FaavaeinaKolisi ma iunivesite

Relativistic vaega tele vaega

I le 1905, na lomia Albert Einstein lona talitonuga o relativity, lea ua teisi suia le manatu o le saienisi o le lalolagi. Faavae i na maua lona manatunatuga fuafaatatau vaega tele relativistic.

teori Faapitoa o relativity

O le ute atoa o loo taoto i le mea moni e faapea i le faiga agai i le aiga o le tasi i le isi, o so o se tele o faiga faia i auala eseese. E patino lava, ua faaalia ai, mo se faataitaiga, o se faateleina o le mamafa ma le saoasaoa faateleina. Afai o le saoasaoa o le lafo faatu o le faiga o le tele itiiti ifo nai lo le saoasaoa o le malamalama (υ << c = 3 × 10 8), o nei suiga ua toetoe lava o le a le vaaia, talu mai le a latou taumafai e o. Ae peitai, pe afai o le taavale saosaoa latalata i le saosaoa o le malamalama (f.t.t., e tutusa ma le tasi vaesefulu o ai), ona o tulaga e pei o le mamafa, o le uumi ma le taimi o so o se suiga faagasologa. Faatasi ai ma le fesoasoani a le o faiga nei e mafai ona fuafua nei tulaga faatauaina i se agai i faavaa o mau, e aofia ai - o le vaega tele lava o se vaega itiiti relativistic.

Afai l 0, m 0 ma t 0 - umi o le tino, o le vaega tele ma le faagasologa i se faiga minoi, ma υ - saoasaoa o le mea faitino.

E tusa ai ma talitonuga a le Einstein, e leai se tasi o le tino e le o mafai ona oo atu i se saoasaoa e sili atu nai lo le saosaoa o le malamalama.

vaega tele totoe

Q vaega tele isi vaega relativistic tupu e pei o i teori relativity, pe i le tino le mamafa po o le fasimea amata ona suia e faalagolago i le saosaoa. E tusa ai, le isi vaega tele taʻua tino mamafa, lea o loo i ai i le taimi o le fua i le malologa (i le leai o lafo), i.e. lona saoasaoa e o.

mamafa tino Relativistic o se tasi o le tapulaa autu i le faamatalaga o le lafo faatu.

e fetaui i mataupu faavae

Ina ua mavae le faaali mai o aʻoaʻoga a le Einstein manaomia ai ni toe iloiloga faaaogaina mo le tele o seneturi inisinia Newtonian, lea e le mafai ona faaaogaina pe a mafaufau i le faavaa o faasinomaga, agai i se saoasaoa tele e pei o le saosaoa o le malamalama. O lea, na ave uma e suia ai le faamatalaga e maoae le faaaogaina o le suiga Lorentz - suia tino o fuafua po o se vaega ma le taimi pe a le faagasologa o le suiga i le va o faiga faasinomaga inertial. Faamatalaga o faamatalaga suiga faavae i le mea moni e faapea i soo se faavaa inertial tulafono uma o le galuega o le fisiki tutusa ma equitably. O lea, o le tulafono o le natura e le i so o se auala e faalagolago i luga o le filifiliga o le faiga faasinomaga.

Mai le coefficient suiga Lorentz ma ua faaalia e le inisinia relativistic faavae, e pei ona faamatalaina i luga ma e igoa i le tusi α.

O le mataupu faavae o le fetaui ua lava faigofie - ia fai mai ai o so o se manatu fou i so o se faapitoa tulaga faapitoa o le a tuuina atu i le taunuuga lava lea e tasi e pei o le tasi muamua. Faapitoa, i le inisinia relativistic ua atagia mai e le mea moni e faapea i le saoasaoa e maualalo tele atu nai lo le saosaoa o le malamalama, o loo faaaogaina le tulafono o inisinia masani.

vaega relativistic

ua taʻua o vaega Relativistic se vaega lea e tuleia i se saoasaoa tele e pei o le saosaoa o le malamalama. Latou lafo o loo faamatalaina e ala i relativity faapitoa. E oo lava i se vaega o fasimea o lona olaga ua na mafai ao aveina le taavale i le saosaoa o le malamalama - nei ua taʻua o le oneone e aunoa ma le vaega tele pe na o massless, talu ai o le o le vaega o totoe o le vaega tele, o lea e fasimea tulaga ese e le o ni filifiliga faapena i le lē relativistic, inisinia masani .

O lona uiga, e mafai ona avea o le vaega tele lava o se vaega itiiti relativistic o malologa.

mafai ona taʻua o relativistic vaega pe afai e mafai ona faatusatusa lona malosi kinetic i le malosi lea ua faaalia manino e le fua faatatau nei.

O lenei fua faatatau ua fuafuaina le tulaga o le saoasaoa manaomia.

O le malosi o le fasimea mafai foi ona sili atu nai lo lona malosi atoa - nei ua valaauina ultrarelativistic.

E faamatalaina ai le gaoioiga o ia fasimea faaaogaina i quantum inisinia ma teori fanua quantum masani mo faamatalaga e sili atu le tele.

foliga

O fasimea (relativistic ma ultra-relativistic) i ai i ituaiga o le lalolagi na o le leisa le iʻu, o le leisa, o le puna o le o fafo atu o le natura ma le eletise a le Lalolagi. Man, ua foafoaina artificially i latou i accelerators faapitoa - faaaogaina i latou lava ni nai ituaiga o fasimea ua maua, ma ua faafouina pea lenei lisi. O a faatulagaga o le, mo se faataitaiga, o le tetele Hadron Collider, o loo i Suitiselani.

