Aoga:Talafaasolopito

O le uluai American cosmonaut Alan Shepard. Misiona "Mercury-Redstone-3" i le aso 5 Me, 1961

Mo le tele o le uiga sili ona lauiloa i le sailiiliga o le avanoa ai, Yuri Gagarin ma Neil Armstrong. O le sui o le Soviet Union na lele mo le taimi muamua i le vanimonimo ma toe foi mai ai i le ola, ma na taunuu le Iunaite Setete i le masina.

Ae peitai, o Armstrong e le o le uluai cosmonot American. Latou te mafaufau i se tagata ese. E tusa ai ma lona biography, galuega ma le misiona o le a talanoaina i le tusiga.

Sauniuniga mo le filifilia o tagata vaalele

E le o se mea faalilolilo o malosiaga uma lava o le aufa'atasia autu i le avanoa e su'esu'e ai avanoa. I le US, o le faafitauli e aafia ai i le ogatotonu Suesuega Langley (Virginia). Peitai, i le faaopoopo atu i le mamanuina ma le faia o vaalele vaalele, e talafeagai le fausia o se vaalele o tagata vaalele.

Sauniuniga mo lenei mea na amata ia Novema 1958. O le vaega muamua o le US astronauts e tatau ona filifilia i ni vaega. I le taimi muamua, latou te mananao e filifilia le to'aselau limasefulu tagata tauva, ma fa'aitiitia le fa'avae mai lenei vaega o tagata i luga o su'ega o su'ega faafoma'i ma le mafaufau, fa'apea fo'i ma a'oa'oga e iva masina. O se taunuuga o le filifiliga, e ono ono nonofo ai le ono tagata vaalele.

O se fa'alavelave taua i le sailiga mo sui tauva o le filifiliga lea a Peresitene Dwight Eisenhower, o le na va'aia tagata sili ona lelei i le va o pailate faataitai. Mai lo latou numera ma amata ona filifili.

Le filifiliga a tagata vaalele

I le amataga o le 1959, na amata ai se filifiliga. Sa ta'ita'ia tagata popoto i tulaga nei:

  • Maualuga - e o'o atu i le 180 cm;
  • Tulaga lelei faaletino;
  • Tausaga - e o'o atu i le fasefulu tausaga;
  • A'oa'oga - Fa'atinoga (Bachelor);
  • Aoga fa'apitoa - pailate faataitai;
  • Aafiaga o vaalele - e le itiiti ifo ma le tasi ma le afa afe itula.

E tusa ai ma nei ta'iala, na filifilia e sui filifilia NASA le 110 tagata talosaga, o se vaega o tagata e 36 na filifilia mo nisi su'esu'ega. 32 sui auai na pasia le su'ega mae'ae'a ma le mafaufau. O le tasi o ia mea na aveesea, o lea na taunuu atu ai pailate e 31 i le Nofoaga Suesuega. O le isi filifiliga na matua faigata lava. I le faaiuga, o tagata atamamai filifilia mo le vaalele e le ono, ae fitu tagata.

Na ta'ua le pailate o tagata vaalele, ma o latou igoa na faalauiloa aloaia i le aso 9 o Aperila, 1959. Faatasi ai ma i latou o le uluai Amerika Amerika.

O le fitu muamua ma Alan Shepard

O tagata va'ava'ava'a uma lava o ni tama aiga i a'oa'oga fa'ainisinia, i se tino lelei lelei. O latou tausaga na amata mai i le 32 i le 37 tausaga.

Lisi o le fitu fitu i le tulaga faamiliteli:

  • O John Glenn o se ta'itaiau colonel.
  • Gordon Cooper, Virgil Grissom, Donald Slayton - kapeteni.
  • Alan Shepard, Walter Shirra - taitai sinia.
  • Scott Carpenter o se ta'ita'itama.

Faatasi ai ma i latou o le tasi lea o le a tuuina atu le igoa o le "uluai American American astronaut." Na amata ona sauni tagata mo le va'ava'a muamua e faavae i le Centre Research i Virginia, ona - i Houston (Texas). O sui ta'ito'atasi o le toafitu sa i ai a latou lava fa'apitoa. O le tagata su'esu'e o le tusiga na a'oa'o e galue i faiga o le lavea'i ma le sailiga.

