MalagaFaatonuga

Republic o Côte d'Ivoire: o le laumua. Ivory Coast: faamatalaga e uiga i le atunuu

O se tamai atunuu i Aferika i Sisifo mo se taimi umi sa iloa e le lalolagi, o se laueleele o pologa, Lalolagi fatu ma le nofoaga Golden Embankment. Mea faamasani i le atunuu o lona igoa ua faaliliuina o le Coast Ivory. Turisi fiafia i le auala e ola ai tagata i lenei atunuu, o loo i ai nisi o le natura, o nisi o tupe faavae. I Côte d'Ivoire mo le lelei o le faitau afe o tosina mai tagata asiasi i tausaga taitasi. O le mea e faapea o lenei aai o loo fausia i Farani ma e talitutusa lava le tusiata fale i le lotoifale e le tusiata fale o le Medieval Europa, ae i le taimi lava lea e tasi ei ai lona lava tofo.

atunuu kofe

Nonofo ai ni tagata teritori o le malo faitele po nei na amata i le amataga o le tausaga Stone. O le tagata muamua o le pygmies amata. Ae latou taitaia a zhini oe maumau solo. O lea, i le lumanai i luga o le laueleele o mai isi ituaiga, oi latou o loo ola pea i le setete. Faatasi ai ma le atinae o le faatoilaloina colonial o malaga o tagata taofia.

Talu mai le faaiuga o le XV senituri auina atu i fafo Europa mai lenei auro itulagi, laau ma pi kofe. 10 Mati 1893, o le tautino Lalolagi se kolone o Farani.

tau pea Ituaiga mo le tutoatasi. uprisings aupito maualuga na tupu i le taimi o le faafaigaluegaina o le militeli i le fesootaiga ma le Uluai Taua Lalolagi.

I le 1934, na folafola mai le laumua o le Côte d'Ivoire. E avea Abidjan. E leʻi umi, i le 1945, na faavaeina le vaega muamua, seia oo ai lea o se tuufaatasiga o le au faifaatoaga i le lotoifale. Na faavaeina ma agai le faalapotopotoga Feliks Ufue-Boigny.

I le 1957, o le atunuu e maua le tulaga o le tutoatasi. Ma Aokuso 7, 1960 Ivory Coast avea tutoatasi. ua filifilia le peresitene o le taitai o le vaega ua taʻua i luga. Ua uma ona e 1979, faateleina tau le setete. E faatulagaina muamua i le auina atu i fafo o le pi kofe. Sa faamatalaina lenei tausaga e ala i le lamala. O lenei taunuu ai i se pa'ū i tau atinae.

Aai o lau tipi

Abidjan - le uluai laumua aloaia. Côte d'Ivoire - o se laueleele ese afai ua i nuu uma i lona lava talatuu. Sa ou le ese ma lenei aai. Fai mai le tala fatu ina ua muamua Europa, o le faatulaga mai i le militeli i le fausiaina o se taulaga i luga o nei matafaga, ma tuua ai le vaa, sa feiloai ai le faitau aofai o tagata i le lotoifale. na tauaveina faifaatoaga i luga o latou ulu ato o tipi lau ma paranesi.

O se tasi o tagata na fesili ai le Aferika uiga i le auala le igoa o lenei nuu. Ae e leʻi malamalama tagata matitiva Farani, lea e tatau ona faatatauina e tagata mai nuu mamao. Lē gata i lea, ua iloa ai upu iloa o se lamatia. manatu o se tasi tagata e faapea o le newcomers ua lē faamalieina i la latou galuega. Ona latou alaga atu le daredevil i tali: ". Ai vavae lala" "Abidjan", o lona uiga Europa ma faailogaina ai le nofoaga i le faafanua.

O loo i ai se talafaasolopito umi o tupe faavae o le tumau. Côte d'Ivoire - le atunuu tuai, ae amata ona tuputupu ae le gata i le seneturi lona sefuluiva tuai. sa faavaeina i Abidjan i le 1896 e nofoia Farani. O loo maua i luga o le matafaga o le Fagaloa o Guinea ma e aofia ai le fa peninsulas i totonu o le Ebrie aloalo.

nofoaga autu o lē aloaia

O le faitau aofai o tagata o le aai, o lona igoa o pea i luga o le gagana ebrie foliga "tipi lau" o le uiga i le 4 miliona tagata (ma le isi miliona aofia tuāfanua). Toeitiiti lava tautala uma Farani, lea na faia e le aai ma taʻua o le Aferika Paris. o le mea lona lua lenei i le lalolagi i le aofai o tagata Farani e tautatala (le primacy patino i le aai o le Tower Eiffel).

E ui lava i le mea moni e faapea o le tupe faavae fou o Côte d'Ivoire - Yamoussoukro, umia Abidjan le tulaga taʻitaʻiga. O le totonugalemu o le olaga faaupufai. o se nofoaga tumau lea o le galuega a le peresitene ma faifeau.

o le atiina ae o le malosi iinei le fausia, ina isi igoa aloaia - o le Niu Ioka o Aferika. O lenei fale mataaga eria, stadiums ma falefaafiafia. O loo i ai i le malae vaalele ma uafu e lua.

