Faavaeina, Tala
O le tuufaatasiga o le Politburo lalo Brezhnev: lisi
O le ofisa faaupufai a le Komiti Tutotonu o le Palemene o le Soviet Union na faavaeina ia Oketopa 1917 e Vladimir Ilyich Lenin, o le na tuuina atu ia te ia le pule o taitai faaupufai e ala i se osofa'iga faaauupegaina. O sui auai o lenei vaega pule o le Palemene, o se palota moni a le pati lea na fiafia i le le amanaiaina ma le malosi tele e le gata i faiga faavae o paaga, ae faapea foi i le soifuaga o le tele o eleele o Soviets. O le mea moni, e mafai ona saogalemu taʻua o le taitai sili o le Soviet Union, o le Politburo o le CPSU lalo Brezhnev. O le tuufaatasiga (o le ata o loo tuuina atu i lalo) e aofia ai le aofai o tagata e to'a 27, e tofu ma le taua tele i le taunuuga o le Union of Soviets.
Na faia e Brezhnev Leonid Ilich le post o le Failautusi Aoao a le Komiti CPSU Central mo se vaitaimi umi (1966-1982 gg.). O le tuufaatasiga o le Politburo i lalo o Brezhnev na aofia ai ma sui faaupufai sili ona taua o le Soviet Union o lena taimi, ma o le a talanoaina i lenei tusiga.
Composition of the Politbureau o le 1966
O le Politburo o le CPSU Central Committee i lalo o Brezhnev i le 1966 na i ai sui e 11:
- Brezhnev Leonid.
- Nikolai Voronov.
- Polyanskiy Dmitry.
- Suslov Mikhail.
- Mazurov Cyril.
- Kosygin Alexey.
- Kirilenko Andrey.
- Podgorny Nikolay.
- Peles Arvid.
- Shelepin Alexander.
- Faasao Peteru.
I tausaga muamua o le komiti faatino, e na o le sefulutasi tagata o le ekalesia na avea ma Sui o le Politburo o le CPSU Central Committee i lalo o Brezhnev. O le tuufaatasiga, tausaga ma ata o tagata Politburo o tausaga na sosoo ai, e matua fiafia lava, talu ai ua faatumulia lenei kalapu faapitoa i le faiga sili ona lelei o lona taimi.
Politburo i le 1971
I le aluga o taimi, o le tuputupu ae o sui auai o le Politburo o le CPSU Central Committee i lalo o Brezhnev. O le tuufaatasiga o le 1971 na aofia ai le 15 tagata:
- Brezhnev Leonid.
- Nikolai Voronov.
- Grishin Victor.
- Kirilenko Andrey.
- Kosygin Alexey.
- Kulakov Fedor.
- Kunaev Dinmukhamed.
- Mazurov Cyril.
- Peles Arvid.
- Podgorny Nikolay.
- Polyanskiy Dmitry.
- Suslov Mikhail.
- Shelepin Alexander.
- Faasao Peteru.
- Shcherbitsky Vladimir.
Composition of the Politburo i le 1976
- Brezhnev Leonid.
- Andropov Yuri.
- Grechko Andrew.
- Grishin Victor.
- Andrei Gromyko.
- Kirilenko Andrey.
- Kosygin Alexey.
- Kulakov Fedor.
- Kunaev Dinmukhamed.
- Mazurov Cyril.
- Peles Arvid.
- Podgorny Nikolay.
- Romanov Gregory.
- Suslov Mikhail.
- Ustinov Dmitry.
- Shcherbitsky Vladimir.
Suiga i le tuufaatasiga o le 1981
O le Politburo a le Komiti Tutotonu o le CPSU i lalo o Brezhnev, o le latou vaega na tumau pea e le suia seia oo i le 1981, na toe fausia lelei. O suiga ua aafia ai e le gata ina tulituliloaina le faiga faavae, ae faapea foi le faatulagaina o le komiti tutotonu. O le taimi nei o le avea ma sui o:
- Brezhnev Leonid.
- Andropov Yuri.
- Mikhail Gorbachev.
- Grishin Victor.
- Grechko Andrew.
- Kirilenko Andrey.
- Kunaev Dinmukhamed.
- Peles Arvid.
- Romanov Gregory.
- Suslov Mikhail.
- Tikhonov Nikolay.
- Ustinov Dmitry.
- Chernenko Konstantin.
- Shcherbitsky Vladimir.
Mea na tutupu i le 1982
O le tuufaatasiga o le Ofisa Political o le CPSU Central Committee i lalo o le Brezhnev i le 1982, na faia ai suiga tetele, talu mai le 1982 na faailogaina i se faalavelave matautia. I le aso 23 o Mati, i le aai o Tashkent, na asia ai e Leonid Ilyich se fale gaosi vaalele. Na feosofi le motu o tagata i luga o alalaupapa, ma latou pa'u sa'o ia te ia, ma mafua ai le gau o le lipine. O le faalavelave na luluina le soifua maloloina o Leonid Ilyich i le atoatoa ma le le mafaamatalaina, o le mea na tupu e le'i tupu faatasi ae na tatau i le Failautusi Aoao ona foia tiga matuia ao taitaia fonotaga. Novema 10, na le toe i ai o ia. O le tuufaatasiga o le Politburo o le CPSU Central Committee i lalo o le Brezhnev i le 1982, na leiloloa ai ni faipolokiki iloga - Mikhail Suslov ma Leonid Brezhnev.