Le puleaga ma e mafai foi nisi taimi electrons β-pala aapa a lava le saoasaoa ina ia tofia i latou i se vasega o relativistic. e mafai foi ona maua vaega tele electron Relativistic i nei o faiga.

O le manatu faavae o le vaega tele

Weight inisinia Newtonian ei ai ni meatotino noatia:

  • O le tosina atu i le tau i le kalave o le tino e tulai mai ona o lo latou mamafa, o lona uiga, tonu e faalagolago i ai.
  • e le faalagolago mamafa tino i luga o le filifiliga o le faiga o faamatalaga ma e le suia pe ana suiga.
  • ua fuaina inertia o se tino e ala i lona mamafa.
  • Afai o le tino o loo teuina i se faiga i lea e leai se faagasologa e le tupu ma ua tapunia, o lona vaega tele o le a toetoe lava leai se suiga (ae vagana ai mo le diffusion faaliliuina lea i solids tele gese).
  • e aofia ai vaega tele tino tuʻufaʻatasi o le vaega tele o ona vaega o tagata taitoatasi.

O le mataupu faavae o relativity

  • mataupu faavae o le Galileo o relativity.

na tuufaatasia ai lenei mataupu faavae mo inisinia lē relativistic, ma ua faaalia e faapea: e tusa lava pe o le faiga o loo i le malologa, po o latou faia so o se gaoioiga, faagasologa uma i latou faagasolo le ala lava e tasi.

  • mataupu faavae o le Einstein o relativity.

O lenei mataupu faavae o loo faavae i luga o mataupu faavae e lua:

  1. mataupu faavae relativity Kalilaia o loo faaaogaina i lenei tulaga. E, soo se tasi ma matua tulafono uma o le natura galulue i le ala lava e tasi.
  2. O le saosaoa o le malamalama i taimi uma ma e matua i totonu o faavaa o mau uma o le tasi, e tusa lava po o le saoasaoa o gaoioiga o le puna o le malamalama ma le lau (e taliaina le malamalama). E faamaonia ai lenei mea moni, o se aofaiga o suesuega, lea faamaonia atoatoa le mate uluai.

O le vaega tele i le inisinia relativistic ma Newtonian

  • I le faatusatusa atu i le inisinia Newtonian, i le teori vaega tele relativistic le mafai ona avea o se fua o le aofaiga o mea. Ma e moni lava ua fuafuaina e le vaega tele relativistic e se ala e sili atu e tele, e le tuua e mafai ona faamatala atu, mo se faataitaiga, o le i ai o le oneone e aunoa ma le vaega tele. I inisinia relativistic, taulai atu i le malosi nai lo le vaega tele - o le iloiloina autu o so o se faalapotopotoga po o vaega tulagalua, o lona malosi po o le malosiaga. e mafai ona lagona e maua ai le fua faatatau nei.

  • o laiti lava lona taua ma le aofaiga o le mautu, o lea e talafeagai mo le fuaina ma maualuga sao atoatoa ma le saosaoa - Ae peitai, o le vaega tele o totoe o le vaega itiiti o se vaega taua tele. e mafai ona maua le malologa itiiti le malosi e ala i le fua faatatau nei.

  • E faapena foi Newton manatu i se mamafa faiga maotua e tumau, i.e., e le o suia i taimi. Foi e le suia ma le soloaiga mai le tasi CO i le isi.
  • E matua leai lava se fuataga o le inertia o le tino agai.
  • O le vaega tele relativistic o se tino siitia e le fuafuaina e ala i le uunaiga a malosiaga tau i le kalave i ai.
  • Afai tino mamafa e tutusa ma o, o le a e agai i ai i le saosaoa o le malamalama. O le faafeagai o le moni - o le saosaoa o le malamalama e mafai ona ausia e le gata fasimea massless.
  • O le malosi atoa o fasimea relativistic e mafai e faaaoga ai le faaupuga lenei:

O le natura o le vaega tele

Seia oo mai talu ai nei, sa manatu o le saienisi e faapea o le vaega tele o so o se vaega e mafua mai i le natura ma le eletise, ae o le aso na lauiloa i lenei ala e mafai ona faamatala atu na o se vaega itiiti o ai - o le autu sao e sau mai le natura o le fegalegaleaiga malolosi, e tulai mai mai le gluons. Ae peitai, e le mafai ona faamalamalamaina lenei auala e le vaega tele o se fasimea tasene, o le natura o lea e lei elucidated.

faateleina vaega tele Relativistic

O le taunuuga o theorems ma tulafono uma o loo faamatalaina i luga e mafai ona faamatalaina manino lava, e ui lava, ma o le faagasologa ofoofogia. Afai o le tino e tasi ua siitia le aiga i le tasi ma so o se saosaoa, o lona faataamilosaga ma le tino i totonu, pe afai o le uluai tino o se suiga faiga. O le mea moni, i le maualalo saoasaoa ua toetoe lava o le a le vaaia, ae o le a i ai pea le aafiaga.

Tasi e mafai ona taʻua o se faataitaiga faigofie - se isi fuaitau o taimi i se faamomoiloto i le 60 km / nofoaafi h. Ona ua fuafuaina o le fuafaatatau o nei coefficient o suiga o le tapulaa.

O lenei fua faatatau foi faamatalaina i luga. Suia o faamatalaga uma i ai (pe a c ≈ 1 x 10 9 km / h) ma le taunuuga e faapea:

E manino lava, e matua laitiiti le suiga ma e le suia ai le faatinoga o itula ina ia sa vaaia.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.