FaavaeinaTala

O le tuufaatasiga o le Politburo lalo Brezhnev: lisi

O le ofisa faaupufai a le Komiti Tutotonu o le Palemene o le Soviet Union na faavaeina ia Oketopa 1917 e Vladimir Ilyich Lenin, o le na tuuina atu ia te ia le pule o taitai faaupufai e ala i se osofa'iga faaauupegaina. O sui auai o lenei vaega pule o le Palemene, o se palota moni a le pati lea na fiafia i le le amanaiaina ma le malosi tele e le gata i faiga faavae o paaga, ae faapea foi i le soifuaga o le tele o eleele o Soviets. O le mea moni, e mafai ona saogalemu taʻua o le taitai sili o le Soviet Union, o le Politburo o le CPSU lalo Brezhnev. O le tuufaatasiga (o le ata o loo tuuina atu i lalo) e aofia ai le aofai o tagata e to'a 27, e tofu ma le taua tele i le taunuuga o le Union of Soviets.

Na faia e Brezhnev Leonid Ilich le post o le Failautusi Aoao a le Komiti CPSU Central mo se vaitaimi umi (1966-1982 gg.). O le tuufaatasiga o le Politburo i lalo o Brezhnev na aofia ai ma sui faaupufai sili ona taua o le Soviet Union o lena taimi, ma o le a talanoaina i lenei tusiga.

Composition of the Politbureau o le 1966

O le Politburo o le CPSU Central Committee i lalo o Brezhnev i le 1966 na i ai sui e 11:

  1. Brezhnev Leonid.
  2. Nikolai Voronov.
  3. Polyanskiy Dmitry.
  4. Suslov Mikhail.
  5. Mazurov Cyril.
  6. Kosygin Alexey.
  7. Kirilenko Andrey.
  8. Podgorny Nikolay.
  9. Peles Arvid.
  10. Shelepin Alexander.
  11. Faasao Peteru.

I tausaga muamua o le komiti faatino, e na o le sefulutasi tagata o le ekalesia na avea ma Sui o le Politburo o le CPSU Central Committee i lalo o Brezhnev. O le tuufaatasiga, tausaga ma ata o tagata Politburo o tausaga na sosoo ai, e matua fiafia lava, talu ai ua faatumulia lenei kalapu faapitoa i le faiga sili ona lelei o lona taimi.

Politburo i le 1971

I le aluga o taimi, o le tuputupu ae o sui auai o le Politburo o le CPSU Central Committee i lalo o Brezhnev. O le tuufaatasiga o le 1971 na aofia ai le 15 tagata:

  1. Brezhnev Leonid.
  2. Nikolai Voronov.
  3. Grishin Victor.
  4. Kirilenko Andrey.
  5. Kosygin Alexey.
  6. Kulakov Fedor.
  7. Kunaev Dinmukhamed.
  8. Mazurov Cyril.
  9. Peles Arvid.
  10. Podgorny Nikolay.
  11. Polyanskiy Dmitry.
  12. Suslov Mikhail.
  13. Shelepin Alexander.
  14. Faasao Peteru.
  15. Shcherbitsky Vladimir.

Composition of the Politburo i le 1976

  1. Brezhnev Leonid.
  2. Andropov Yuri.
  3. Grechko Andrew.
  4. Grishin Victor.
  5. Andrei Gromyko.
  6. Kirilenko Andrey.
  7. Kosygin Alexey.
  8. Kulakov Fedor.
  9. Kunaev Dinmukhamed.
  10. Mazurov Cyril.
  11. Peles Arvid.
  12. Podgorny Nikolay.
  13. Romanov Gregory.
  14. Suslov Mikhail.
  15. Ustinov Dmitry.
  16. Shcherbitsky Vladimir.

Suiga i le tuufaatasiga o le 1981

O le Politburo a le Komiti Tutotonu o le CPSU i lalo o Brezhnev, o le latou vaega na tumau pea e le suia seia oo i le 1981, na toe fausia lelei. O suiga ua aafia ai e le gata ina tulituliloaina le faiga faavae, ae faapea foi le faatulagaina o le komiti tutotonu. O le taimi nei o le avea ma sui o:

  1. Brezhnev Leonid.
  2. Andropov Yuri.
  3. Mikhail Gorbachev.
  4. Grishin Victor.
  5. Grechko Andrew.
  6. Kirilenko Andrey.
  7. Kunaev Dinmukhamed.
  8. Peles Arvid.
  9. Romanov Gregory.
  10. Suslov Mikhail.
  11. Tikhonov Nikolay.
  12. Ustinov Dmitry.
  13. Chernenko Konstantin.
  14. Shcherbitsky Vladimir.

