Aoga:Gagana

O siama o ni vaega o le tautala. Deerpriests i le Rusia

O se vaega o le tautala e taua o le vaega o upu, lea e fuafuaina e ala i le morphological ma syntactic uiga. I le lexicon o le lalolagi o loo tetee i le suafa (vaeluaina atili e se nauna, soānauna , ma isi) ma se veape. O le fa'avasegaga o vaega o tautalaga e taliaina foi e tusa ai ma galuega o lo'o faia. O lea la, e mafai ona latou fa'amaonia ma tuto'atasi.

Fa'apitoa o le veape

I totonu o le saienisi fa'ale-aganu'u, e fa ni manatu i luga o pa'u o se vaega o le tautala. uiga kalama o lenei vaega, morphological foliga ma matafaioi syntactic ua mafua mai i le vaega o lenei pepa. O le fesuisuiai i le gagana Rusia e fa'apipii fa'amaoniga ma uiga o se veveve ma se veape.

Fa'amatalaga

E tusa ai ma le Vinogradov, o se vaega fa'apitoa lenei, fa'apitoa fa'apitoa. O Bogoroditsky o loo faasino atu i pa'u i faataoto. E tusa ai ma le fa'amatalaga fa'amatalaga, o nei upu ma fesuiaiga ua manatu o se faaupuga fa'apitoa e le mafai ona fa'amalosia, foliga le fa'aaloalo. E fa'apefea ona fa'amalamalamaina e le manatu o le "tuputupu a'e" le vasega fitu o mataupu aoaoina a a'oga? O lenei vaega o se faaupuga fa'apitoa faapitoa, e fa'aalia ai se isi fa'aopoopoga i tua o le autu, o lo'o fa'amatalaina i le veape. E tali e le talalelei ia fesili "o le a le mea na e faia?", "O le a lau mea?", "E faapefea?", "O afea?"

Faailoga

O siama e pei o vaega o le tautala e fa'apipii ai foliga o se fa'aaliga ma se veape. O le autu autu o le latou filifilia se gaoioiga e faaopoopo i le autu autu. O le vertebrate o se upu tautala ma, e pei o le veape, ei ai le fomu (le atoatoa ma atoatoa). O lenei vaega ei ai le "toe fa'afouina" (mo se fa'ata'ita'iga, clinging - nevozvr., Clinging - return). O a'afiaga o vaega o le lauga e salalau atu i igoa, igoa, fa'aupu. Faatasi ai ma upu faalagolago, ua faia ai ni suiga. O elemene e pei o vaega o tautalaga o lo'o iai fo'i uiga o fa'ata'ita'iga: latou te le suia, o lo'o fa'amatala tutusa i le taimi lava e tasi le gaoioiga autu, fa'amatalaina pe o afea, pe faapefea, aisea, ma isi. Ua faia. I le fuaiupu, latou te amio e pei o ni tulaga, e faatatau i le veape-fa'amuamua.

Iloiloina o le fa'aogaina o mea

O lo'o i ai le tele o foliga e iloa ai le va'aia o ni vaega o le tautalaga ma fa'amatalaina i isi ituaiga. I le faaopoopo atu i le mea moni e faapea ua faia mai le veape, o lo'o i ai, i le avea ai o se tulafono, o ia lava mea e pei o -a, -shi, -shiv, -ya. O le fuaitau o upu participle upu faalagolago e mafai ona fai atu i se fesili. E tatau ona fa'ataunu'uina fa'amatalaga fa'ata'otoga e tusa ai ma se fuafuaga maoti:

  1. Taunuuga lautele o le kalama.
  2. Fa'ailoga fa'afeso'ota'i:

- o se veape (initial) vevela;

- le fesuiaiga;

- foliga vaaia, toe fa'afouina.

3. O le tala fa'atusa.

Mo se fa'ata'ita'iga, e mafai ona e faia se fa'ata'ita'iga o auiliiliga tusitusia.

"Zhurcha, e tafe le vaitafe"

  1. O le upu "muimui" o se fomu faapitoa faapitoa - o le aluga. Fa'aalia se isi fa'aopoopoga i le autu: o le a le mea o lo'o tamoe? - muimui.
  2. O le pepa amata e vaeluaina; Ness. I., E le suia.
  3. Fa'ailoa-i le faiga o le gaioiga.

Iloiloga tautala

O le upu "muimui" o se siama - o se veape faapitoa. Muamua lava, o lo'o fa'aalia ai le fa'aopoopoga i le mea autu (ta'avale-muimui). E maua mai i le veape "muimui" (le amataga). E le fesuisuiai lenei tulaga, e leai sona tino lelei. I le avea ai o se vaega o le talosaga, o lenei fomu o lo'o iai i le tulaga o tulaga o le faiga o gaioiga.

E fa'apefea ona fausia le veape? O a ituaiga ituaiga o siama?

