai
O taimi e manatua ai lenei mea i le amataga o le faamatalaina tusiga. O le soʻofaʻatasiga - o se faatasiga e le gata o setete, ae uma foi malosiaga ma faalapotopotoga. I le olaga faaupufai o le toatele tele o vaega soʻofaʻatasiga democracies ona po nei ua avea ai le olaga faaupufai masani.
O le vaega e mafai ona tau mo le mana o le ua i le soʻofaʻatasiga, alu i le faiga palota e avea o se luma autasi. Mo se faataitaiga, o le i ai o le Union o Aia amata Vaegaau o se bloc muai filifilia, lea na mulimuli ane sa liua i se pati. I le isi itu o le vaega e mafai ona faia se soʻofaʻatasiga ina ua uma le faiga palota e fai ai se malo o le toatele, oi ai, i nisi taimi, tuufaatasia e lei mafaufauina. Mo se faataitaiga, i le amataga o le 2015 i totonu o Eleni, ma le numera aupito maualuga o palota le vaega "SYRIZA", ua matua ma tuua le polokalama, ma le mau upu filifilia, ua galulue faatasi le ma le ogatotonu taumatau vaega "Eleni Tutoatasi", lea na faatagaina ai le taitai o le "Syriza" e avea o se malo.
a soʻofaʻatasiga o pisinisi
ua faamalosia Tauvaga kamupani, o alamanuia ma pisinisi ma tupe, e fatu soʻofaʻatasiga eseese. E iloa ia i tatou mai cartels aoga, syndicates ma mavaega tausi. E le manaomia e toe faamatala mai le eseesega i le va oi latou. Ua lava le faapea o ituaiga eseese o coalitions i le va o kamupani tetele ei ai se matafaioi taua i le tamaoaiga o le lalolagi i aso nei.
Faataitaiga o coalitions faamanuiaina o kamupani mafaitaulia eseese. Ina ia sii maia se tasi. I le 1892, o se soʻofaʻatasiga o kamupani "Edison Malamalama Faa-Eletise" ma le "Thomson-Houston Faa-Eletise" Na tuuina tulai mai ai "Aoao» Faa-Eletise (Aoao Faa-Eletise), lea i aso nei o se tasi o faalapotopotoga aupito tele, gaosia oloa eseese i le toeitiiti o atunuu uma o le lalolagi.
Tulaga lelei ma tulaga le lelei o coalitions
O loo ua tuuina atu na o se ata papaʻu o le aafiaga matautia i le talafaasolopito o le lalolagi e pei o se soʻofaʻatasiga. O le a le i ai ma le mea o lana matafaioi i le talafaasolopito - se autu agavaa mo se monograph eseese. Ae ua uma ona manino o le soʻofaʻatasiga e mafai ona faia uma e lua matafaioi lelei ma le lelei mo se tasi e oo mai ai iina. E mafai ona aumaia le manumalo, po o, itu, e faia e le gata foia ai o latou faafitauli, ae o faafitauli foi o ana paaga. E mafai ona fesoasoani e tutu e faasaga i se fili malosi, ma e mafai ona taofia ai le pule silisili ese.
Similar articles
Trending Now