Mea na tutupu i le 1982

O le tuufaatasiga o le Ofisa Political o le CPSU Central Committee i lalo o le Brezhnev i le 1982, na faia ai suiga tetele, talu mai le 1982 na faailogaina i se faalavelave matautia. I le aso 23 o Mati, i le aai o Tashkent, na asia ai e Leonid Ilyich se fale gaosi vaalele. Na feosofi le motu o tagata i luga o alalaupapa, ma latou pa'u sa'o ia te ia, ma mafua ai le gau o le lipine. O le faalavelave na luluina le soifua maloloina o Leonid Ilyich i le atoatoa ma le le mafaamatalaina, o le mea na tupu e le'i tupu faatasi ae na tatau i le Failautusi Aoao ona foia tiga matuia ao taitaia fonotaga. Novema 10, na le toe i ai o ia. O le tuufaatasiga o le Politburo o le CPSU Central Committee i lalo o le Brezhnev i le 1982, na leiloloa ai ni faipolokiki iloga - Mikhail Suslov ma Leonid Brezhnev.

  1. Andropov Yuri (Failautusi Aoao o le Komiti Tutotonu o le 12.11.1982).
  2. Brezhnev Leonid (maliu i le 10.11.1982).
  3. Mikhail Gorbachev.
  4. Grishin Victor.
  5. Andrei Gromyko.
  6. Aliev Heydar.
  7. Kunaev Dinmukhamed.
  8. Peles Arvid.
  9. Romanov Gregory.
  10. Mikhail Suslov (maliu i le 25.01.1982).
  11. Tikhonov Nikolay.
  12. Ustinov Dmitry.
  13. Chernenko Konstantin.
  14. Shcherbitsky Vladimir.

O le lima sili ona taua

Faatasi ai ma nisi o saienitisi faapolokiki o aso nei o loo i ai se manatu e faapea o faafitauli autu ma mataupu na iloiloina e le toalima tagata autu i le Politburo a le Komiti a le CPSU Central i lalo o Brezhnev.

Politburo na foia mataupu sili ona taua - faiga faaupufai, tamaoaiga, itu auai. O le Ofisa Tutotonu o le Komiti Tutotonu na auai i le sauniaina o nei fesili, ma o komisi faapitoa na faia, o le tali lea i faafitauli taitasi. O le ofisa fa'apolokiki e to'alima tagata taua o le Komiti Tutotonu, o le isi vaega o le ekalesia e na'o le aia tatau e fai ai se palota faufautua i fonotaga.

O ai sa i totonu o le "paepae lima" Politburo o le CPSU Central Committee i lalo o Brezhnev, o le a le matua na ia faia ai lona fatuga?

Suslov Mihail Andreevich (ola 1902-1982 gg.). Na avea o ia ma sui auai o le Politburo i le lua taimi: o le muamua - o lo'o i lalo o Stalin IV, le lona lua - i le 1955, i le 53 o ona tausaga, ma o ia seia oo i lona maliu. O le autu autu o le atunuu, o Suslov, ao avea o ia ma sui o le Politburo i lalo o Brezhnev o le USSR, o le pule sili ma le pule o matagaluega o aganuu, faasaienisi, taufaasese, aoga. Sa pule o ia i le fa'asalaga. O Stalin, o le tagata atamai tele, o le popoto sili ona atamamai ma le fiailoa, sa ia te ia le igoa tauvalaau o le "tagata lanu enaena" ma "le tagata o loo taaalo." Na tele sona aafiaga i faiga faaupufai a le atunuu. E tusa ai ma tala, e oo lava ia Comrade Brezhnev lava ia e le'i mafai ona finau ma Mikhail Andreevich.

Podgornyy Nikolay Viktorovich (1903-1983 gg.). I le Politburo na silia ma le 17 tausaga - mai le 1960 i le 1977. Na avea o ia ma Taitaifono o le Presidium o le CC CCCP ao faagasolo le nofoaiga a Brezhnev. O lona uiga, o Podgorny, o se tagata laititi e lauiloa ma e le o se tagatanuu taua, e mafai ona taua o le "ulu o le setete." I le iloaina o lenei mea, na fiafia ai Nikolai Viktorovich ina ua fa'atalanoaina e le au tusitala o ia na valaauina o ia e avea ma "peresitene o le Soviet Union" na'o ia. Brezhnev e le fiafia i lenei mea moni, ma i le 1977 na aveesea ai le tamaititi e 74-tausaga o Podgorny, i le tuufaatasia o lona tulaga i le post o le failautusi lautele.

Kosygin Aleksey Nikolaevich (Tausaga o le olaga 1904-1980 gg.). Na faailoaina atu i le Politburo a le Komiti a le CPSU Central Committee i lalo o Brezhnev (talu mai le 1960), ma na toetoe lava a oti. O ia o se tagata na te umia faamaumauga - sa avea o ia ma ta'ita'ifono o le Fono a Minisita mo le sefuluono tausaga, ae i le taimi lava lea na ia auai ai i ni tulaga laiti i le Politburo. Na ia faia galuega i le tulaga o le tamaoaiga - faia ni toe fuata'iga i le faiga o fuafuaga. Ina ua mae'a le lua fatu, i le 76 ona tausaga, na aveesea Alexei Nikolayevich mai le Ofisa Politics i lalo o Brezhnev.