O fuainumera o le veape e mafai ona fa'asino i se tasi o vaega e lua. O vaega o le tino le atoatoa o lo'o fa'aalia ai se isi mea e le'i mae'a. E tupu fa'atasi i le taimi e tasi ma le faagasologa o lo'o fa'amatalaina i le veape. O lenei ituaiga ua fausia e ala i le faaaogaina o suffixes -π, -a, i luga o le faavae o le ituaiga lea e fuafua ai le gaoioiga i le taimi nei. Mo se fa'ata'ita'iga: faitau-faitauina, felelei-lele ma isi. Mai verbs having the suffix -a-o le fatuina o le upu tautala e sau mai le mea e le aoga: ia iloa, ia iloa. Mai le tele o upu e fa'amatalaina ai le gaioiga, e le'o faia le igoa tautala: tafe, pa, puipui, loimata ma isi. Gerund foliga atoatoa faaalia gaoioiga maea faaopoopo. E masani lava ona tupu a'o lei amataina le faagasologa e fa'aalia ai le veape. O le fa'atinoga o lenei fomu o lo'o faia i le fesoasoani a suffixes -shi, -shi, -o le fa'avae o se veape e le'o fa'amaonia: faaseseina, faaseseina, mamafa-faanoanoa, ma isi. Mai le tele o upu o lo'o fa'ata'ita'iina ai le gaioiga, e lua itu e mafai ona faia: fa'amamago, fa'amago, mago; Tatalaina, tatala, tatala.

Toto o veape autu

I nisi tulaga, o le fa'aoga o le lumana'i o le lumana'i o lo'o fa'aaogaina e fausia ai le upu tautala. Mo le fa'avaeina o le upu tautala, suffixes-a, -a fa'aaogaina: faitau-faitau, sau-mai. Vaega na maua mai le veape o lo'o i ai i le taimi ua tuanai ma le suffix. (I le iloaina, i le taimi nei, o le suatiaina, faimalaga, ta'avale ma isi), ua manatu ua le toe i ai. I le avea ai o se tulafono, e seasea ona fa'aaoga, seasea lava. I le taimi muamua, na fa'aaogaina e fa'amatala ai ia gaioiga na faatoa mae'a lava: "ina ua ia va'ai i le mea na tupu, na ia uuina se masini", "na ia fai mai lenei, na ia punou." I le taimi nei, e fa'aaogaina i le suffix -v, e faia mai le pepa o le veape toe faafoi: e alu ese, fai atu faatofa, fufuluina, mulumulu, fiala'i, vevela, ma isi.

Vavaeese

E le faasoasoa le faaaogaina o faailoga faailoga (commas) gerunds tasi e faasino i le vaega o le adverbs: nofo, o le tu, o loo taoto i lalo, filemu, tausua, leisurely ma isi. O nei fomu e le o fa'amalamalamaina le gaioiga faaopoopo. Mo se fa'ata'ita'iga:

O le faitau pepelo e leaga, e tatau ona e nofo faitau.

Na ia savali lemu (lemu, o le).

Sa ia tautala fiafia (fiafia, ona).

I mataupu nei ma isi mataupu faapena, e le o fa'ata'ita'iina e le aufailautusi se isi fa'ata'ita'iga, ae o se faailoga o le auala autu. E le pei, mo se faataitaiga, lenei fuaiupu: "E tatau ona e faitau, nofo i se laulau masani ma le malamalama lelei." O iinei, o gaioiga e pei o se fa'ata'ita'iga o se gaioiga faaopoopo. Aua le manino-pa auauai o fuaitau, faaupuga fale o manu, o se vaega o lea ua manatu ituaiga upu. O ia fausaga, aemaise lava, e aofia ai mea nei: ia galue malosi, ma le alaga fiafia e aunoa ma le manatuaina, tamoe muamua ma isi. I isi mataupu o lo'o totoe, o fa'aaliga fa'afefeteina e aofia ai upu fa'alagolago-e masani lava ona atofa i matata.

Matafaioi fa'apitoa

O le fesuisuiai, e pei o se tulafono, e fesoota'i ma le lelei i le vavalalata upu. I totonu o le fausaga o le talosaga, o lenei fomu e pei o se tulaga, e le fusia. Itiiti masani e mafai ona tuaoi gerund i le predicate laiti, lea e mafai ona faaalia soānauna puupuu po o se nauna. I le fausiaina o le faasalaga, o lenei faaupuga faaupuga ua faaigoaina ai se isi gaoioiga e ogatasi ma le faagasologa o loo tauaveina ai le manatu autu o le mataupu. I lenei tulaga e mafai ona suia le fesuisuiai e se faaupuga tautala. O fa'atusa tutusa o lo'o i ai i le tele o le gagana Indo-Europa - Latina, Farani. E fa'aaogaina elemene i Eskimo, Hungarian, ma gagana Turkic. I upu a isi atunuu, o le mamanu e mafai ona ta'ua o le fusi. O nisi gagana e leai se isi pepa mo le fa'avasegaina o upu tautala. O lenei tulaga, mo se fa'ata'ita'iga, i le gagana Peretania, lea e avea ai le sui auai ma se pa'u.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.