- Andropov Yuri (Failautusi Aoao o le Komiti Tutotonu o le 12.11.1982).
- Brezhnev Leonid (maliu i le 10.11.1982).
- Mikhail Gorbachev.
- Grishin Victor.
- Andrei Gromyko.
- Aliev Heydar.
- Kunaev Dinmukhamed.
- Peles Arvid.
- Romanov Gregory.
- Mikhail Suslov (maliu i le 25.01.1982).
- Tikhonov Nikolay.
- Ustinov Dmitry.
- Chernenko Konstantin.
- Shcherbitsky Vladimir.
O le lima sili ona taua
Faatasi ai ma nisi o saienitisi faapolokiki o aso nei o loo i ai se manatu e faapea o faafitauli autu ma mataupu na iloiloina e le toalima tagata autu i le Politburo a le Komiti a le CPSU Central i lalo o Brezhnev.
Politburo na foia mataupu sili ona taua - faiga faaupufai, tamaoaiga, itu auai. O le Ofisa Tutotonu o le Komiti Tutotonu na auai i le sauniaina o nei fesili, ma o komisi faapitoa na faia, o le tali lea i faafitauli taitasi. O le ofisa fa'apolokiki e to'alima tagata taua o le Komiti Tutotonu, o le isi vaega o le ekalesia e na'o le aia tatau e fai ai se palota faufautua i fonotaga.
O ai sa i totonu o le "paepae lima" Politburo o le CPSU Central Committee i lalo o Brezhnev, o le a le matua na ia faia ai lona fatuga?
Suslov Mihail Andreevich (ola 1902-1982 gg.). Na avea o ia ma sui auai o le Politburo i le lua taimi: o le muamua - o lo'o i lalo o Stalin IV, le lona lua - i le 1955, i le 53 o ona tausaga, ma o ia seia oo i lona maliu. O le autu autu o le atunuu, o Suslov, ao avea o ia ma sui o le Politburo i lalo o Brezhnev o le USSR, o le pule sili ma le pule o matagaluega o aganuu, faasaienisi, taufaasese, aoga. Sa pule o ia i le fa'asalaga. O Stalin, o le tagata atamai tele, o le popoto sili ona atamamai ma le fiailoa, sa ia te ia le igoa tauvalaau o le "tagata lanu enaena" ma "le tagata o loo taaalo." Na tele sona aafiaga i faiga faaupufai a le atunuu. E tusa ai ma tala, e oo lava ia Comrade Brezhnev lava ia e le'i mafai ona finau ma Mikhail Andreevich.
Podgornyy Nikolay Viktorovich (1903-1983 gg.). I le Politburo na silia ma le 17 tausaga - mai le 1960 i le 1977. Na avea o ia ma Taitaifono o le Presidium o le CC CCCP ao faagasolo le nofoaiga a Brezhnev. O lona uiga, o Podgorny, o se tagata laititi e lauiloa ma e le o se tagatanuu taua, e mafai ona taua o le "ulu o le setete." I le iloaina o lenei mea, na fiafia ai Nikolai Viktorovich ina ua fa'atalanoaina e le au tusitala o ia na valaauina o ia e avea ma "peresitene o le Soviet Union" na'o ia. Brezhnev e le fiafia i lenei mea moni, ma i le 1977 na aveesea ai le tamaititi e 74-tausaga o Podgorny, i le tuufaatasia o lona tulaga i le post o le failautusi lautele.
Kosygin Aleksey Nikolaevich (Tausaga o le olaga 1904-1980 gg.). Na faailoaina atu i le Politburo a le Komiti a le CPSU Central Committee i lalo o Brezhnev (talu mai le 1960), ma na toetoe lava a oti. O ia o se tagata na te umia faamaumauga - sa avea o ia ma ta'ita'ifono o le Fono a Minisita mo le sefuluono tausaga, ae i le taimi lava lea na ia auai ai i ni tulaga laiti i le Politburo. Na ia faia galuega i le tulaga o le tamaoaiga - faia ni toe fuata'iga i le faiga o fuafuaga. Ina ua mae'a le lua fatu, i le 76 ona tausaga, na aveesea Alexei Nikolayevich mai le Ofisa Politics i lalo o Brezhnev.
Pel'she Arvid Yanovich (Tausaga o le olaga 1899-1983 gg.). O le Latvian communist, na taliaina i le Politburo i le 1966, i le 67 o ona tausaga. Na litaea o ia i le oti. Puleaina le tausisia o le amio pulea a le pati i le tulaga o le Taitaifono o le Komiti o le Pulea Vaega. Na lauiloa foi Arvid Yanovich i lona tusia o se televolume galue i le talafaasolopito o le CPSU, na fautuaina i lena taimi e faamalosia tusi i aoga maualuga.
