Faavaeina, Tala
Poloka konetineta
poloka konetineta - se fuataga o le tapulaa po o le faasaina i luga o le faaulufale mai o oloa faapitoa.
Talu mai le amataga o le amataga o le senituri lona 19 se suiga tele i le vaega o le tamaoaiga i le tele o atunuu o Europa. faiga faava o malo, lea na amata ona atiina ae ai mai le taimi nei i luga, sa faataunuuina se matafaioi i le taua, lea na oo mulimuli ane i le Au Taua Lalolagi.
Faapitoa aafiaga i le olaga o atunuu o Europa i le taimi e tuu i ai le finauga tele i le va o Farani ma Egelani, i le tamaoaiga ma le lalolagi militeli-faaupufai.
O faamanuiaga o le autau Farani i le 1805-06 biennium. (O Jena ma Austerlitz) i le tasi itu ma le taua o le talafaasolopito o Trafalgar i le tautoulu o le 1805, o le isi e avea o se tulaga uiga ese. Faamaonia ai le tulaga o le "le Lady o le Sami", ua avea ai le UK se faafitauli mo le osofaiga Farani o le Motu o Peretania. I le taimi lava lea e tasi le manumalo o Napoleon i le taua aveesea Egelani o ana paaga autu i Europa - Perusia, Austria ma Rusia - ma, o se taunuuga, o le avanoa e faia ai tauiviga isi.
O le afa lona lua o le seneturi lona 18, o le autu o fefaatauaiga i fafo paaga o Rusia o le Malo o Peretania. I le taimi o le feteenaiga o fetauaiga, ma mulimuli ane - Napoleonic Farani, o nei malosiaga e lua (Rusia ma Egelani) o se ituaiga o le "paaga o le lalolagi". lagolagoina faaauupegaina malosi Rusia le gaoioiga o le solomuli British ma saofaga a le Malo. Ae i le aluga o mea e tutupu o le taua i le va o le amata ona tulai atunuu lagolago feteenaiga, e le gata i faiga faaupufai ma le tamaoaiga.
Ua saili Farani e pulea i Europa. Ae peitai, o le auala e mafai ai ona ausia lenei mea, sa radically ese mai le faiga faaaogaina muamua e faatatau i Egelani.
O le sini autu o faiga faavae a le Napoleon i le taimi o le naunau e ausia se ta mo le tamaoaiga o le UK. O lea, na faia ai le poloka konetineta o Egelani. O lenei tulaga ua tafe faasaina o oloa mai le UK i isi atunuu. Ae peitai, o le konetineta o poloka na e mafai ona aoga i se ata manino o malosiaga Europa tetele.
E tatau ona matauina e le Malo o Peretania i le ogatotonu o le 19 seneturi o le tele o taimi sili atiina ae le tamaoaiga nai lo le tele o atunuu. Ae peitai, e le sao ona pule o le tamaoaiga i le atinaeina o malosiaga o le militeli ma faaupufai o le lalolagi. na o Peretania a neivi mamana, ma malosiaga eleele lei lava le atiina ae. I le faaopoopo atu, e tusa ma talafaasolopito, Peretania ma na le saili e pulea le taimi.
ua Farani, ina ua mavae le taumafai mo le toeitiiti sefulu tausaga, auala eseese o le faatoilaloina o le UK, o le taumafai e faatonuina galuega o Europa avanoa.
ua matua manino atagia poloka konetineta o le manatu o le Napoleon. saili pule Farani vave e mafai ai ina tapunia Europa mai le alamanuia maualuluga Motu o Peretania, taofiofia le atinae o le tamaoaiga o le UK.
I le 1810-12 gg. faigata o le tamaoaiga matuitui amata i Egelani. Taua faaitiitia auina atu i fafo, na faateleina le saoasaoa o le tulaga i totonu o le atunuu. Mai le 1811 i le 1813 le matautia o gaoioiga Luddite maua, o lona faamoemoega autu o le faaumatiaga o le nofoaga autu o le mana o le Egelani - looms.
I le 1812, ua ulufale atu i Amerika i se feagaiga ma Farani e faasaga i Peretania.
Ae peitai, seia oo i le manumalo mulimuli i Egelani, sa ia manumalo Napoleon le konetineta atoa o Europa. O le mafuaaga lena sa lē taofia le autau Farani, manumalo i le atunuu i lona ala.
E tatau ona matauina e le poloka konetineta na faaumatia e le gata i le tamaoaiga o le UK. Sa mafatia o ia atoa o Europa, e aofia ai Farani. faavaeina Napoleon faasologa o tau aganuu i le va o atunuu Europa na mafua faamalieina. Lea la, ua maua Farani fili tele fou.
Sa taua tele i lenei tulaga, o le gaoioiga o le malo o Rusia. Alexander ou muamua solia tuutuuga uma o le poloka, faasāina lea o le faaulufale mai o oloa taugata mai Farani. Napoleon, le taimi nei, o lo o faia le tauiviga i le East, fautuaina malosi Rusia e auai i le poloka konetineta. Ae peitai, o lona tauiviga iu i le lē atoatoa o le Malo o Farani.
Similar articles
Trending Now