News ma Society, Aganuu
Sipaniolo Enticer Lope de Vega: talaaga ma galuega
playwright Sipaniolo lauiloa Lope de Vega, o lona talaaga atoa o le tele o taaloga, ola i se olaga umi ma sa faamanuiaina i le fanua tusitusiga. Sa alofa o le toatele o tamaitai (ma i latou, i le taimi, ua tuuina atu ia te ia), faia o mea e te alofa i ai, ma e le maua le loto, po o le a le faigata po o le ofoina atu ia te ia se olaga.
Laitiiti ma talavou tusitala
na fanau mai Lope de Vega i Madrid 25 Novema, 1562 i se aiga mauoa. O le tama o le tama na sau mai se aiga faifaatoaga, ae faafetai i lona tomai e mafai ona avea ma se mauoa tagata. O lea, sa mafai ona ia tuuina atu lona atalii o se aoaoga lelei, ma faatau ai e oo lava i lona pateni mo se tagavai o le tamalii.
Ua uma ona i le olaga faatamaitiiti, sa amata le tamaitiiti e faaali se faanaunauga i le humanities. E tusa ai ma le tusitala, sa amata ona ia tusia ma faaliliu vave tele tusitusiga o isi tusitala, ma le sefulutasi tausaga. auina mai e le tama lona atalii e suesue i se Jesuit le aoga, ina ua uma lea sa ia alu atu i le iunivesite.
I le Iunivesite o tusitala Sipaniolo venerable lumanai suesueina i le vaitaimi mai le 1577 i le 1581, ae o le taunuuga e na te leʻi pulea e faauma ai.
faateaina
I le tausaga 21, t. E. I le 1583 sa, Lope de Vega o se tasi o le tauiviga i luga o le Azores. Ina ua ia toe foi mai, ia faaauau pea ona galue e avea ma failautusi o le aristocrats mauoa, e ui lava i lenei taimi o ia o se playwright, iloa i le atoa o Sepania.
1588 sa i ai se faailo i le talaaga o le tusitala, ona o le tausaga lenei na faafalepuipuiina, ina ua mavae lea na tuliesea mai i Madrid mo le 10 tausaga. O le mafuaaga o lona nofosala i le falepuipui o se tauemuga i se alii taua maualuga. na faamalosia ai le tusitala e alu i Valencia, oe na ave faatasi ma ia lana soa faamaoni, Isabel De Urbina, o le na mulimuli ane avea ma ana ava. I le tausaga lava lea e tasi, na alu Luminary tala faatino Sipaniolo Medieval tolauapi Armada, ona nonofo ma lona ladylove.
O le tumau ai i Valencia, aoaoina Lope de Vega a le tele o le malamalama fou mai playwrights le lotoifale. I lana galuega, sa tuuina mai ia faatasia faatasi metotia uma na ia umia i luma ma le peculiarities o le tala faatino Valencian. O le iʻuga, na ia foafoaina o se treatise i le fuaiupu, lea na ia otooto atu ona manatu i le faiga alualu i luma maoae.
le olaga o le Tagata Lava
Lope de Vega, o lona talaaga atoa o le tele o mea taua na tutupu, sa lava natura faamemelo ma tuuina atu lona loto i le tele o tamaitai.
Elena Osorio
Faatasi ai ma lenei tamaitai tusitala ma fesootai sootaga taimi umi. Ae sa oo i se iuga, ona taitaia le tamaitai se olaga mama, le suia o se tasi fiafia i le isi, ma i se tasi taimi i lona solo lilivau tauemuina de Vega lona filifilia ma lona aiga, e faaaoga ai e le o le epithets sili ona manaia. Aua "defamation" o le tusitala tuliesea mai i Madrid.
Isabel Urbina De
Atonu o le fafine e sili ona taua i le olaga o le playwright lauiloa o lana soa tauagafau, Isabel De Urbina, lea, e pei ona taua i luga, o le faitalia tuua lona nuu ma alu atu i le tafeaga mo se fiafia i ai. Ae le faapea gaugauina faigofie uma, ona sa le o se ava faaletulafono o le tusitala, ma sa tetee malosi o matua o Isabel ao lei faaipoipo. O le mafuaaga lena latou amata le faamasinoga faasaga i de Vega, lea na tapunia i se taimi vave e pei o le teine lona toalua faaletulafono. nofoia Isabel se nofoaga taua e le gata i le soifuaga o le tusitala, ae faapea foi i lana galuega. Lope de Vega alolofa i ai tusia i lana tala faatino, pe afai ua faia Isabel lalo o le igoa o Belisa. Ae sa le faamoemoe e ola ai i le ulugalii i se olaga umi ma le fiafia. I le 1590, na maliu Isabel, lea o se tasi o le tupe leiloa e sili ona ogaoga mo de Vega. Ae paga lea, foi e le tumau i le fanau mai i lenei faaipoipoga, e pei ona maliu ai fanau i le fanau iti.
faaipoipoga lona lua
Le vaitaimi o faapagota oo mai i lona iuga, ma Lope de Vega, tala faatino e mafai ona manuia mai le sootaga, toe foi atu i lona atunuu moni o Madrid. Ae na iu ina avea puupuu manumalo i lenei taimi, e pei ona ia vave maua i tua o ia i le potu faamasino o le tuuaia i le tulaga o le nonofo faapouliuli ma le fafine, sa mataga faapea i le taimi.
Ina ua mavae ua faamutaina le faamasinoga, ae ua filifili e le tusitala e tumau pea o se tagata malaga mo se taimi umi, ma faaipoipo ai mo le taimi lona lua i le 1604. Ae o le faaipoipoga sa le o se Vega de avā le fiafia ma le na fasiotia lona atalii.