A'oga a'oga

Na fanau Alan i le aso 18.11.1923 i le aai o Derry. I le 36 o ona tausaga, na avea ai o ia ma se tasi o le fitu tagata vaalele filifilia e NASA e lele i le vateatea. I le tele o itu o lenei mea na faafaigofieina e le a'oga na ia mauaina.

O Alan Alan Shepard i le lumanai na ia faauu mai le Kolisi o Admiral Farragut Academy, o le Naval Academy ma lona faailoga o le Bachelor of Science, kolisi naval.

Galuega a le pailate

Ina ua maua le tikeri o le bachelor, na avea Alan Shepard ma se taitai o le Neivi. I le taimi lea, na faaauau pea le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o lea na tofia ai o ia i se fa'aumatia ma auina atu i le Pasefika.

I le 1947, na ia maua ai le igoa o le pailate ma sa auina atu o ia e galue i se vaegaau. I le 1950, na ulu atu ai le pailate i le aoga o molimau. Ina ua mae'a le a'oga, sa ia auai i ni su'ega o le vaalele, e aofia ai fa'ata'ita'iga e atiina ae se faiga fa'aleleia i le ea. I totonu o le lima masina, o le cosmonaut o lumanai o se faiaoga mo pailate faataitai.

A o le i avea ma se tagata vaalele, sa lele Sopati i le sili atu i le 8,000 itula, e tusa ma le 3,700 na faia i le vaalele vaalele.

Galuega tau vaalele

O le uluai American cosmonaut o se tasi o le fitu talosaga na filifilia e le NASA i le 1959. Sa latou sauniuni mo le polokalama o le Mercury. O lona tomai ma uiga lelei maualuga na mafai ai ona avea o ia ma sui muamua o le Iunaite Setete e aapa atu i le cosmos ma lele i le masina.

Na ia faia lana uluai malaga i le 1961. O le faigamalaga na puupuu, ae tatau mo le Iunaite Setete o Amerika. O le vaa-capsule sa taua o le "Freedom-7".

Mulimuli ane, na saunia le tagata vaalele e fai ma fa'amaumauga mo G. Cooper i luga o le misiona "Atlas-9". I le 1963 e tatau ona lele i Atlas-10. O le vaalele e tatau ona faia mo aso e tolu, ae na faalēaogāina. Ina ua mavae lena, na filifilia le tagata vaalele e avea ma uluai pailate i luga o le vaa "Gemini". Ina ua amata le a'oga, sa ia faia se su'ega faafoma'i, ma o lea na ia maua ai se faaletonu o le taliga na fa'alavelaveina ai le gaioiga o le fale. Ona o ma'i o Meniere, na taofia ai o ia mai ni malaga mo le tele o tausaga.

Ina ia mafai ona toe foi atu i sauniuniga mo le vaalele, e tatau ona i ai se taotoga a Shepard i le taliga taliga. Sa manuia o ia, ma toe foi le tagata malaga i galuega galue.

I le avea ai o se pailate e fasefulufitu tausaga le matua, o le tagata sili ona matua o le NASA i lena taimi, na faia ai e Aleni lana malaga lona lua i le avanoa. Na tofia o ia e fai ma taitaiau o Apolo 14. Na ia faia le toatolu manumalo US i le masina. Na tupu i le vaitau mai Ianuari 31 e oo i Fepuari 9, 1971.

Mercury Redstone ma Alan Shepard

E tusa ai ma le polokalame a Mercury, o le vaalele a Alan Shepard o le uluai osofa'iga manuia lea o se vaalele vaalele. Na faalauiloaina e le rockstone rocket Redstone-3. Na mafai e le capsule ona a'e i se maualuga o le 186 km ma alu ifo i totonu o le sami o le Atelani o le United States. O lenei nofoaga na tu i se mamao e 486 km mai le amataga o le amataga.

E le pei o le sola o Yuri Gagarin, o le na mafai ona felelei faataamilo i le lalolagi i le taamilosaga, Me 5, 1961 Alan Shepard na ausia na o le cosmos, ina ua mavae le silia ma le sefululima minute i le lele. Na avea o ia ma tagata lona lua i le lalolagi na ausia ia tulaga maualuga.

Sini o le lele

O le galuega autu a le US o le alu i luma atu o isi atunuu, aemaise ile USSR, i su'esu'ega avanoa. O le polokalame "Mercury" na fa'atumuina le fa'atinoga o nisi sini. O le manuia o le fa'alauiloaina o le polokalama "Mercury-Redstone-3", o Shepard.