Pel'she Arvid Yanovich (Tausaga o le olaga 1899-1983 gg.). O le Latvian communist, na taliaina i le Politburo i le 1966, i le 67 o ona tausaga. Na litaea o ia i le oti. Puleaina le tausisia o le amio pulea a le pati i le tulaga o le Taitaifono o le Komiti o le Pulea Vaega. Na lauiloa foi Arvid Yanovich i lona tusia o se televolume galue i le talafaasolopito o le CPSU, na fautuaina i lena taimi e faamalosia tusi i aoga maualuga.

Ustinov Dmitriy Fodorovich (Tausaga o le olaga 1908-1984). Sui o le Politburo mai le 1976 seia oo i lona maliu. Na maliu o ia i le 76 o ona tausaga. Mai le 1941 i le 1945, na avea ai o ia ma Komesina mo Arms, i le 1976 na ia umia ai le tulaga maualuga o le Minisita o le puipuiga. Ona o le le avea ma se fitafita fitafita, na taua ai o ia o le fitafita. O lo'o ia fa'amaonia le matafaioi autu i le fa'aofiina o fitafita Soviet i Afghanistan. Sa ou maua ai le gafatia e avea ai i le foeuli o le atunuu e pei o le Aoao fou Failautusi i luga o le maliu o Brezhnev, ae sa primacy Andropov Yuri Vladimirovich.

Lisi o isi tagata

I le taimi na i ai le Politburo o le Komiti Tutotonu a le CPSU i lalo o Brezhnev, o le tuufaatasiga, o lana lisi o tagata o le ekalesia o loo tuuina atu i luga o le laulau, suia e le aunoa, ma fausia ai le fausaga o le ofisa autu autu o le atunuu.

Igoa

Tausaga o le auai i le Politburo

Nikolay Voronov

1963 .... 1971

Dmitry Polyansky

1960 ... .1976

Kirill Mazurov

1965 ... .1978

Andrei Kirilenko

1962 ... 1982

Alexander Shelepin

1964 ... .1975

Peter Shelest

1964 ... .1973

Victor Grishin

1971 ... 1986

Fedor Kulakov

1971 ... 1978

Dinmuhamed Kunaev

1971 ... 1987

Vladimir Shcherbitsky

1971 ... .1989

Yuri Andropov

1973 ... .1984

Andrey Grechko

1973. ... 1976

Andrei Gromyko

1973. ... 1988

Grigory Romanov

1976 .... 1985

Mikhail Gorbachev

1980 ... .1991

Nikolay Tikhonov

1979 ... .1985

Konstantin Chernenko

1978 ... .1985

Heydar Aliyev

1982 ... .1987

Fa'amatalaga puupuu

O tagata taitoatasi o le ekalesia, o le sa avea ma se vaega o le Politburo o le CPSU Central Committee i lalo o Brezhnev (o le augatupulaga, tausaga, o lona ata o loo tuuina mai i se otootoga puupuu o le soifuaga), na avea ma sao taua i le atina'eina o se mana tele.

Leonid Brezhnev

Fanau mai i le 1906 i le nuu o Kamenskoye (Iukureini). Sa ia a'oga i le faletaalo, a'oga fa'amalosi mo le fa'amalosi, le Institute of Metallurgy. Sa sili lona fiafia i lana pati. O le Taua Lona Lua a le Lalolagi na pasia e Leonid Brezhnev i le tulaga o le komisi faaupufai.

I le 1960 na ia ulu i BC CCCP. O se taunuuga o le faamavaega a Khrushchev, e sauniuni ai mo lea na aveina e se vaega malosi, o ia o le failautusi muamua o le komunisi Party i le 1964, ma i le 1966 - o le Failautusi Aoao. O tagata masani na faamatalaina Leonid Ilyich e avea o se tagata faauo, faaaloalo, o se pule sili ma le ofisa pule.

I le taimi o le malologa a Brezhnev, o le tupe maua a le atunu'u na tupu a'e i luga o le foeuli, na atia'e nisi o atina'e, ae i le taimi lava e tasi, na atia'e le pulepulega ma ua amata ona auai le USSR i le taua a Aferika.

Mikhail Suslov

Aso fanau - 11/21/1902. Nofoaga o le fanau mai: nuu Shahovskaya itumalo Saratov. O le aiga lea na fanau mai ai Mikhail Suslov mai le pito sili ona mativa o le malae vaalele, ma o le avanoa e aoao ai ma atiina ae mai le taule'ale'a, na na o le afio mai o Soviet malo.

O gaoioiga gaioiga i le pati, o le siitia atu i Moscou ma le fa'alauteleina o le fa'alauiloaina o le pati e ta'ita'i atu i le mea moni e fa'apea, i le la'ititi o tausaga - e tusa ma le fasefulu tausaga, na ave e Suslov le failautusi o le Tervropol Territory. O lo'o fa'aaogaina le tulafono a Stalinist ma o se taunuuga ua avea ma tagata autu o le Union - le faatonu o le nusipepa Pravda. Seia o'o i le faaiuga o lona soifuaga (seia o'o i le 1982) o se vaega o le Politburo o le CPSU Central Committee i lalo ole Brezhnev.