Ustinov Dmitriy Fodorovich (Tausaga o le olaga 1908-1984). Sui o le Politburo mai le 1976 seia oo i lona maliu. Na maliu o ia i le 76 o ona tausaga. Mai le 1941 i le 1945, na avea ai o ia ma Komesina mo Arms, i le 1976 na ia umia ai le tulaga maualuga o le Minisita o le puipuiga. Ona o le le avea ma se fitafita fitafita, na taua ai o ia o le fitafita. O lo'o ia fa'amaonia le matafaioi autu i le fa'aofiina o fitafita Soviet i Afghanistan. Sa ou maua ai le gafatia e avea ai i le foeuli o le atunuu e pei o le Aoao fou Failautusi i luga o le maliu o Brezhnev, ae sa primacy Andropov Yuri Vladimirovich.
Lisi o isi tagata
I le taimi na i ai le Politburo o le Komiti Tutotonu a le CPSU i lalo o Brezhnev, o le tuufaatasiga, o lana lisi o tagata o le ekalesia o loo tuuina atu i luga o le laulau, suia e le aunoa, ma fausia ai le fausaga o le ofisa autu autu o le atunuu.
Igoa | Tausaga o le auai i le Politburo |
Nikolay Voronov | 1963 .... 1971 |
Dmitry Polyansky | 1960 ... .1976 |
Kirill Mazurov | 1965 ... .1978 |
Andrei Kirilenko | 1962 ... 1982 |
Alexander Shelepin | 1964 ... .1975 |
Peter Shelest | 1964 ... .1973 |
Victor Grishin | 1971 ... 1986 |
Fedor Kulakov | 1971 ... 1978 |
Dinmuhamed Kunaev | 1971 ... 1987 |
Vladimir Shcherbitsky | 1971 ... .1989 |
Yuri Andropov | 1973 ... .1984 |
Andrey Grechko | 1973. ... 1976 |
Andrei Gromyko | 1973. ... 1988 |
Grigory Romanov | 1976 .... 1985 |
Mikhail Gorbachev | 1980 ... .1991 |
Nikolay Tikhonov | 1979 ... .1985 |
Konstantin Chernenko | 1978 ... .1985 |
Heydar Aliyev | 1982 ... .1987 |
Fa'amatalaga puupuu
O tagata taitoatasi o le ekalesia, o le sa avea ma se vaega o le Politburo o le CPSU Central Committee i lalo o Brezhnev (o le augatupulaga, tausaga, o lona ata o loo tuuina mai i se otootoga puupuu o le soifuaga), na avea ma sao taua i le atina'eina o se mana tele.
Leonid Brezhnev
Fanau mai i le 1906 i le nuu o Kamenskoye (Iukureini). Sa ia a'oga i le faletaalo, a'oga fa'amalosi mo le fa'amalosi, le Institute of Metallurgy. Sa sili lona fiafia i lana pati. O le Taua Lona Lua a le Lalolagi na pasia e Leonid Brezhnev i le tulaga o le komisi faaupufai.
I le 1960 na ia ulu i BC CCCP. O se taunuuga o le faamavaega a Khrushchev, e sauniuni ai mo lea na aveina e se vaega malosi, o ia o le failautusi muamua o le komunisi Party i le 1964, ma i le 1966 - o le Failautusi Aoao. O tagata masani na faamatalaina Leonid Ilyich e avea o se tagata faauo, faaaloalo, o se pule sili ma le ofisa pule.
I le taimi o le malologa a Brezhnev, o le tupe maua a le atunu'u na tupu a'e i luga o le foeuli, na atia'e nisi o atina'e, ae i le taimi lava e tasi, na atia'e le pulepulega ma ua amata ona auai le USSR i le taua a Aferika.
Mikhail Suslov
Aso fanau - 11/21/1902. Nofoaga o le fanau mai: nuu Shahovskaya itumalo Saratov. O le aiga lea na fanau mai ai Mikhail Suslov mai le pito sili ona mativa o le malae vaalele, ma o le avanoa e aoao ai ma atiina ae mai le taule'ale'a, na na o le afio mai o Soviet malo.
O gaoioiga gaioiga i le pati, o le siitia atu i Moscou ma le fa'alauteleina o le fa'alauiloaina o le pati e ta'ita'i atu i le mea moni e fa'apea, i le la'ititi o tausaga - e tusa ma le fasefulu tausaga, na ave e Suslov le failautusi o le Tervropol Territory. O lo'o fa'aaogaina le tulafono a Stalinist ma o se taunuuga ua avea ma tagata autu o le Union - le faatonu o le nusipepa Pravda. Seia o'o i le faaiuga o lona soifuaga (seia o'o i le 1982) o se vaega o le Politburo o le CPSU Central Committee i lalo ole Brezhnev.
Arvid Pelis
Na soifua mai o ia i Lativia i le 1899, ia Ianuari, i se aiga faipisinisi. O ia o se tagata faigaluega faigofie i Riga, i le taimi lava lea na auai i tulaga o le Social Democratic Party of Latvia. Na ta'ita'ia ma le mata'utia ta'iala fou. Na auai malosi i le 1917 fouvalega.
