News ma Society, Siosiomaga
O le mea moni e sili ona manaia e uiga i Sepania
O se tasi o le monarchies ulumatua i Europa, o se tasi o le atunuu e sili ona matagofie o Europa po nei, e mafai ona faafiafia Sepania a fiafia, ma tagata tafafao maimoa faaleaganuu, ma le tamaitiiti o le vasega e saili ni aafiaga fou. Talisapaia, ma ili o faafiafiaga toaga ma faatosinaga o le lalolagi. mea moni mataina e uiga i Sepania, o le tu masani lea aso o toe foi atu i taimi o Roma, ua lauiloa ma le alolofa i le aso anamua.
O se tasi o gagana e lua sefulu ma le iva atunuu
Afai tatou te manatu o le gagana o se tasi o vaega sili ona taua o soo se aganuu, o se tasi e mafai ona faapea avea Sepania o le faavae o le aganuu o le atunuu e sili atu i le luasefulu-iva atunuu lea e iloa le gagana Sipaniolo o se aloaia.
O le mea moni manaia sili ona taua e uiga i Sepania, o le gagana a le atunuu o le atunuu na faaali mai i le malo o le Medieval o Castile, lea o lo o umia le vaega tutotonu o le Iberian Penisula, ma vave ona salalau atu i le lalolagi, faatasi ai ma le conquistadors Sipaniolo, e tatala mo lona tupu eleele fou.
nofoia Sipaniolo Active tau atu i le mea moni e faapea pasene ivasefulu o le tagata Sipaniolo ola nei i le Itulagi i Sisifo. Mo se faataitaiga, i Mekisiko, lea Sipaniolo o le gagana aloaia, ola e tasi le selau ma le iva miliona tagata, ao i ai i Sepania lava fasefulu-fitu miliona.
mea moni mataina e uiga i Sepania: puupuu
E ui lava o le tufatufaina ona lautele o le gagana Sipaniolo i le lalolagi atoa, Sepania lava ia e le faapea faataluã linguistically. O nisi nei o mea moni manaia e uiga i Sepania, e aoga ma faaopoopo mai i le setete tautala gagana e valu, lea e aofia ai: Sipaniolo, Catalan, Galician, Aragonese, Aran, Asturian, Basque ma Valencian, lea iloiloina nisi linguists na o se gagana o Catalan.
Taimi nei i le gagana laiti o le atunuu ua fetalaia e toalaiti lava tagata i le atunuu, e pei o le aso o Franco, o se faiga faavae a faamalosia assimilation o minorities ituaiga. Peitai, i le eighties tuai faatupu taumafai e faafouina nisi o gagana o le atunuu ma mo lenei na faatuina nusipepa ma alaleo leitio faasalalau i Catalan ma gagana Aragonese.
atunuu Basque
Taʻu atu mea moni manaia ma e le masani ai e uiga i Sepania, ae le taʻua le mea moni o matua faanaunauga separatist malosi i le atunuu. Mo se faataitaiga, i le atunuu Basque loo i ai se vaega auai nationalist o lona faamoemoega autu o loo manatu i ai o le tuueseeseina o le itulagi mai le vaega o totoe o le malo.
e le o faamalieina nationalists Basque ma le tulaga tū toʻatasi o le itulagi, e le na faia se osofaiga faatupu faalavelave i luga o faalapotopotoga o tagata lautele i Sepania, ae ua le mafai ona ausia le tutoatasi. pulea pea teritori o se tamai nuu Sepania.
mea moni mataina e uiga i le atunuu, le Basque lauiloa i ili o Europa talafaasolopito ma philology, e pei o le gagana a le atunuu o le itulagi o le talafaasolopito e le gata e faatatau i le gagana e le alofa, ae le o se vaega o le Indo-Europa vaega o gagana, lea e mafai ona tulaga ese ma lilo.
O se tasi o le monarchies matua
O le lisi o mea moni manaia e uiga i Sepania le mafai ona faia e aunoa ma le tala o le faigamalo a le tupu, lea na pulea Sepania i senituri XVlll. Atonu e foliga mai e le o se taimi puupuu mo le monarchies Europa, ae peitai, e tatau ona amanaia e faapea o loo tatou talanoa e uiga i le faigamalo Bourbon, lea ua iloa i Europa talu mai le senituri Xlll.
O le tasi lenei o le dynasties tupu sili ona anamua, o aso o toe foi atu i le tuuga o Capet - faigamalo, na faia se saofaga tele i le foafoaga o le tulaga Farani. Mo le silia ma le afe tausaga o le talafaasolopito o le faigamalo pulea i Farani, Sicily, Naples ma Sepania. Ma talu mai le 1964, o le sui o le maua faigamalo mana i luga o le Duchy Grand o Luxembourg. O lea la, e mafai ona tatou talanoa e uiga i le sootaga o le pule o Sepania ma Luxembourg.
shards o Malo
Le taimi lava e se tasi o malo sili i le talafaasolopito o le tagata ua faamuta i ai, ae na ia tuua i le manatuaina o lona tofi i le lalolagi atoa. Mai Mekisiko i le Filipaina e mafai ona maua lelei faasaoina faataitaiga o le tusiata fale colonial. Ekalesia, o taulaga ma 'olo fausia i le heyday o le mana Sipaniolo, auauna atu pea i tagata.
