News ma SocietySiosiomaga

Ofu o le Aao o Aikupito: ata, faamatalaga, taua

O le faatusa o le Republic po nei Arapi o Aikupito o le Saladin aeto, po Saladin, i luga o le fatafata o lea e tuu ai se talita vaevaeina i ni fasiie longitudinal tolu. O le vae manulele tausia lipine mautauave i mea ua tusia le suafa o le atunuu i le taimi nei.

Ofu o le lima o le Sultanate Aikupito

Ona o lea, o se tasi o tulaga faatusa o le Malo faaali Aperila 10, 1984. na fesuiai Aikupito ofu o lima faatasi ma le atunuu i le senituri XX. O le taimi muamua i le 1914, ina ua oo mai Aikupito i lalo o le pule faataga a le Ottoman Malo, o se vaega o ia sa mai i le 1517 tausaga. Mai le 1914 i le 1922 o le atunuu sa i lalo o protectorate British taʻua o le Sultanate Aikupito. Ona le ofu talaloa o le lima o Aikupito (ata faapipii) atagia le manumalo o Muhammad Ali, o le muamua e tau mo le faasaolotoina o le atunuu mai le Ottoman Porte.

I luga o se fanua mumu e tolu auro lafoaia faasologa agai i lalo māsina, ma fetu e tolu faasino i totonu. E faatusa le manumalo o le autau Muhammeda Ali i konetineta e tolu - i Europa, Asia ma Aferika - ma lona mana i luga o Aikupito, Sudan ma Hejaz (vaega o Arapi po nei Saudi). faapaleina Hedivskaya ofu (Aikupito) pale.

kopi Postcolonial o se atunuu tele le taimi e tasi

I le 1922, i lalo o le uunaiga le mauaina o le malosi na faamalosia Peretania Faagaioiga o le saʻolotoga o le tagata e iloa ai le tulaga tutoatasi o Aikupito. I le lalolagi o le faafanua o loo i ai se tulaga fou - Malo o Aikupito, sa i ai seia oo i le 1953. E tatau ona ou faapea atu nei faatusa, e pei o le Sultanate ma le Malo, sa leai se mea e faia i le taimi ua tuanai mamalu o lenei atunuu, - pe i se tulaga mamana Medieval, e taofi ai le muamua o le Crusaders, po o, aemaise lava, faatasi ai ma Aikupito anamua. O se taimi umi o le atunuu sa i lalo o le amo o le Ottoman Malo ma o se tagata o le Peretania.

O le faailoga o le Malo o Aikupito

Ofu o le Aao o Aikupito atagia atoatoa le faafitauli le pou atunuu colonial. Elemene o le ofu talaloa o le lima i totonu o nei tausaga o le liʻo azure lea tuu a māsina feagai nifo i luga, e pei ona sa sainia tolu fetu e lima faasino. sa ario uma mea i le talaaga azure.

Faatasi ai le tino mai o se liʻo o le filifili o le taui tulaga aupito maualuga - le Poloaiga Muhammeda Ali. na faapaleina le talita. Talaaga talita azure avea o se ofutalaloa tupu, laina ma ermine ma sloping mai le tasi tele isi pale, e pei lava i luga o le muamua. Ofu teuteuina i le auro embroidery ma tuupao.

Tolu fetu teuteu i le ofu talaloa o le lima o Aikupito, e faatusa i le oganuu e tolu e faia aʻe ai le malo, e pei o, Aikupito, Nubia (a itulagi talafaasolopito i le Vanu o le Naila) ma Sudan. O nisi taimi sa le azure ma green le talita talaaga, faatusa ma le natura o faatoaga o le atunuu, ma isalama - lona tapuaiga autu.

Republic o Aikupito

I le 1952, o le fetauaiga o loo tupu i Aikupito. Na mafua mai i se fua faatatau maualalo totonu o tagata o Farouk o Aikupito - na molia i le faatoilaloina Aikupito i le taua ma Isaraelu, ma kowtowing i le British. na aveesea o ia e aunoa ma le faamasaaina o le toto, e faamanatu ai lenei mea na tupu, o se ofu i ona po nei o le lima o Aikupito, o le faailoaina atu o lea mulimuli o loo i lalo, o totonu o le pepa faaletulafono, ufiufi le fatafata o se aeto, o le sinasina fasimea. Talu mai le 1953, o le atunuu e avea o le Malo o Aikupito, ma Mohammed Naguib - lona uluai peresitene. I se atunuu sa i ai seia oo i le 1958. I le 1956, na ia filifilia le peresitene o Gamal Abdel Nasser. O le faavae mo le ofu fou o lima, lea na faaaogaina i le 1953, mo le taimi muamua e avea ma "Eagle o Saladin". na fasiotia o ia i le lanu auro, sa tuu i luga o lona fatafata se talita lapotopoto lanu meamata, ma o loo tu o liliu luga māsina o loo siomia ai le tolu fetu nifo e tasi. na liliu ulu Eagle i le itu taumatau.