O isi galuega a Arvid Yanovich na feso'ota'i ma gaoioiga a le pati ma a'oa'oga i le Red Army ma le Marine. I le taimi o le taua sa ia auai i le toleniga o faila o pati. Na ia taitaia se vaega taua i le Politburo o le Komiti Tutotonu a le CPSU i lalo o Brezhnev, o le latou vaega na faalagolago i le manatu o Pel'she.
Alexei Kosygin
Sa fanau o ia i St. Petersburg i le 1904. Na ia tautua i le 'au, ona maua lea o se tipiloma mai le Leningrad Textile Textile.
Na ia pasia le ala mai le matai i le faatonu o le fale o le Oktyabrskaya. I le 1939 na filifilia ai o ia e avea ma Sui o le Komiti Tutotonu o le CPSU (b). Mai lena taimi, na amata ai ona tuputupu ae le galuega a le pati a Alexei Nikolaevich. I le taimi o le taua, sa ia alu atu i le komiti o le Komiti o le Puipuiga o le Lotoifale ma auai i le fausiaina o le "Auala o le Ola" mai Leningrad. E tasi le tausaga ina ua mae'a le manumalo i tagata fascists na filifilia e avea ma Taitaifono o le Fono a Minisita o le CCCP ma se sui o le Politburo. I le feso'otaiga ma le fa'aitiitia o le soifua maloloina na fa'asa'olotoina ai mai ona pou, na maliu o ia i le 1980.
Nikolay Voronov
Sa fanau mai o ia i le 1899 i le aiga o se tagata faigaluega faletupe, o le na avea ma faiaoga i le nuu. O fafo na ia faauu ai mai vasega e valu o le faletaalo, mai le 1917 na galue ai o ia i le vaega o teugatupe. Na alu atu le fitafita i le autau i autau tetele, auai i le Taua a le Lalolagi. Na manua. Na faauu o ia mai le School Higher Artillery, ona faaigoaina ai lea e le Academy Military a PKKA le igoa o Mikhail Frunze.
I le taimi o le taua, i le 1943, na ia faatonuina ai le tusiata. O Nikolay Voronov o le muamua lea i le talafaasolopito o le USSR e tatau ona maua le tulaga o le taitai o le au fitafita ma le taitai sili o le au taulima. Sa masani ona asiasi atu o ia i luma o se sui o le Pule Sili. O le ta'ita'i'au masani a le militeli, o le totoa ma le ta'ita'i atamai o Nikolai Nikolayevich Voronov na tu'uina atu i ai le tele o faailoga, e aofia ai le Poloaiga a Lenine ma le pine "Golden Third"
Dmitry Polyansky
Na fanau o ia i se aiga o tagata nofoia o lo'o nofo i le taulaga o Slavyanoserbsk, Lugansk region. O le galue malosi i le natura, na auai ai o ia i le olaga lautele o le aai, sa fiafia i talitonuga faalelotu. Ina ua faauu mai le Kharkov Agricultural Institute, sa auai o ia i le vaegaau. O lo'o fa'ata'amilosaga, amataina a'oa'oga i le Aoga Maualuga a le Matāgaluega, fa'atasi ai ma le ta'ita'iina o le komiti a le komiti a Komsomol.
I le taimi o le taua, e galue o ia i tua. E fa'aalia ai o ia lava o se ta'ita'i tulaga ese, e masani ona sailia ni fofo e le o ni tulaga masani i mataupu. Ina ua mavae le 1945 sa ia auai i mataupu tau faatoaga i Orenburg. Comrade NS Khrushchev, Polyansky o loo manuia le felauaiga i le apefai o pati ma talu mai le 1958 ua tofia o le Taitaifono o le Fono a Minisita o le CCCP. Faatasi ai ma le o'o mai o le malosiaga o Brezhnev na muamua galue i mea taufaatoaga e avea ma Minisita o le CX, ona avea ai lea ma amepasa i Iapani ma Nouei.
Kirill Mazurov
Fanau mai i le 1914 i le nuu o Rudnya, Gomel i le tele o aiga, i le mea o ia o le uii. Sa fia iloa ma mafai ona ia a'oa'oina - i le ono o ona tausaga na mafai ai ona ia faitau ma tusitusi. Ina ua ou faauu mai le aoga maualuga, sa ou ulufale atu i se aoga auala. Sa ou moemiti i se matata o se pailate, ae e lei manuia ona o le le lelei o le vaai mamao. Ina ua mae'a lana tautua i le vaega'au, i le vaega o le nofoaafi, na avea o ia ma faiaoga o le vaega faaupufai i luga o le alatele o le Belarusian.