E ui lava o le taimi o le malo colonial ua mavae, o loo pulea pea Sepania nisi o eria e le i luga o le konetineta o Europa. Muamua lava, o loo tatou talanoa e uiga i le Islands Canary, lea o loo i ai i le Vasa Atelani ma mamao mai Aferika, i sili, o se selau kilomita.
Ae peitai, e sili atu ona tulaga ese. Mo se faataitaiga, i totonu o le teritori o le Malo o le Morocco, umia pea Sepania oganuu e lua. maua Ceuta ma Melilla se tulaga faapitoa ma e taua tele mo le malo o le gagana Sipaniolo. Latou auauna atu o se ituaiga o faamanatu o le maoae ua mavae, ma le Sepania i so o se tulaga e te le manao e tetea ma i latou, e ui lava ua faia ai ni ona faafitauli.
Ceuta ma Melilla. tuaoi Europa
aai tū toʻatasi o se vaega o le malo o le faaSipaniolo o loo i Aferika ma o loo tuaoi i le tasi itu ma le Malo o le Morocco, ma i le isi e ala i le Sami Meititerane.
O lenei e le masani ai le faataatiaga faafaafanua nofoaga aai 85000th manaomia pulega faapitoa. Ma o loo taoto ai i totonu se mea moni lava manaia e uiga i Sepania ma lona sootaga i Morocco, lea, e tatau ona totogi i le latalata faapitoa i le va o atunuu e lua e sili ona taua mo le atoa Europa Union.
A oo mai i le sootaga o Sepania ma Morocco i le uluaʻi nofoaga o le tulaʻi mai le tuuina atu o malaga faasolitulafono mai Aferika i Europa. Ina ia taofia ai le ingress o tagata fāi mai i Ceuta, fausia se pa faapitoa, ma i le taulaga aai o aoga tuaoi ma tusi folau pulea.
E uiga i le tulafono o le tuaoi lava lea e tasi e faaaoga i le teritori o se isi poluanklava Sepania - le taulaga aai o Melilla, lea na faavaeina i Vl senituri TLM. e. Phoenicians. Mo se taimi umi o le aai sa i lalo o le faafoega a le Carthaginians, ona pasia i lalo o le pule a le Emepaea o Roma, ma o le aso o se tuaoi aai o le Iuni a Europa, e pei ona manaomia mo se vaega tele o tagata sulufai mai Aferika.
O a nisi mea ua tatou iloa e uiga i lenei atunuu
I le vaega nei o le a tatou tuuina 2 10 mea moni manaia e uiga i Sepania.
numera o mea moni e tasi: e tusa lava pe ese atonu e foliga mai, ae ua i Sepania a tuaoi atoa laueleele i le Malo o Peretania. E mafaia lenei mea ona i le tumutumu i saute o le Iberian Penisula o se kolone British - Gibraltar, o le mafuaaga o le feeseeseaiga taimi umi i le va o atunuu e lua.
mea moni lona lua: o Sepania se atunuu tele, na latou nonofo tautala gagana e valu, ma o nisi o vaega o le atunuu i le sailia o le tutoatasi mo le tele o tausaga. manaomia Catalonia ma le Country Basque pule silisili ese atoa ma le tausisi i le faia o se referendum i le tutoatasi.
E mafai ona iloiloina mea moni manaia lona tolu e faapea o le atunuu o loo pulea e le ulumatua faigamalo tupu i Europa, ma ona tupu o se sootaga ma isi pulega.
Tourism: faaleaganuu ma ecological
o Sepania le lona fa taunuuga turisi sili ona lauiloa i le lalolagi, lona lua i le faasologa na o Farani, Saina ma le Iunaite Setete, ma o - le mea moni e manaia lona fa e uiga i Sepania.
I le taimi lava lea e tasi o le lisi o mea o loo manatu tofi lalolagi ma tu i le teritori o Sepania, e aofia ai le fasefulu-fa o tofiga, ma ua na o mea e tolu maualalo ifo nai lo i Italia.
Manaia mea moni numera ono: atavali Anamua papa i Europa, o loo i le itu i matu Cantabria. ua vali ana o El Castillo i ata felanulanuai, lea, e tusa ma nisi o saienitisi, sa silia ma le 40 000 tausaga ua mavae.
ua umia Sepania i Aferika ma e le gata o le gataifale ae fanua foi tuaoi ma Morocco, ma o se tasi o mea moni e sili ona manaia o le faaupufai talafaasolopito o Europa.
o Sepania se tasi o atunuu sunniest i Europa ma e mautinoa faafiafiaina alolofa matafaga. Ae peitai, faifaatoaga maua se taimi faigata, ona o lo latou taumafaiga tele e manaomia mo le tuputupu laau susu-alofa. Aua le galo ia i le toafa na o Europa o loo tu i le itulagi Sipaniolo o Almeria.
manatu manaia Iva, lea e faapea - o le toatele o ona tagata Sipaniolo le ola i Sepania, ma i Mekisiko, ma sa faia lenei faafetai e mafai i se faiga faavae colonial toaga o le Malo o le Castile.
I le faaopoopo atu, saʻo ua Sepania manatu o le atunuu e sili ona maugā o le Iuni a Europa, ona sili atu i le afa o ona teritori e pau i luga o le mauga ma plateaus, ma e oo lava i maugamu toaga i ai i le Motu o Canary.
I Sepania, manaia mea moni ma mea e tutupu e matua lauiloa i turisi, ma le tele o tausamiga, o faafiafiaga faalelotu tosina turisi mai le salafa o le lalolagi.
Similar articles
Trending Now