Saladin tele

O lona uiga "Eagle o Saladin"? E talitonu o le manu lenei o se faailoga patino o Salah TA-Din (1138-1193), o le manumalo lauiloa Crusader o le Sultan o Aikupito ma Suria, taitai talenia ma le taitai o le Muslims i le senituri XII. O Ia o le faavaeina o le Pulega o Aiga Ayyubid. Lona suafa moni ua faia i luga o le sili atu nai lo a tasene upu, ma igoa tauvalaau, po pseudonyms (Igoa honorary), e pei o ia ua lauiloa i le talafaasolopito, faaliliuina o le "le faamaoni o le faatuatua" Archeologists o loo i ai le tele o feeseeseaiga e uiga i le aeto o se faailoga o le pule. Proponents o lenei hypothesis faatatau i le mea moni e faapea na maua lenei faatusa i le itu i sisifo o le olo i Cairo, na fausia e Saladin. O le faaali mai o le ofu o le lima o le atunuu aeto - o le faatusa o le tuaa sili e vaavaalua tulaga i le itulau mamalu o le talafaasolopito o Aikupito.

O le tulai mai o le Iunaite Arapi Republic

I le 1958 sa amata ai se mataupu fou i le talafaasolopito o le atunuu Arapi ma, o le mea moni, o se ofu fou o le lima o Aikupito (ata faapipii). Le malo Suria, lea na taitaiina e le Arapi Baath sosialisi Party, po o le Baath, lea sa faavae e i le 1947 i Suria amata Michel Aflaq ma Salah al-Din al-Bitar, i le 1958, ua tuuina mai Aikupito e faia faatasi le Iunaite Arapi Republic (UAR). na fesuiai Eagle i se ofu fou o lima - o apaau uliuli, gutu ma le pale. Black (talafeagai i faailoga tulaga i heraldry faaaogaina e igoa o lanu: pogisa mumu - mumu, ario - papae ma uliuli - uliuli) faatusa atoatoa faamutaina o le mana i Peretania i Aikupito. o se tali vaega lenei i le fesili - o le a le ofu o le lima o Aikupito?

O le faailoga tulaga fou

Ofu o le lima o le Iunaite Arapi Republic, lea sa i ai mai le 1958 i le 1971, sa tele lava e pei o le taimi nei. Eseesega sa na i le mea moni e faapea o le cartouche o le aeto umia i lona sisii, sa lanu meamata, ma vaega mua papae, tuu i luga o le atolaau, teuteuina lua green fetu e lima faasino faatusa Aikupito ma Suria. liliu le mitamita ulu Eagle i le itu taumatau (avanoa taumatau heraldic) ma teisi i luga. Tolu lanu o lafoaia longitudinally fusi filifilia:

  • uliuli, e pei ona taʻua i luga, o le iuga amo British;
  • White - o se fetauaiga bloodless i le 1952, ma o le tautinoga Aikupito i le filemu-alofa;
  • mumu - taua umi e faasaga i le pulega colonial.

Tauave i luga o le lipine po o cartouche, e faavaaina i le siliva, na tusia ai le igoa o le setete faatoa faia - o le Iunaite Arapi Republic.

disintegrated ma le fou tuufaatasiga, i le taimi nei, ofu lima

I le 1972, o le faalapotopotoga liua i se tuufaatasiga, lea e aofia ai le sili atu ma Libya. O le tulaga fou - o le ofu fou o lima. Mai le 1972 i le 1977, ua avea ma faatusa o le tutusa auka tino mai auro vaai atu i le itu tauagavale. o loo i ai taliga e lua i luga o vae o le moa. Ae faamaonia unsustainable MAMAO ma o taapeape ai le faatasiga i setete eseese i le 1977.

O lenei o le ofu o le lima o le Aikupito ua filifiliga:

  • faaaogaina e le Malo ma le 'au;
  • faaalia i luga o le fuʻa.

O le aeto, o le faailoga faaalia i 1958-1971 tausaga, le faaopoopoina o se siʻusiʻu uliuli, cartouche o le lanu auro mou fetu lanu meamata i autafa paepae. O le faailoga i le taimi nei o le atunuu ua tatau atamamai maualuga viiga o heraldry.

O le lima o aso nei o Aikupito tuuina a faamaualuluga, saoloto, saolotoga-alofa ma le manu malosi, faatusa, i le tulaga lenei, o le taimi fesootaiga. Atoatoa, ma i le taimi lava lea e tasi le lanu tupu ma faia ai se matagofie ma le mamalu.

Fugalaau i luga o le lima o Aikupito e toesea, e ui lava i aso anamua, o le fugalaau o le tupu o le atunuu sa avea o se lotus. I le tulaga na faia e ia se tootoo o le Farao, ma sa i ai uma e lima i le ofu talaloa anamua o lima o le a le atunuu lotus fugalaau. E oo lava i le tuugamau o Ramses II, sa maua ai lenei fugalaau.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.