O fa'amoemoe autu o le vaalele:

  • Mauaina o le poto masani i vaalele vaalele i le taimi o le faalauiloaina, vaalele malosi, le setete o le le atoatoa, faapea foi le ulufale atu i le siosiomaga ma le tulaueleele.
  • Iloiloina gafatia o le pailate i le puleaina o vaalele vaalele, leo i le taimi o le vaalele.
  • O le su'esu'eina o uiga o le tagata i le sola i le vateatea, fa'apitoa o le tino.
  • Le avanoa e tula'i ai se tagata vaalele ma se vaa.

Soifuaga o se tagata vaalele i le mae'a ai o ana galuega

I le faaiuga o lana matata femalagaa'i, o Alan Shepard, o lona talaaga o lo'o talanoaina i le tusiga, sa auai i galuega a tagata lautele. I le 1971, na avea ai o ia ma sui i le Fono a le UN. I le taimi lava lea na ou maua ai tikeri o fomai i le natura ma agafesootai agaalofa.

I le faaiuga o le seneturi lona luasefulu, faatasi ai ma le lua tusitala, na faalauiloa ai e le tagata lauiloa sili le vaalele le tusi Flight to the Moon. I luga o ona faanaunauga na vave ona faia ai se televise.

Na maliu Shepard i le aso 21 o Iulai, 1998 i le matua o le fitu-lima tausaga. O le mafuaaga o le maliu o se gasegase umi - leukemia. I le lima vaiaso mulimuli ane, na maliu foi lana ava, o Louise. O o latou tino na susunuina, ma o lefulefu na salalau i luga o le sami.

Mea e fiafia i ai e uiga i le tagata vaalele ma lana malaga

O le poloketi, lea na auai Aleni, na faaigoaina o "Mercury". O le igoa na filifilia e fa'aaloalogia ai le tala anamua a Roma, o ia o le avefe'au a atua ma le pule o fefa'atauaiga. I Uosigitone, na faamaonia le igoa o le poloketi i le aso 10.12.1958.

O sui filifilia mo vaalele vaalele ua taua o tagata vaalele. O le igoa na filifilia e ala i le fa'ata'ita'iga ma Argonauts, o le tala i tala anamua a Eleni na folau mo le Golden Fleece, ma va'alele, o lona uiga, o balloonists.

A'o le i alu le vaalele, na faatonuina e Aleni se meaai malosi. Sa ia sauniuni se kuka. Mo se fa'ata'ita'iga, o le taeao e aofia ai le moli lanu, semolina, fuamoa, siaki jam, kofe ma le suka. Na suia le lisi o ipu. Sa kuka e le kuka le tasi vaega mo le cosmonaut, ma o le lona lua na teuina le aso i totonu o le pusaaisa i le tulaga na i ai se faafitauli i le fualaau aina.

O le aso ao le'i faia le vaalele, na aveesea le kofe mai le lisi na mafua ona o lona ola maloloina ma le manaia.

A o lei amataina, sa faapea ifo le tagata vaalele ia te ia lava: "Aua e te oso, Shepard." O le aufaasālalau na faaopoopoina i ai sina mea itiiti e ala i le ta'ua o upu e uiga i le Atua. Talu mai lena taimi, o le tele o pailate na fai mai se "tatalo" faapena.

O le pailate na tu'uina i totonu o le vaa i le 5:15, ae na o le lua ma le afa itula na tupu ai le vaalele. O mafua'aga mo le tolopoina o masini fa'apitoa ma le ao, ona o le a le mafai ona liua ata lelei o le lalolagi mai le avanoa. Na amata le vaa i le 9:34. Na mataituina e le 45 miliona tagata matamata i le Iunaite Setete o Amerika.

O le taumafaiga muamua e o'o atu i le vanimonimo e le'i manuia i taimi uma. E matua faigata tele le mafaufau i fa'aaliga uma. O le mea lea, NASA, filifilia o tagata aupito sili ona agavaa mo le vaalele, e le'i amanaia a latou manaoga fa'apitoa masani. O lona uiga, e leai se auala e pulea ai le mana'oga i vaalele vaalele. Ona o lenei mea, na tatau ai ona faia e Shepata i se suti i le taimi o le vaalele.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.