Arvid Pelis

Na soifua mai o ia i Lativia i le 1899, ia Ianuari, i se aiga faipisinisi. O ia o se tagata faigaluega faigofie i Riga, i le taimi lava lea na auai i tulaga o le Social Democratic Party of Latvia. Na ta'ita'ia ma le mata'utia ta'iala fou. Na auai malosi i le 1917 fouvalega.

O isi galuega a Arvid Yanovich na feso'ota'i ma gaoioiga a le pati ma a'oa'oga i le Red Army ma le Marine. I le taimi o le taua sa ia auai i le toleniga o faila o pati. Na ia taitaia se vaega taua i le Politburo o le Komiti Tutotonu a le CPSU i lalo o Brezhnev, o le latou vaega na faalagolago i le manatu o Pel'she.

Alexei Kosygin

Sa fanau o ia i St. Petersburg i le 1904. Na ia tautua i le 'au, ona maua lea o se tipiloma mai le Leningrad Textile Textile.

Na ia pasia le ala mai le matai i le faatonu o le fale o le Oktyabrskaya. I le 1939 na filifilia ai o ia e avea ma Sui o le Komiti Tutotonu o le CPSU (b). Mai lena taimi, na amata ai ona tuputupu ae le galuega a le pati a Alexei Nikolaevich. I le taimi o le taua, sa ia alu atu i le komiti o le Komiti o le Puipuiga o le Lotoifale ma auai i le fausiaina o le "Auala o le Ola" mai Leningrad. E tasi le tausaga ina ua mae'a le manumalo i tagata fascists na filifilia e avea ma Taitaifono o le Fono a Minisita o le CCCP ma se sui o le Politburo. I le feso'otaiga ma le fa'aitiitia o le soifua maloloina na fa'asa'olotoina ai mai ona pou, na maliu o ia i le 1980.

Nikolay Voronov

Sa fanau mai o ia i le 1899 i le aiga o se tagata faigaluega faletupe, o le na avea ma faiaoga i le nuu. O fafo na ia faauu ai mai vasega e valu o le faletaalo, mai le 1917 na galue ai o ia i le vaega o teugatupe. Na alu atu le fitafita i le autau i autau tetele, auai i le Taua a le Lalolagi. Na manua. Na faauu o ia mai le School Higher Artillery, ona faaigoaina ai lea e le Academy Military a PKKA le igoa o Mikhail Frunze.

I le taimi o le taua, i le 1943, na ia faatonuina ai le tusiata. O Nikolay Voronov o le muamua lea i le talafaasolopito o le USSR e tatau ona maua le tulaga o le taitai o le au fitafita ma le taitai sili o le au taulima. Sa masani ona asiasi atu o ia i luma o se sui o le Pule Sili. O le ta'ita'i'au masani a le militeli, o le totoa ma le ta'ita'i atamai o Nikolai Nikolayevich Voronov na tu'uina atu i ai le tele o faailoga, e aofia ai le Poloaiga a Lenine ma le pine "Golden Third"

Dmitry Polyansky

Na fanau o ia i se aiga o tagata nofoia o lo'o nofo i le taulaga o Slavyanoserbsk, Lugansk region. O le galue malosi i le natura, na auai ai o ia i le olaga lautele o le aai, sa fiafia i talitonuga faalelotu. Ina ua faauu mai le Kharkov Agricultural Institute, sa auai o ia i le vaegaau. O lo'o fa'ata'amilosaga, amataina a'oa'oga i le Aoga Maualuga a le Matāgaluega, fa'atasi ai ma le ta'ita'iina o le komiti a le komiti a Komsomol.

I le taimi o le taua, e galue o ia i tua. E fa'aalia ai o ia lava o se ta'ita'i tulaga ese, e masani ona sailia ni fofo e le o ni tulaga masani i mataupu. Ina ua mavae le 1945 sa ia auai i mataupu tau faatoaga i Orenburg. Comrade NS Khrushchev, Polyansky o loo manuia le felauaiga i le apefai o pati ma talu mai le 1958 ua tofia o le Taitaifono o le Fono a Minisita o le CCCP. Faatasi ai ma le o'o mai o le malosiaga o Brezhnev na muamua galue i mea taufaatoaga e avea ma Minisita o le CX, ona avea ai lea ma amepasa i Iapani ma Nouei.

Kirill Mazurov

Fanau mai i le 1914 i le nuu o Rudnya, Gomel i le tele o aiga, i le mea o ia o le uii. Sa fia iloa ma mafai ona ia a'oa'oina - i le ono o ona tausaga na mafai ai ona ia faitau ma tusitusi. Ina ua ou faauu mai le aoga maualuga, sa ou ulufale atu i se aoga auala. Sa ou moemiti i se matata o se pailate, ae e lei manuia ona o le le lelei o le vaai mamao. Ina ua mae'a lana tautua i le vaega'au, i le vaega o le nofoaafi, na avea o ia ma faiaoga o le vaega faaupufai i luga o le alatele o le Belarusian.