I le taimi o le taua, na avea ai o ia ma faatonu o le vaega o le vaega o le aufaasese i Belarus. Ina ua mae'a le taua sa faaauau pea lona alu ae i luga o le apefai pati - mai le Failautusi Muamua a le Komiti Tutotonu o le Palemene o le Belarus i le First Assistant Chair of the USSR Council of Ministers. O se tagata le lelei ma le totoa, o Kirill Trofimovich i tausaga filemu na auai i le toefuataiga o le au taitai vaega na pau i lalo o masalosaloga o le fouvale i lo latou tina. Na maua se faamavaega i le faaiuga o le 70 tausaga. Na maliu o ia i le 1989.
Andrei Kirilenko
Fanau mai i le 1906 i Voronezh itumalo i totonu o le nuu Alekseevka i le aafia ai aiga i fagota artisanal. Na faauu o ia mai le aoga o Alekseevskaya, faigaluega i le mine, auai i taimi uma i le pati ma le galuega o fefa'atauaiga. Na faauu o ia mai Rybinsk ATI. Sui o le VKPB talu mai le 1931.
I luga o le laina pati na o'o mai i se tulaga umi i le post o le Sui Muamua Taitaifono o le Ofisa o le CPSU Central Committee, Failautusi o le Komiti a le CPSU Central Committee. O ia o se pule o galuega ma o se tasi o sui mo le sui o le Failautusi Aoao ina ua tuanai Brezhnev. I le fesootaiga ma le maliu o Leonid Ilyich sa i ai ma le mamalu na auina atu i le litaea.
Nikolai Podgorny
Fanau i totonu o le aiga o se tagata faigaluega i le lafoina i le 1903 i le nuu o Karlovka i Iukureini. Na galue o ia i ni falea'oga fa'apitoa, fa'atasi ai ma isi tagata fa'afiafiaina na auai i le fausiaina o le faalapotopotoga a Komsomol i Karlovka.
I le 1939, na avea Nikolai Viktorovich ma sui i le Komesina o Mea Taumafa o le CCP Ukrainian. I le 1940 - sui o mea taumafa taumafa o le alalafaga taumafa. Ina ua mae'a le taua, na ia faia gaioiga o le Soviet malosiaga i vaega faasao o Ukraine, na faatulagaina le tuuina atu o meaai i le faitau aofa'i. Nikolai Podgorny, le Failautusi Muamua a le Komiti Tutotonu o le Ukrainian SSR, na galue e toe faaleleia le tamaoaiga o le tamaoaiga ma faaleleia le soifua manuia o tagata. O se tagata poto masani i le pati, na ia tuuina atu le tele o taimi ma le malosi i le atinaeina o le CPSU ma lona faatinoga. Na tuuina atu ia te ia le tele o faailoga mo ana auaunaga i le Palemene.
Alexander Shelepin
Sa fanau o ia ia Aokuso 1918 i le aai o Voronezh. Sa galue le tama o Alexander o se tagata faigaluega. Na ia mauaina lana aoga maualuga i Mifli. I le Taua Lona lua a le Lalolagi, na fa'atautaia ai le au talavou talavou mo le aufaigaluega.
Ina ua mae'a le taua, na muamua avea ma failautusi, ona ave lea o le Komsomol. Va'avaaia le sauniuniga ma le fa'aauau o le Tausaga Lona ono o le Lalolagi o le Autalavou ma Tamaiti A'oga. I le 1958 na tofia ai e Khrushchev ia Shelepin o le ulu o le Komiti o Puipuiga a le Setete. Alexander Nikolaevich toe fausia atoatoa le galuega a le KGB, fa'amaonia se numera le mafaatusalia o tagata faigaluega, sui i latou i pati ma tagata faigaluega Komsomol. I le 1961 sa filifilia Shelepin i le faila o le failautusi o le Komiti a le CPSU Central Committee. O lo'o taua o le fa'avae autu o le taupulepulega leaga e faasaga ia Nikita Khrushchev. Na avea o ia ma sui o le Politburo i lalo o Brezhnev i le 1964. I le masina o Iulai 1967, na fa'ate'aina ai o ia ma na vave ona aveesea mai le Politburo e ala i le fa'ailoga.
Peter Shelest
Sa fanau o ia i le nuu o Andreevka, Kharkov province, i le aiga o tagata matitiva matitiva. Mo le fa tausaga na ia a'oga ai i le aoga zemstvo, ma mulimuli ane galue ai i luga o le auala nofoaafi, sa galue o ia e fai ma tagata faigaluega. Na ia auai i le Komsomol. Sui o le pati talu mai le 1928. Talu mai le 1940, na auina atu o ia i le pati.
I le taimi o le taua na ia auai ai i le mea moni na ia toe atiae fale gaosi oloa mo le gaosiga o oloa faamiliteri. I le amataga o le sixties, na filifilia ai le failautusi muamua o le Komiti Tutotonu a le Palemene o Iukureini. Na auai malosi i le fa'atulagaina o le fa'ate'aina o Khrushchev. Na tauia o ia mo ana taumafaiga - na ia auai i le Politburo. Na matua puipuia le tamaoaiga o le Iukureini, a'o lagolagoina le aufaipese a tagata. Na aveesea o ia mai le Politburo ona o lona litaea. Na ia tau mo le tutoatasi o Iukureini, ina ua mae'a lana faamavaega, sa asiasi atu o ia i Kiev ma lauga faalauaitele. Na maliu o ia i le 1996.