Foi Abidjan - tagata taaalo o le aai, e sili atu nai lo le lua sefulu o lea sa sui tauva mo le Aferika Malo Ipu.

Ao o le Malo nuu

faia e Peresitene Feliks Ufue-Boigny tele mo lona atunuu. O le taimi o lauolaola ma atiina ae lona malo faitele. I le 1983, o se laumua fou. Côte d'Ivoire agai le Yamoussoukro. Lenei aai - o le nuu na fanau ai o le tupu muamua. O lenei - o le mafuaaga o le faaliliuina totonugalemu o le setete.

O le amataga o le faatalanoaga o aso o toe foi atu i le senituri tuai XIX. Faavae lona colonialists Farani. O le nofoaga autu muamua o Côte d'Ivoire, seia oo i le 1934, ina ua suia Abidjan.

itumalo o loo lua selau kilomita mai le Vasa Atalani. O le mea moni e gata ai o le mafuaaga o se auala umi i le toe faaleleia o le tamaoaiga. O le mea moni e faapea o le Europa fiafia e faaalu i mea o loo i le sone o le gataifale. Ina matutua Abidjan. O le mafuaaga lena ua tumau amanaiaina le laumua i le taimi nei o le Malo o Côte d'Ivoire mo se taimi umi.

O Se Talafaasolopito New o le aai na amata ina ua mavae le tutoatasi. Faatasi ai ma le amata ona tulai suiga o Feliksa Ufue-Boigny o Ivory Coast.

Le laumua itumalo

I le ogatotonu o le atunuu ei ai lona lava malae vaalele (aai uma e tolu o loo i ai i vaalele). Tala atu ua malosi le atinaeina o faatoaga. Malosi ufi atiina ae, faʻi, pi koko. Lafumanu faaalia povi, 'oti ma mamoe. Ui o le tele o nofoaga ma fale tau alamanuia o loo taulai i Abidjan, Yamoussoukro ei ai i luga o lona teritori, kamupani meaai ma le faagaoioia o fafie.

E ui lava i le mea moni e faapea na siitia le nofoaga autu, o le nofoa o le malo tutotonu ma le galuega i fafo sa i Abidjan. Ona o lenei, nai ese iloa Yamoussoukro - le laumua. o Côte d'Ivoire lelei ma ua atiina ae vave, ma i 1960-1980 tausaga i le amata ona teu faafaigaluega aai aofaiga tele o tupe. Ae mai le 80s oo mai se faafitauli taua. sa faaitiitia o le tau o le auina ese atu ai se aafiaga le lelei i atinae.

lagona

O le eseese o le tau mai le teropika e equatorial. e faamatalaina le tausaga atoa e ala i le maualuga sūsū ma precipitation taua. timu sili ona pau ia Aperila-Iuni ma Oketopa-Novema. vevela averesi FAITAUGA 30.

I le 2010, na toeitiiti lava 250 000. faitau aofai o tagata o le aai le toatele (60%) - o le tagatanuu o le Bakongo ituaiga ma Bate-kyo. E ui lava i le mea moni e faapea o le gagana aloaia - Farani, le tele o le talanoa atu i lo latou gagana moni.

O loo i ai foi se uiga establishments faaleaoaoga maualuga o le laumua. Côte d'Ivoire aso nei ua i ai se faafitauli tele i le faiga o aoaoga. O le nofoaga autu o tagata o le vasega le olaga o Abidjan. finagalo uma talavou e alu i fafo e suesue ai.

I le tuufaatasiga o tapuaiga o le silia ma le 50% - Kerisiano, e ui lava i se tulaga lautele i le atunuu, e toetoe lava 40% e Muslims. O se aofaiga o Muslims ona o le mea moni e faapea o se vaega tele faitauina mo illegals ma tagata faigaluega mai fafo.

O le loto o le laumua

E malosi le atinaeina o tagata tafafao maimoa. matafaga Golden ma pito isi atunuu ina ia faatosina sili malaga. Tulaga ese e le gata i le natura o le atunuu, ae faapea foi ona e fausia ai fale. Lagolagoina o ia faatufugaga mafai ona e vaai i le tamai fale omea atunuu ufitia i lau pama, pe tuuina atu le faamuamua i foafoaga nei.

o Yamoussoukro le faamaualuga o le Ekalesia a Notre-Dame-de-la-Paix. I latou uma oe fia tusiata fale faalelotu, ia e iloa po o fea e alu i ai. Latou iloa o lenei mo le atunuu, o le a le laumua. Ua leva ona valaau Côte d'Ivoire o le fausiaina o lana kata pisinisi. Sa fausia i luga o le faataitaiga o le a le i Roma St. Peter. Maualuga - 158 mita. O le aofai o parishioners e mafai ona nonofo ai le ekalesia - 11000. faamauina ai i le maamora mai Italia ma tioata pisia Farani.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.