I le taimi o le taua, na avea ai o ia ma faatonu o le vaega o le vaega o le aufaasese i Belarus. Ina ua mae'a le taua sa faaauau pea lona alu ae i luga o le apefai pati - mai le Failautusi Muamua a le Komiti Tutotonu o le Palemene o le Belarus i le First Assistant Chair of the USSR Council of Ministers. O se tagata le lelei ma le totoa, o Kirill Trofimovich i tausaga filemu na auai i le toefuataiga o le au taitai vaega na pau i lalo o masalosaloga o le fouvale i lo latou tina. Na maua se faamavaega i le faaiuga o le 70 tausaga. Na maliu o ia i le 1989.

Andrei Kirilenko

Fanau mai i le 1906 i Voronezh itumalo i totonu o le nuu Alekseevka i le aafia ai aiga i fagota artisanal. Na faauu o ia mai le aoga o Alekseevskaya, faigaluega i le mine, auai i taimi uma i le pati ma le galuega o fefa'atauaiga. Na faauu o ia mai Rybinsk ATI. Sui o le VKPB talu mai le 1931.

I luga o le laina pati na o'o mai i se tulaga umi i le post o le Sui Muamua Taitaifono o le Ofisa o le CPSU Central Committee, Failautusi o le Komiti a le CPSU Central Committee. O ia o se pule o galuega ma o se tasi o sui mo le sui o le Failautusi Aoao ina ua tuanai Brezhnev. I le fesootaiga ma le maliu o Leonid Ilyich sa i ai ma le mamalu na auina atu i le litaea.

Nikolai Podgorny

Fanau i totonu o le aiga o se tagata faigaluega i le lafoina i le 1903 i le nuu o Karlovka i Iukureini. Na galue o ia i ni falea'oga fa'apitoa, fa'atasi ai ma isi tagata fa'afiafiaina na auai i le fausiaina o le faalapotopotoga a Komsomol i Karlovka.

I le 1939, na avea Nikolai Viktorovich ma sui i le Komesina o Mea Taumafa o le CCP Ukrainian. I le 1940 - sui o mea taumafa taumafa o le alalafaga taumafa. Ina ua mae'a le taua, na ia faia gaioiga o le Soviet malosiaga i vaega faasao o Ukraine, na faatulagaina le tuuina atu o meaai i le faitau aofa'i. Nikolai Podgorny, le Failautusi Muamua a le Komiti Tutotonu o le Ukrainian SSR, na galue e toe faaleleia le tamaoaiga o le tamaoaiga ma faaleleia le soifua manuia o tagata. O se tagata poto masani i le pati, na ia tuuina atu le tele o taimi ma le malosi i le atinaeina o le CPSU ma lona faatinoga. Na tuuina atu ia te ia le tele o faailoga mo ana auaunaga i le Palemene.

Alexander Shelepin

Sa fanau o ia ia Aokuso 1918 i le aai o Voronezh. Sa galue le tama o Alexander o se tagata faigaluega. Na ia mauaina lana aoga maualuga i Mifli. I le Taua Lona lua a le Lalolagi, na fa'atautaia ai le au talavou talavou mo le aufaigaluega.

Ina ua mae'a le taua, na muamua avea ma failautusi, ona ave lea o le Komsomol. Va'avaaia le sauniuniga ma le fa'aauau o le Tausaga Lona ono o le Lalolagi o le Autalavou ma Tamaiti A'oga. I le 1958 na tofia ai e Khrushchev ia Shelepin o le ulu o le Komiti o Puipuiga a le Setete. Alexander Nikolaevich toe fausia atoatoa le galuega a le KGB, fa'amaonia se numera le mafaatusalia o tagata faigaluega, sui i latou i pati ma tagata faigaluega Komsomol. I le 1961 sa filifilia Shelepin i le faila o le failautusi o le Komiti a le CPSU Central Committee. O lo'o taua o le fa'avae autu o le taupulepulega leaga e faasaga ia Nikita Khrushchev. Na avea o ia ma sui o le Politburo i lalo o Brezhnev i le 1964. I le masina o Iulai 1967, na fa'ate'aina ai o ia ma na vave ona aveesea mai le Politburo e ala i le fa'ailoga.

Peter Shelest

Sa fanau o ia i le nuu o Andreevka, Kharkov province, i le aiga o tagata matitiva matitiva. Mo le fa tausaga na ia a'oga ai i le aoga zemstvo, ma mulimuli ane galue ai i luga o le auala nofoaafi, sa galue o ia e fai ma tagata faigaluega. Na ia auai i le Komsomol. Sui o le pati talu mai le 1928. Talu mai le 1940, na auina atu o ia i le pati.

I le taimi o le taua na ia auai ai i le mea moni na ia toe atiae fale gaosi oloa mo le gaosiga o oloa faamiliteri. I le amataga o le sixties, na filifilia ai le failautusi muamua o le Komiti Tutotonu a le Palemene o Iukureini. Na auai malosi i le fa'atulagaina o le fa'ate'aina o Khrushchev. Na tauia o ia mo ana taumafaiga - na ia auai i le Politburo. Na matua puipuia le tamaoaiga o le Iukureini, a'o lagolagoina le aufaipese a tagata. Na aveesea o ia mai le Politburo ona o lona litaea. Na ia tau mo le tutoatasi o Iukureini, ina ua mae'a lana faamavaega, sa asiasi atu o ia i Kiev ma lauga faalauaitele. Na maliu o ia i le 1996.