Victor Grishin
Sa fanau o ia i le aai o Serpukhov, Moscow Region i le masina o Setema 1914. Ina ua faauu mai le aoga nofoaafi i Serpukhov, sa ia aoga i le Moscow Geodesic Technical School. Ina ua mae'a lana tautua i le vaegaau, lea sa ia galue ai o se sui polokiki, sa faaauau pea ona agai i luma i le laina pati.
I le 1956, na avea ai o ia ma ta'ita'ifono o le Fono Tele a le Iuni a Iuni a le Iuni o Iuni Tau Fefa'atauaiga, i le 1967 na avea ai o ia ma Failautusi Muamua a le Komiti o le CPSU. Mo le tomai fa'apolofesa na fa'aalia i le ta'ita'iga a le faalapotopotoga a Moscow, na tu'uina atu ia te ia le igoa Hero of Socialist Labor.
Fedor Kulakov
Sa fanau mai o ia i se aiga faipisinisi i le 1918. Nofoaga na fanau ai - nuu o Fitizen o Lgov o le itumalo o Kursk. Na a'oa'oina o ia o se tagata e galue i mea tau fa'ato'aga, fa'au'uina mai le Rylsky Agricultural Technical School i le 1939. Talu mai 1941, auai i galuega a pati, ausia le apefa'i faigaluega i le post o le Sui Minisita o le RSFSR i le 1955, ma i le 1959 - Minisita o Bread Products o le RSFSR. O ia o le ulu o le Matagaluega o Faatoaga a le Komiti Tutotonu a le CPSU. Na i ai i fegalegaleaiga vavalalata ma Leonid Brezhnev. Na maliu faafuasei i le 1978.
Dinmuhamed Kunaev
Sa fanau mai o ia i le 1912 i Kazakhstan, i le aiga o tagata faifaatoaga o manu. Sa ia a'oa'o lelei i le a'oga ma a'oa'oga fa'apitoa. Na amata lana galuega o se Failautusi Muamua a le Komiti Tutotonu o le Palemene o le Kazakhstan. Lagolagoina ma fa'aauau le fa'atinoina o faiga fa'avae a le Komiti a le CPSU Central Committee, na ta'ita'ia e Leonid Brezhnev, o lona to'alua faamaoni. I le 1952, na talia ai Dinmukhamed Kunayev i le 1971 e avea ma sui auai o le Komiti a le CPSU Central Committee. Na aveesea mai pou uma i le 1986-1987. Na maliu o ia i le 1993.
Vladimir Shcherbitsky
Sa fanau mai o ia i le 1918 i le aiga o se tagata faigaluega i Iukureini. I lona talavou, o ia o se sui Komsomol malosi. I lana a'oga maualuluga o ia o se enisinia masini. I le amataga o le taua na ia a'oga ai i le Academy Milk of Chemical Defence, ona avea ai lea o se vaatau i Transcaucasia. Ina ua mae'a le faatemokalasi na ia auai i galuega a le pati, muamua i le komiti a le komiti o le Communist Party o Ukraine, sosoo ai ma le failautusi a le Komiti Tutotonu o le Palemene o Iukureini. Mai le 1961 i le 1963 na avea ai o ia ma Taitaifono o le Fono a le USSR Fono a Minisita. Talu mai le 1955 o ia o se sui o le BC o le Ukrainian SSR, ma mai le 1958 o ia o se USSR. Sui o le Presidium o le TLM o le Ukrainian CCP ma le CCCP. O le malo malosi ma le malosi, na fa'alavelaveina le atina'eina o le tagatanu'u i Iukureini, fa'amalosia le atiina ae o le tamaoaiga ma aganuu. Na faitioina o ia mo le natia o tulaga o le faalavelave a Chernobyl. Na ia faamavae i le mausali a Mikhail Gorbachev.
Yuri Andropov
Aso fanau - 15.06.1914. Sa galue lou tama i luga o le auala nofoaafi i le Tervropol Territory, na aoaoina e lo'u tina musika i le fale ta'aalo a tamaitai. Sa aoga lelei Yuri i le aoga. Ina ua mae'a ona faauu mai, sa faaauau lana a'oga i le a'oga fa'apitoa, ona sosoo ai lea ma le ofisa tusitala a le Aoga Maualuga Maualuga na fa'apipi'i atu i le Komiti Tutotonu o le CPSU. Amataina le ala faigaluega i se tagata faigaluega faigofie, lua tausaga mulimuli ane, na avea ai o ia ma Failautusi Muamua o le Komiti Faaitulagi a le Komsomol i Yaroslavl. Ina ua mae'a le taua Finelani, na faatulagaina ai sela o le Komsomol i le Karelian-Finnish Republic. O lana galuega faamanuiaina i lenei tulaga sa matauina e tagata o le pati a Moscow, ma i le 1950 na siitia ai Yuri Vladimirovich i le tulaga o le tagata asiasi o le Komiti Tutotonu i Moscow, ona auina atu lea i Hanikeri e avea ma amepasa. I le tautotogo o le 1967, na tofia ai Andropov e avea ma Taitaifono o le KGB. Mo le 15 tausaga o lana galuega i lenei tulaga, ua sailia e Andropov le tele o aafiaga o le KGB i vaega uma o le olaga i le USSR. O le taua faasagatau i mea leaga i nofoaga maualuluga o le mana na matua tuliloaina. Ina ua mavae le maliu o Brezhnev, o Andropov na tofia e avea ma Failautusi Aoao. Puleaina le atunuu ma se lima mautu, lea na ia maua ai le lagolago i tagata masani. Na maliu o ia i le 1984.
