Meaai ma meainu, Sokolate
O le talafaasolopito o le koko vevela
e mafai ona vaaia koko vevela i aso nei e pei o se auala sili lea e faia ai fanau ina ua mavae se aso i le malulu ao taalo polokiona po sledding, ae o ia o se puna o le malosi ma le soifua maloloina mo le faitau afe o tausaga.
O le inu muamua sukalati
O le talafaasolopito o sukalati na amata i Amerika Tutotonu. amata ona faatupulaia laau koko siomia 3-4 afe tausaga ua mavae, o le ituaiga o le Olmecs, oe sa nonofo i le vaega i saute o le i aso nei Mekisiko. Ae muamua ua tuuina atu le sukalati i se faiga mausali, e pei ona masani ai e vaai i ai i le taimi nei. Nai lo o le koko nutimomoia fua ma fefiloi ma vai ina ia maua ai se ituaiga o faapipii. Sa avea le inu muamua sukalati. Ina ia faia se paluga frothy, ua liligi mai le tasi ipu i le isi pakete tele o taimi. Na maua e lenei inu faaleleia lagona ma faateleina ai le malosi. O nei aafiaga lelei ua taitaiina atu ai i le mea moni e faapea o le amata ona talitonu Olmecs i le meatotino faataulāitu, o le inu, ina ia vave ai sa faaaogaina le tagata e taua mo le sauniga paia.
Faailoga o le mana o le Montezuma
Mai le inu sukalati Olmecs pereshol i le malo Mayan, lea e siitia ai i le Aztecs. Latou i aso nei paionia sili ona lauiloa o le koko vevela. Iloa taitai Aztec Montezuma II manaomia pi koko avea o se saafiafiga mai faatoilaloina tagata. Ia inu foi se ipu koko vevela i aso uma e faaalia ai lo latou mana ma le tamaoaiga. I le faaopoopo, e faatagaina le sukalati e inu na o ia i latou mataupu oe na tauaveina le tautua faamiliteli.
Ina ua uma tagata collided Hernan Cortez ma le Aztecs, o se tasi o fitafita Spaniard faamatalaina se fia iloa le alofa inu koko Montezuma, faapea foi ma lona auala o le sauniuniga ma le vaega. Mulimuli ane faatoilaloina Cortez le Aztecs ma tatalaina le ala mo se inu lauiloa i Sepania, mai lea e salalau atu i Europa ma, mulimuli ane, o le lalolagi.
Sukalati mo militeli
Ae e le o le Montezuma se tasi lava e faaaogaina le koko vevela mo le vaegaau. I le taimi o le Taua o le Tutoatasi i le Iunaite Setete, fomai pepa faataga o le inu maʻi, o le ua manua ma le fitafita vaivai e faavave ai lo latou toe faaleleia. Foi, sa fitafita taitasi se tamai vaega o sukalati ina ia mafai ona saunia i latou lava e inu.
Sa matua faagaeetia Thomas Jefferson ma le inu i 1785 tusia e John Adams, "O faamanuiaga o sukalati mo le soifua maloloina ma le taumafa i le mafai ona faamalumalu ifo lumanaʻi lata mai le kofe ma le lauti i Amerika." A o tatou iloa, o le Amerika e lei taliaina vevela sukalati inu autu taeao, ae sa tumau se punavai taua o meaai ma mo fitafita lumanai o lē na vaega i feteenaiga militeli. I le taimi o le Uluai Taua o le Lalolagi, o le foafoaina volenitia se nofoaga latalata i le nofoaga o le taua, e fesoasoani fitafita toe maua lo latou malosi ma le faaitiitia vaivai. I nei tulaga e mafai ona aai foi se ipu koko vevela. I le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi Lua, o le Amerika faaaogaina foi le sukalati, na faaopoopo i le meaai o fitafita i le 1944.
Mo le taimi muamua i le Pole i Saute
Ae o loo faaaogaina sukalati e le gata i fitafita. Sa avea o ia faamalosia i le taimi faagaeetia faasaienisi. I le faagaeetia i le pou i Matu ma Saute i le senituri lona 20 anamua, e maua ai se suesue sukalati mafanafana vevela, meaai paleni ma le faateleina o le malosi, e ui lava sa le lava i taimi uma. Kapeteni Robert Scott ma lana au o alii e toafa taunuu i le South Pole Ianuari 17, 1912. La latou malaga umi i le tausaga atoa, ma le taimi lenei o le faavae uma o le meaai sa sukalati ma stew.
Ae paga lea, sa le lava lea meaai e tetee atu i le vaivai o le tino i le taimi o le malaga, na maliu Scott ma lana 'au o le malulu ma vaivai i luga o le ala e toe foi.
Similar articles
Trending Now