Victor Grishin

Sa fanau o ia i le aai o Serpukhov, Moscow Region i le masina o Setema 1914. Ina ua faauu mai le aoga nofoaafi i Serpukhov, sa ia aoga i le Moscow Geodesic Technical School. Ina ua mae'a lana tautua i le vaegaau, lea sa ia galue ai o se sui polokiki, sa faaauau pea ona agai i luma i le laina pati.

I le 1956, na avea ai o ia ma ta'ita'ifono o le Fono Tele a le Iuni a Iuni a le Iuni o Iuni Tau Fefa'atauaiga, i le 1967 na avea ai o ia ma Failautusi Muamua a le Komiti o le CPSU. Mo le tomai fa'apolofesa na fa'aalia i le ta'ita'iga a le faalapotopotoga a Moscow, na tu'uina atu ia te ia le igoa Hero of Socialist Labor.

Fedor Kulakov

Sa fanau mai o ia i se aiga faipisinisi i le 1918. Nofoaga na fanau ai - nuu o Fitizen o Lgov o le itumalo o Kursk. Na a'oa'oina o ia o se tagata e galue i mea tau fa'ato'aga, fa'au'uina mai le Rylsky Agricultural Technical School i le 1939. Talu mai 1941, auai i galuega a pati, ausia le apefa'i faigaluega i le post o le Sui Minisita o le RSFSR i le 1955, ma i le 1959 - Minisita o Bread Products o le RSFSR. O ia o le ulu o le Matagaluega o Faatoaga a le Komiti Tutotonu a le CPSU. Na i ai i fegalegaleaiga vavalalata ma Leonid Brezhnev. Na maliu faafuasei i le 1978.

Dinmuhamed Kunaev

Sa fanau mai o ia i le 1912 i Kazakhstan, i le aiga o tagata faifaatoaga o manu. Sa ia a'oa'o lelei i le a'oga ma a'oa'oga fa'apitoa. Na amata lana galuega o se Failautusi Muamua a le Komiti Tutotonu o le Palemene o le Kazakhstan. Lagolagoina ma fa'aauau le fa'atinoina o faiga fa'avae a le Komiti a le CPSU Central Committee, na ta'ita'ia e Leonid Brezhnev, o lona to'alua faamaoni. I le 1952, na talia ai Dinmukhamed Kunayev i le 1971 e avea ma sui auai o le Komiti a le CPSU Central Committee. Na aveesea mai pou uma i le 1986-1987. Na maliu o ia i le 1993.

Vladimir Shcherbitsky

Sa fanau mai o ia i le 1918 i le aiga o se tagata faigaluega i Iukureini. I lona talavou, o ia o se sui Komsomol malosi. I lana a'oga maualuluga o ia o se enisinia masini. I le amataga o le taua na ia a'oga ai i le Academy Milk of Chemical Defence, ona avea ai lea o se vaatau i Transcaucasia. Ina ua mae'a le faatemokalasi na ia auai i galuega a le pati, muamua i le komiti a le komiti o le Communist Party o Ukraine, sosoo ai ma le failautusi a le Komiti Tutotonu o le Palemene o Iukureini. Mai le 1961 i le 1963 na avea ai o ia ma Taitaifono o le Fono a le USSR Fono a Minisita. Talu mai le 1955 o ia o se sui o le BC o le Ukrainian SSR, ma mai le 1958 o ia o se USSR. Sui o le Presidium o le TLM o le Ukrainian CCP ma le CCCP. O le malo malosi ma le malosi, na fa'alavelaveina le atina'eina o le tagatanu'u i Iukureini, fa'amalosia le atiina ae o le tamaoaiga ma aganuu. Na faitioina o ia mo le natia o tulaga o le faalavelave a Chernobyl. Na ia faamavae i le mausali a Mikhail Gorbachev.

Yuri Andropov

Aso fanau - 15.06.1914. Sa galue lou tama i luga o le auala nofoaafi i le Tervropol Territory, na aoaoina e lo'u tina musika i le fale ta'aalo a tamaitai. Sa aoga lelei Yuri i le aoga. Ina ua mae'a ona faauu mai, sa faaauau lana a'oga i le a'oga fa'apitoa, ona sosoo ai lea ma le ofisa tusitala a le Aoga Maualuga Maualuga na fa'apipi'i atu i le Komiti Tutotonu o le CPSU. Amataina le ala faigaluega i se tagata faigaluega faigofie, lua tausaga mulimuli ane, na avea ai o ia ma Failautusi Muamua o le Komiti Faaitulagi a le Komsomol i Yaroslavl. Ina ua mae'a le taua Finelani, na faatulagaina ai sela o le Komsomol i le Karelian-Finnish Republic. O lana galuega faamanuiaina i lenei tulaga sa matauina e tagata o le pati a Moscow, ma i le 1950 na siitia ai Yuri Vladimirovich i le tulaga o le tagata asiasi o le Komiti Tutotonu i Moscow, ona auina atu lea i Hanikeri e avea ma amepasa. I le tautotogo o le 1967, na tofia ai Andropov e avea ma Taitaifono o le KGB. Mo le 15 tausaga o lana galuega i lenei tulaga, ua sailia e Andropov le tele o aafiaga o le KGB i vaega uma o le olaga i le USSR. O le taua faasagatau i mea leaga i nofoaga maualuluga o le mana na matua tuliloaina. Ina ua mavae le maliu o Brezhnev, o Andropov na tofia e avea ma Failautusi Aoao. Puleaina le atunuu ma se lima mautu, lea na ia maua ai le lagolago i tagata masani. Na maliu o ia i le 1984.

