FaavaeinaTala

Dzhuliya Farneze: pele i tatou e pei lava ona alofa mai o le isi o le a le

O le tagata na faia le nofoalii o le Pope Alexander VI Borgia, alu ifo i le talafaasolopito o le tagata e sili ona leaga i le atoa le lua afe tausaga o le talafaasolopito o le pule faapope. I lona olaga atoa - o se filifili o amioga leaga, le leai o se amio saʻo ma togafiti. Nofofuaga ma mama, le toe mafatia i so o se fesootaiga ma alii po o le tamaitai o loo nonofo obligatory mo Monk Katoliko uma, ma o ia, o lē e tatau ona avea ma se faataitaiga mo Katoliko uma, sa pele, e aofia ai le tamaʻitaʻi toa o le tala Dzhuliya Farneze. Aleksandr Bordzhia aumaia latalata gaoioiga uma le taimi o le Toe Fuataʻiga.

i le fale

Don Rodrigo Borgia avea ma se matuai taua i le tausaga o le 25 tausaga ona o le mea moni o ia o se atalii o le uso o Pope Calixtus III. Sa aulelei, tetele, ma se mata maʻai ma se gutu matagofie. A conversationalist atamai ma a failauga tele, sa ia manumalo le faigofie le loto. Ma tamaitai, e avea o se maneta, ma le talavou e vaai Cardinal o San Niccolo manaomia e tuuina atu mea faafiafia.

i Roma

Faʻatasi i Roma, sa mafai e le matuai taua o San Nicola e tuufaatasia i le tausaga lona tulaga, e ui lava o ia o se tagata ese, o se tagatanuu o Sepania. asiasi fa pope le Agaga Tagai, ma sa i lo tatou tagata uma Cardinal finagalo malie ma tumau ai Pule o le Iunivesite. faateleina le mausali Vatikana o lana uunaiga. Paaga na te lei, sa siomia e na o se auauna. I le taimi lava lea e tasi na faaalia Rodrigo Bordzhia leai leiloa, leai se fefe, ma sa mafai ona puipuia lona aia i le lumanai mamao.

mea e fiafia i

e le na o popole le isi ituaiga talafeagai uiga ia te ia, ae faapea foi lona muamua atu. avea Catarina Sforza le avā a le atalii o Pope Stiksta VI. Lea i le Agaga Tagai i le fesootai ai ma le tamaitai, ma le faagaloina o le aloaia o latou fanau. faaali lagona pea Rodrigo, lea na aumaia ia te ia o atalii ma se afafine e toalua. na le popole le taitai atamai e uiga i le tulaga faalilolilo po o le nanaina o ana mea faafiafia, ma ua latou talatalanoa e uiga i intersections uma o Roma. Sa i ai pea lona alofa i le lumanai Dzhuliya Farneze i napekini.

Masani ma fiafia talavou

Matutua aut¯u 56 tausaga le matua sa faapotopoto i le fale o Orsini teine aulelei, o ai tagata uma taʻua La Bella. O lona igoa moni o Dzhuliya Farneze. O le eseesega tausaga sa latou le fasefulu tausaga. pau Cardinal zlatovolosuyu i le alofa ma se fafine matagofie. Sa mafai ona ia moomoo mo ma ausia mea na ia manao i ai. O le taimi lava ina ua avea le faaipoipoga i le talavou Orsini Dzhuliya Farneze lona fiafia.

le faaeaga

Ma maliu Pope VIII Innocent i le taimi nei. Ina ua mavae le 9 aso o le faanoanoa mo ia, sa ma le conclave ina ia faamalolo litaea, malupuipuia i le palota. E tolu aso mulimuli ane, ao le faititili faalelagi, na oo mai le tala na autasi filifilia Rodrigo Borgia, o lenei Pope Alexander VI. O se faateia mo tagata uma. aumai e le matai o le Pope i lona uso Alessandro Farnese i le 1493. Cardinal violē. amata ona tulai fetu Farnese talu mai lena taimi. Duke o Parma - e le o latou lumanai e sili ona matagofie. O le a ave le isi lua ma le afa seneturi o lo latou maoae ma le matagofie. ua truncated Rhode Farnese i le pito i luga o le lalolagi - Isabella, o le mulimuli o latou ituaiga, o le a oti i le 1758 i le Queen o Sepania.

Soifuaga o Julia Belle

Na soifua mai o ia i Roma toeitiiti 250 tausaga ua mavae. O lona tama o se o lo o umia alii lona esetete sa kilomita fasefulu mai Roma. e toatolu atalii ma afafine e toalua o le aiga Messer Farnese. A Dzhuliya Farneze faaipoipo i se satauro-mata Orsino Orsini i le 1489, lea mo le tuuina le 'oloa tele. I le tulaga o tupe i le aso sa e tutusa ma le afa miliona tala Amerika. Orsini na o tausoga stepson o Cardinal Rodrigo Borgia. E leai se faamatalaga tonu e uiga i le masani ma le lumanai matagofie Julia Pope. ua ofoina atu se tasi filifiliga. E foliga o le a latou feiloai i le talamamaga, ma ei ai se isi manatu: tina malie Orsini i lo latou sootaga i tua i 1493, o lona uiga, pe a sa lei sefulufitu tausaga le matua o le teine, ma ia tuu lona ola i le maota o le tupu, lea na fausia i autafa o le Vatikana , lea sa saoloto e oo mai i soo se taimi, i le alofa ma Rodrigo. O lena lava tausaga, o lona tuagane na avea ma se taua, ma mulimuli ane o le a tutu e oo lava i maualuga ma avea ma Pope Paulo III. na fanau Julia i se afafine, o Laura, o lona tama, o le mea moni, e taʻua lona pele. I le 1494, sa ia tuua Roma nai lo ita lava le Pope, e avea ma se uso o le a maliu. Ina ua ia toe foi mai i Roma, sa pueina e le Farani, na osofaia Italia. ua faia e le pope a togiola tele mo ia. tupu latou faamavae faʻaleuō i uiga i le 1500. Julia, maliu le tane i lenei taimi, ua alu i le aai, faaee i luga o le aiga Orsini Aleksandrom.

O le taimi lava na ia faaipoipo Dzhuliya Farneze. Talaaga e faapea mai, ua lelei pulea lo latou aai, i le 1505 na tuuina atu o se afafine ua faaipoipo Laura mo se aiga vavalalata o Pope Julius II. fanau a Laura faaipoipo atu i tagata i le fale o le tupu o Sepania ma Potukale. Le maliu lava lea e tasi Julia i le fale o lona uso-matuai taua i le tausaga o le 50 tausaga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.