Andrey Grechko
Na fanau mai o ia i le 1903 i le nuu o Golodayevka, le itu a Kuibyshev o le itulagi Rostov. O se fitafita masani, talu mai le 1939 - le ulu o le BOBO Special Cavalry Division. I le Taua Lona Lua a le Lalolagi na ia faatonuina ai se vaega o solofanua, talu mai le 1942 - taitaiau. Avea ma sui sui o le Voronezh Front i Oketopa 1943. I le 1945, na maua ai e Andrei Antonovich Grechko le tulaga o le USSR marshal. Talu mai 1957 - Muamua Sui Minisita o le Puipuiga, talu mai le 1967 - Minisita o le puipuiga, Sui o le Politburo a le Komiti Tutotonu a le CPSU. Na maliu o ia i le 1976.
Andrei Gromyko
Na fanau o ia ia Iulai 1909 i le nuu o Starye Gromyki o le itumalo o Mogilev. Sa galue o ia i le 13 tausaga i luga o le faasee, faatasi ai ma lona tama. Na su'esu'e ma le manuia, aua o le galuega fa'aalia o le Failautusi muamua o le Komsomol, ona sosoo ai lea ma pati, cell. Na faauu o ia mai le Minsk Economic Institute. Sa galue o ia o se faatonu o se a'oga i tua. I le avea ai ma se tasi o tupulaga talavou sili ona malosi, na auina atu o ia e suesue i le Academy of Sciences of the BSSR o se tamaititi faauu, ona siitia atu ai lea i Moscow. O le fa'aauau pea ona fa'atinoina le a'oa'oga a le tagata lava ia, na ia mafaufau foi e uiga i le galuega a se pailate a le militeri, ae le'i pasi i le matua. I le 1939, na ou o'o ai i galuega fa'apisinisi, ona sa ou iloa le Igilisi. Sa i ai se tupuga mai le tupuaga, o lona uiga, i le tele o auala, na faatulagaina le Komiti Tutotonu Tutotonu. O ia o se tagata aloa'ia aloa'ia, fa'aaloalo mo lona tomai ma tulaga manino. I le 1957 ma mo se umi e 28 tausaga , Andrei Gromyko avea auauna fafo. Na maliu o ia i le 1989.
Grigory Romanov
Sa fanau mai o ia i le 1923 i le nuu o Zikhnovo, Novgorod i le itu o tagata o le nu'u. O le taua o se faailoga, talu mai le 1944 - o se tasi o le pati. Maualuga a'oa'oga o le Leningrad Shiping Institute. Atiae se matata i luga o le pati - i le 1970 na avea ai o ia ma Failautusi Muamua o le Komiti Faaitulagi a Leningrad o le CPSU. Mo le luasefulu tausaga, o se tasi o le komiti Tutotonu o le CPSU, o se vaega o le Politburo, sa pule i le vaega-militeli. O ia o se ta'ita'i faigata ma lē fa'amalosia. Na litaea o ia ina ua uma ona tofia i le tulaga o le Failautusi Aoao o le MS. Gorbachev. Se penisini patino. Na maliu o ia i le 2008.
Dmitry Ustinov
Na fanau o ia i Samara i le 1908 i se aiga matitiva ma lautele o aiga. Sa galue o ia i le 10 tausaga, i se tulaga tutusa sa ia suesue i se mea e u'amea. I le sefulu o ona tausaga, na ia fa'afeso'ota'i lona tulaga i le 'autau, ma auai i vaega o tagata o le malo o Soviet mai le au faomea i Basmati i Uzbekistan, lea na siitia ai lona aiga e sosola ese mai le fiaai ma le mativa. I le 19 o ona tausaga na auai ai o ia i le Polshevik Party. Na ia mauaina lana tipiloma i aoaoga maualuga i Leningrad. Na vave ona ia fausia lana galuega - i se taimi lata mai ao lei amataina le taua, na avea ai o ia ma Komesina o Auupega a le Soviet Union. Na fa'atautaia i le pito i tua o le militeli, na tuuto faamaoni i le pati, ma na ia maua ai le tulaga o le Ofisa Sili-Aoao. Ina ua mae'a le taua, sa tumau i le tulaga o le Minisita o le puipuiga seia oo i lona maliu i le 1984.