Andrey Grechko

Na fanau mai o ia i le 1903 i le nuu o Golodayevka, le itu a Kuibyshev o le itulagi Rostov. O se fitafita masani, talu mai le 1939 - le ulu o le BOBO Special Cavalry Division. I le Taua Lona Lua a le Lalolagi na ia faatonuina ai se vaega o solofanua, talu mai le 1942 - taitaiau. Avea ma sui sui o le Voronezh Front i Oketopa 1943. I le 1945, na maua ai e Andrei Antonovich Grechko le tulaga o le USSR marshal. Talu mai 1957 - Muamua Sui Minisita o le Puipuiga, talu mai le 1967 - Minisita o le puipuiga, Sui o le Politburo a le Komiti Tutotonu a le CPSU. Na maliu o ia i le 1976.

Andrei Gromyko

Na fanau o ia ia Iulai 1909 i le nuu o Starye Gromyki o le itumalo o Mogilev. Sa galue o ia i le 13 tausaga i luga o le faasee, faatasi ai ma lona tama. Na su'esu'e ma le manuia, aua o le galuega fa'aalia o le Failautusi muamua o le Komsomol, ona sosoo ai lea ma pati, cell. Na faauu o ia mai le Minsk Economic Institute. Sa galue o ia o se faatonu o se a'oga i tua. I le avea ai ma se tasi o tupulaga talavou sili ona malosi, na auina atu o ia e suesue i le Academy of Sciences of the BSSR o se tamaititi faauu, ona siitia atu ai lea i Moscow. O le fa'aauau pea ona fa'atinoina le a'oa'oga a le tagata lava ia, na ia mafaufau foi e uiga i le galuega a se pailate a le militeri, ae le'i pasi i le matua. I le 1939, na ou o'o ai i galuega fa'apisinisi, ona sa ou iloa le Igilisi. Sa i ai se tupuga mai le tupuaga, o lona uiga, i le tele o auala, na faatulagaina le Komiti Tutotonu Tutotonu. O ia o se tagata aloa'ia aloa'ia, fa'aaloalo mo lona tomai ma tulaga manino. I le 1957 ma mo se umi e 28 tausaga , Andrei Gromyko avea auauna fafo. Na maliu o ia i le 1989.

Grigory Romanov

Sa fanau mai o ia i le 1923 i le nuu o Zikhnovo, Novgorod i le itu o tagata o le nu'u. O le taua o se faailoga, talu mai le 1944 - o se tasi o le pati. Maualuga a'oa'oga o le Leningrad Shiping Institute. Atiae se matata i luga o le pati - i le 1970 na avea ai o ia ma Failautusi Muamua o le Komiti Faaitulagi a Leningrad o le CPSU. Mo le luasefulu tausaga, o se tasi o le komiti Tutotonu o le CPSU, o se vaega o le Politburo, sa pule i le vaega-militeli. O ia o se ta'ita'i faigata ma lē fa'amalosia. Na litaea o ia ina ua uma ona tofia i le tulaga o le Failautusi Aoao o le MS. Gorbachev. Se penisini patino. Na maliu o ia i le 2008.

Dmitry Ustinov

Na fanau o ia i Samara i le 1908 i se aiga matitiva ma lautele o aiga. Sa galue o ia i le 10 tausaga, i se tulaga tutusa sa ia suesue i se mea e u'amea. I le sefulu o ona tausaga, na ia fa'afeso'ota'i lona tulaga i le 'autau, ma auai i vaega o tagata o le malo o Soviet mai le au faomea i Basmati i Uzbekistan, lea na siitia ai lona aiga e sosola ese mai le fiaai ma le mativa. I le 19 o ona tausaga na auai ai o ia i le Polshevik Party. Na ia mauaina lana tipiloma i aoaoga maualuga i Leningrad. Na vave ona ia fausia lana galuega - i se taimi lata mai ao lei amataina le taua, na avea ai o ia ma Komesina o Auupega a le Soviet Union. Na fa'atautaia i le pito i tua o le militeli, na tuuto faamaoni i le pati, ma na ia maua ai le tulaga o le Ofisa Sili-Aoao. Ina ua mae'a le taua, sa tumau i le tulaga o le Minisita o le puipuiga seia oo i lona maliu i le 1984.