Mati Nevares
Mulimuli Mati o le playwright pele Nevares, lea ua matuai faapaiaina le tusitala, ma e oo lava teteʻa lana tane mo ia. O nei sootaga sa umi tele, ae, le mea e leaga, ma o le taimi nei iu lava le faanoanoa. ola Mareta ma Lope de Vega faatasi mo le sefululima tausaga, ae ina ua umi se maʻi o maliu muse a le tusitala, ma tuua ai na o ia.
ekalesia
Pea sagatonu itiiti faamatalaga e faatatau i le talitonuga faalelotu o le tusitala, ae o ni nai mea moni e tumau e le suia.
I le 1609, sa mafai e le tusitala e maua ai le igoa o le "tusa ma i le Inquisition," lea e puipuia ai o ia mai so o se tuuaiga i luga o le vaega o le ekalesia. I le ala, ua avea mafai i le fesoasoani a se Tagata Ulu ma faiaoga de Vega, Duke de Secca, lea na ia galue o se failautusi.
I le 1614, na avea ai le tusitala o se ositaulaga, ma le sefulutolu tausaga mulimuli ane - se fomai o mataupu faalelotu. Lenei suafa maualuga o se faalavelave faafuasei na ia maua, ma e tusi se galuega maoae, e tuuto i le taimi nei Pope.
tausaga le matua
Lope de Vega, o lona ua tuuina galuega accolades maualuga faaauau pea ona tusi atu i toeaina. E tusa ai ma punaoa eseese, lona tofi o le foafoaga e aofia ai le 1,500 i le 2,000 fasi, lea ua faasaoina e le sili atu 600. Na tusia e le tusitala faleaitu mulimuli a le tausaga ao lumanai lona maliu, ma le solo mulimuli - mo ni nai aso. O ni nai tausaga talu ai, sa taumafai e togiola le tusitala mo ana agasala, ma o lea na taitaiina olaga ascetic ma faaaluina le tele o le taimi i le tatalo. Na Ia tuua le lalolagi 27 o Aokuso, 1635. I playwright faapotopoto le tele o paaga maliu o Monk i le mafutaga faaleaoaoga o le foafoaga o taleni ma ili.
foafoaga
Le tusitala avea lauiloa mafua ona o ana galuega ofoofogia, ae peitai, e ui lava i lenei mea, ua agavaa mo le gauai ma lona solo, elegies ma odes, lea ua tuu e le tusitala lana taleni ma le alofa uma mo oe. saili De Vega e faaali vaega taua uma o le olaga faaonaponei, ae sa ia faia i lona,
faiga e malolo.
Mo se faataitaiga, i le faamatalaina o mea na tutupu i le talafaasolopito, na te leʻi taumafai e auiliili le mea moni patino ma le tino ola pea o le mamalu o lo latou atunuu ma ona tagata. A manino faataitaiga o le faleaitu "lauiloa Tamaitai o Asturias", lea na faaaoga gagana e oo lava talafeagai o le tusitala, ina ia faia le galuega sili ona faaliliuina naturalistic o le tagata.
O le autu o le Malo Faitupu Sipaniolo-Kerisiano o se fiafia mo Lope de Vega. Galue lea na ia faaalia ai le nonofo o Castile, atoa uma e lua vaaiga faigofie mai le olaga i aso uma, ma le tauiviga ma le Muslims. O le tulaga sili ona mataʻina, foliga talafaasolopito damning o lenei vaega o le "Tupu lafo i le to" ma le "le toto lē sala." E le gata i tala faatino o le tupu o loo mafatia faasalaga mo a latou galuega amioletonu.
mataupu
I lana galuega, e pai mai le tusitala i luga o a ituaiga o autu. Tusi Lope a tumu de Vega o se malaga, valivali ma tulaga matautia eseese. O lea, i le tala faatino "Star o Seville" ata tifaga oo i le tele o tofotofoga, ae na faia e le tusitala sili matautia latou olaga, na mafua ai le pito i luga ina ia ausia le fiafia ma le pauu atu i le vanu o le tiga ma puapuaga.
E ofo ai, liliu le playwright lana vaai i le talafaasolopito o Rusia. I se tasi o galuega o Lope de Vega, lea ua faaaogaina upu sii e le toatele le au faitio, o se Dmitry Sese. Le tala "O le Alii o le Moscow Tele" taʻu mai e uiga i le olaga ma le taunuuga o le alii. Itiiti lauiloa i se lautele liʻo o le au faitau, ae agavaa mo le gauai atu, o le tala faatino faaleagaga ma faafilosofia.
e mafai ona taʻua o le galuega sili ona lauiloa o le tusitala o le tala "Taifau i le Faatanoa Vao". A o le suafa o le oloa, ua manatu e faapea o le tele faaupuga "maile i le fale povi" e mafai ona faamatalaina o se upu uiga tutusa mo se tagata e le fiafia i se lelei, ae e le mafai ona faia uma e lua. O le faleaitu faamatalaina ai le tala o le aristocrat sootaga i le igoa o Diana ma lana failautusi Teodoro. Tuuina mai lona tulaga, e mafai ona le faatagaina Diana latou sootaga ma le failautusi, ae e le faatagaina o ia e fiafia ma se isi tamaitai. nei faatogafiti uma, lea na aofia ai ma le toatele o tagata maualuluga, e faaliliu ai i se tala e uiga i faailoga tagata faʻaluma vasega.
Lope de Vega e matua aafia ai e le gata i playwright Sipaniolo, ae faapea foi i le atinae o tusitusiga lalolagi. Ia pulea e tuufaatasi i lana galuega a le tele o uunaiga e faia se faatusa ma faaali olaga aso nei ofoofogia e aunoa embellishment. O le mafuaaga lena ua lauiloa pea ana galuega ma manaoga.
Similar articles
Trending Now