Mikhail Gorbachev
O se tama tama, o Mikhail Gorbachev na fanau i le 1931 i le Tervropol Territory. Mai lona la'ititi na faigaluega i le fanua. Silver medalist, ina ua maea le faauuga, na ulufale atu o ia i le au tulafono a le Iunivesite a le Setete o Moscow. Na auai o ia i le Komsomol i le Iunivesite, ma ina ua maua lona tipiloma o aoga maualuluga na ia amata ona galue o se failautusi o le Komiti a Stavropol City o Komsomol. Ua toe maua foi se faapitoa o le tamaoaiga o mea tau tamaoaiga. O le manuia o le atiina ae i luga o le laina o le pati, o Mikhail Sergeyevich e le o toe mamao ona maua lea o ia i Moscou, ma o lona taunuuga i le lumanai o le a le fesoota'i ma le laumua. I le 1978, avea ma sui o le CPSU, i le matafaioi a le failautusi a le Komiti Tutotonu e vaavaaia le faatoaga a le Iuni. O ia o se sui o le Politburo i lalo o Brezhnev.
Nikolay Tikhonov
Na fanau mai o ia i le 1905 i le itumalo o Moscow, Petrovo-Dalnee. O le tama o Nikolai sa galue o se enisinia. Na mulimulita'i le tama i ona tulagavae - a'o su'esu'e i le aoga fa'apitoa o feso'ota'iga, ona fai ai lea o ia o se enisinia i Dnepropetrovsk. I le taimi o le taua, sa avea o ia ma faatonu o laau toto metotia, ina ua uma ona nafa ma le pisinisi o paipa e avea ma Minisita o Ferallurgy. Sa amata le tuputupu a'e o le galuega i le mae'a ona o'o mai o le pule a Brezhnev, ma o ia na masani lelei ia Tikhonov talu mai le 1930. Sui-Palemia o le Union Government, sui auai o le CPSU Central Committee, muamua sui palemia, ma talu mai le 1979 - Sui o le Politburo. I le 1980, na umia ai e Tikhonov le tulaga maualuga o le Taitaifono o le Fono a Minisita o le CCCP. Fa'asalaga le fa'amoemoe ma le teenaina o le fa'alavelave. Ta'u lana pou i le taunuu mai o Mikhail Gorbachev.
Konstantin Chernenko
Na fanau o ia ia Setema 1911 i le nuu o Bolshoy Tes i le itumalo o Yenisei. Talu mai lona la'itiiti sa ia galue malosi. I le 1929 o se sui auai o le Komsomol, na galue o ia i le matagaluega o le fa'anoanoa o le fa'alapotopotoga o le Komsomol. I le 1930 na ia ulufale ai i le galuega a le NKVD tuaoi o le tuaoi ma e le'i umi ae avea ma ana taitaiau. Ona sosoo ai lea ma le vaega o le vasega Bolshevik. I le taimi o le Taua Tele Patriotic, na ia faauu ai mai le Aoga Maualuga a le Matāgaluega, ona faigaluega loa lea o se failautusi o le komiti a le komiti faaitumalo i Penza. Ina ua mavae sina taimi, Konstantin Chernenko faaliliuina atu i Moldova, lea sa ia feiloai ma Leonid Brezhnev. O Konstantin Ustinovich o lana pati i le lagi maualuga, ma i le 1978 na ia auai i le Politburo. Na filifilia e avea ma Failautusi Aoao o le CPSU Central Committee ina ua mavae le maliu o Andropov, ae na tumau pea i lenei tulaga e sili atu ma le tausaga. Na maliu o ia i le 1985.
Heydar Aliyev
Na fanau i le 1923 i Nakhichevan, Azerbaijan SSR, na maliu o ia i Amerika i le 2003. O le tama lona fa i se aiga toatele o se tagata faigaluega i le auala nofoaafi. O le mea uma lava, e toavalu tamaiti o Heydar. Na faauu o ia mai le kolisi a'oa'oga, ma fuafua e fa'aauauina ana a'oa'oga i le au tusitala o le Institute of Industry i Baku, ae na taofia le taua. Talu mai le 1941, o Aliyev o lo'o galulue i ofisa o le malupuipuia o le setete: muamua o se ulu o le matagaluega o le NKVD. A mae'a ona pasi atu a'oa'oga toe fa'aleleia ma auai i tulaga o le CPSU (B.), o le a avea o ia ma ulu o le Matagaluega Lima a le Matagaluega o le Setete o le Setete o Azerbaijan CCP. Na matua manuia i le tulaga o le atamai i fafo. I le 1969, na filifilia ai o ia e avea ma Failautusi Muamua a le Komiti Tutotonu o le Palemene o le Azerbaijan SSR, na ausia ai le manumalo i le tau faasaga i faiga paga i luga. I le taimi o le nofoaiga a Aliyev, na ausia ai e le Azerbaijan le tuputupu ae o le tamaoaiga. O ia o le pule o le inisinia, masini malamalama, alamanuia felauaiga. Ina ua mae'a lana faamavaega i le 1990, na toe foi atu o ia i lona atunuu.
Similar articles
Trending Now