Mikhail Gorbachev

O se tama tama, o Mikhail Gorbachev na fanau i le 1931 i le Tervropol Territory. Mai lona la'ititi na faigaluega i le fanua. Silver medalist, ina ua maea le faauuga, na ulufale atu o ia i le au tulafono a le Iunivesite a le Setete o Moscow. Na auai o ia i le Komsomol i le Iunivesite, ma ina ua maua lona tipiloma o aoga maualuluga na ia amata ona galue o se failautusi o le Komiti a Stavropol City o Komsomol. Ua toe maua foi se faapitoa o le tamaoaiga o mea tau tamaoaiga. O le manuia o le atiina ae i luga o le laina o le pati, o Mikhail Sergeyevich e le o toe mamao ona maua lea o ia i Moscou, ma o lona taunuuga i le lumanai o le a le fesoota'i ma le laumua. I le 1978, avea ma sui o le CPSU, i le matafaioi a le failautusi a le Komiti Tutotonu e vaavaaia le faatoaga a le Iuni. O ia o se sui o le Politburo i lalo o Brezhnev.

Nikolay Tikhonov

Na fanau mai o ia i le 1905 i le itumalo o Moscow, Petrovo-Dalnee. O le tama o Nikolai sa galue o se enisinia. Na mulimulita'i le tama i ona tulagavae - a'o su'esu'e i le aoga fa'apitoa o feso'ota'iga, ona fai ai lea o ia o se enisinia i Dnepropetrovsk. I le taimi o le taua, sa avea o ia ma faatonu o laau toto metotia, ina ua uma ona nafa ma le pisinisi o paipa e avea ma Minisita o Ferallurgy. Sa amata le tuputupu a'e o le galuega i le mae'a ona o'o mai o le pule a Brezhnev, ma o ia na masani lelei ia Tikhonov talu mai le 1930. Sui-Palemia o le Union Government, sui auai o le CPSU Central Committee, muamua sui palemia, ma talu mai le 1979 - Sui o le Politburo. I le 1980, na umia ai e Tikhonov le tulaga maualuga o le Taitaifono o le Fono a Minisita o le CCCP. Fa'asalaga le fa'amoemoe ma le teenaina o le fa'alavelave. Ta'u lana pou i le taunuu mai o Mikhail Gorbachev.

Konstantin Chernenko

Na fanau o ia ia Setema 1911 i le nuu o Bolshoy Tes i le itumalo o Yenisei. Talu mai lona la'itiiti sa ia galue malosi. I le 1929 o se sui auai o le Komsomol, na galue o ia i le matagaluega o le fa'anoanoa o le fa'alapotopotoga o le Komsomol. I le 1930 na ia ulufale ai i le galuega a le NKVD tuaoi o le tuaoi ma e le'i umi ae avea ma ana taitaiau. Ona sosoo ai lea ma le vaega o le vasega Bolshevik. I le taimi o le Taua Tele Patriotic, na ia faauu ai mai le Aoga Maualuga a le Matāgaluega, ona faigaluega loa lea o se failautusi o le komiti a le komiti faaitumalo i Penza. Ina ua mavae sina taimi, Konstantin Chernenko faaliliuina atu i Moldova, lea sa ia feiloai ma Leonid Brezhnev. O Konstantin Ustinovich o lana pati i le lagi maualuga, ma i le 1978 na ia auai i le Politburo. Na filifilia e avea ma Failautusi Aoao o le CPSU Central Committee ina ua mavae le maliu o Andropov, ae na tumau pea i lenei tulaga e sili atu ma le tausaga. Na maliu o ia i le 1985.

Heydar Aliyev

Na fanau i le 1923 i Nakhichevan, Azerbaijan SSR, na maliu o ia i Amerika i le 2003. O le tama lona fa i se aiga toatele o se tagata faigaluega i le auala nofoaafi. O le mea uma lava, e toavalu tamaiti o Heydar. Na faauu o ia mai le kolisi a'oa'oga, ma fuafua e fa'aauauina ana a'oa'oga i le au tusitala o le Institute of Industry i Baku, ae na taofia le taua. Talu mai le 1941, o Aliyev o lo'o galulue i ofisa o le malupuipuia o le setete: muamua o se ulu o le matagaluega o le NKVD. A mae'a ona pasi atu a'oa'oga toe fa'aleleia ma auai i tulaga o le CPSU (B.), o le a avea o ia ma ulu o le Matagaluega Lima a le Matagaluega o le Setete o le Setete o Azerbaijan CCP. Na matua manuia i le tulaga o le atamai i fafo. I le 1969, na filifilia ai o ia e avea ma Failautusi Muamua a le Komiti Tutotonu o le Palemene o le Azerbaijan SSR, na ausia ai le manumalo i le tau faasaga i faiga paga i luga. I le taimi o le nofoaiga a Aliyev, na ausia ai e le Azerbaijan le tuputupu ae o le tamaoaiga. O ia o le pule o le inisinia, masini malamalama, alamanuia felauaiga. Ina ua mae'a lana faamavaega i le 1990, na toe foi atu o ia i lona atunuu.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.