Faavaeina, Tala
Europa: talafaasolopito. Atunuu i Europa: lisi
O le talafaasolopito o Europa e amata i le pau o le Western Emepaea o Roma i le 476. I luga o le toega o le aupito tele tulaga faia tagata faʻalenuʻupō malo lea na avea ai o le faavae o ona po nei i Sisifo Europa atunuu. Talafaasolopito o Western Europa ua vaevaeina i vaega e fa: o le Tutotonu Ages, taimi nei ma aso nei ma le vaitaimi nei.
Western Europa Ages Tutotonu
Le senituri TA IV-V i le amataga o le tuaoi o le Emepaea o Roma e foia ituaiga Siamani. Emperors tosina tagata e fou i le galuega, ma le le iloa o se matafaioi tau i le oti o le a latou faia i le taunuuga o lo latou atunuu. Na faasolosolo malie, na faatumulia le autau a Roma ma tagata malaga mai le tagata ese, o le na i le vaitaimi o le vevesi e lūlūina ai le malo, e masani ona iloiloina o faiga faavae o sovereigns, ma o nisi taimi e oo lava i auai i le laki, enthrone lona lava henchmen.
O se gatasi o mea na tutupu na taitaiina atu ai le mea moni e faapea o le 476 taitaiau Odoacer aveesea le emeperoa Roma mulimuli Romulus Augustus, ma i faia le nofoaga o le sa avea muamua Emepaea Western Roma setete fou o Western Europa. O le aupito tele ma sili ona malosi o nei o le malo o le Franks, maua le mana o le tupu o Clovis. fuga Peak o se tulaga fou taunuu pe a le tupu Frankish Charlemagne, o lē na o le igoa o le tupu i le tausaga e 800. Lona nofoia aofia ai le teritori Italia, o se vaega o Sepania, Saxon laueleele. O le paʻu o le malo ina ua mavae le oti Karla Velikogo fuafuaina le toe atinaeina o le konetineta.
O le talafaasolopito o Europa i le faamatalaina Tutotonu Ages e le faavaeina i le tele o atunuu o le faiga feudal o le gaosiga. mana o le tupu i le amataga o le atinae ua malosi, ae ona o le faamalosia o le faanaunauga centrifugal o le tulaga o taapeape ai i se aofaiga o lo o umia eseese. I le XI-XII seneturi amata le televave o atinae o le aai, lea na avea ma faavae o le gaosiga kapitalisi.
taimi fou
Europa, o le talafaasolopito o lea e faamatalaina i le saoasaoa televave o atinae i totonu o le XV-xvii seneturi oo i se suiga moni i le sootaga socio-tamaoaiga ma faaupufai i le taimi muamua ona o le amataga o le tausaga o le Discovery. Potukale, Sepania, sosoo ai ma le Netherlands, amata Farani i se tuuga moni mo le mauaina ma le faatoilaloina o oganuu fou.
I le tulaga o le tamaoaiga, i le vaitaimi i lalo o le toe iloiloga e amata se vaitaimi o le mea ua taʻua o anamua faaputuga o tupe faavae, pe a le prerequisites mo le fetauaiga alamanuia. A paionia i masini tuuina avea Egelani i lenei atunuu ua uma ona i le xvii senituri amata ai le televave o atinae o alamanuia tele-fua. Europa, o le talafaasolopito o lea lava e le iloa se mea e pei o le poto masani atinae matuai o le gaosiga o alamanuia e tele ona o le aafiaga o le gagana Peretania.
O le epoch o fetauaiga bourgeois
O le talafaasolopito fou o Europa i le isi tulaga ua fuafuaina tele e ala i le suia o le faiga kapitalisi feudal o le gaosiga. O le taunuuga o lenei tauiviga o le faasologa atoa o fetauaiga bourgeois, lea ua sao mai i le tele o seneturi xvii-XVIII i Europa. O le talafaasolopito o nei taamilosaga e fesootaʻi lelei i le faigata o le pulega absolutist i totonu o le atunuu e tau o le konetineta - Egelani ma Farani. ua feiloai Faavaeina o le mana atoatoa o le tupu tetee malo mai le esetete lona tolu - o le bourgeoisie le taulaga, lea e manaomia saolotoga tau le tamaoaiga ma faiga faapolotiki.
O nei manatu ma faanaunauga o le vasega fou o loo atagia i le faasaienisi aganuu fou i totonu - aoaoga, o lona sui ua tuu i luma manatu o fetauaiga o le tiutetauave o le tupu i le tagata, aia tatau moni, ma isi ua avea nei teori ma mataupu faavae ideological mo le taamilosaga bourgeois. O le muamua o fetauaiga na tupu i le Netherlands i le XVI senituri, ona i Egelani i le xvii senituri. Fetauaiga i Farani o le XVIII senituri faailogaina o se tulaga fou i le atinae socio-tamaoaiga ma faaupufai o Western Europa, ona o lona ala na soloia faaletulafono le faiga feudal ma faatuina o se malo faitele.
atunuu Europa i Sisifo i le senituri XIX
Le malamalama i le uiga o le taua Napoleonic e faailoa mamanu masani, lea e aliaʻe i le tele o seneturi o le talafaasolopito o iloiloina. O le suia atoa o atunuu o Europa ona foliga ina ua mavae le Konekeresi o Vienna i le 1815, na faamatalaina ai le fou tuaoi ma le teritori o atunuu o Europa i Sisifo.
I luga o le motu autu, ua uma ona folafola atu le mataupu faavae o le legitimacy, e manaomia ai le Komiti Faatino o dynasties faaletulafono. Ae peitai, o le tupe faasili o le fetauaiga ma taua Napoleonic ua tuua o latou faailoga mo atunuu Europa. Kapitalisi gaosiga, i le foafoaga o le tele-fua alamanuia, mamafa alamanuia ua aumaia i le malae a fou o le vasega - o le bourgeoisie, lea taimi nei i luma o le fuafuaina e le gata i le tamaoaiga ae faapea foi faaupufai atinae. Europa, o le talafaasolopito o lea ua fuafuaina e le suiga o le socio-tamaoaiga fausaga, na amata i se ala fou o atinae, lea ua faatulagaina taamilosaga i Farani, suiga o Bismarck i Siamani, le soʻofaʻatasiga o Italia.
XX senituri i le talafaasolopito o Europa i Sisifo
Le senituri fou na faailogaina i taua matautia lalolagi e lua, lea toe taitaiina atu ai i se suiga i le faafanua o le konetineta. Ina ua uma le iuga o le taua muamua i le 1918 raspalis malo aupito tele, ma o latou nofoaga na faia setete fou. Amata ona atiina ae blocs militeli-faaupufai, lea mulimuli ane na i ai se matafaioi maʻoti i le Taua Lalolagi Lua, o le mea e tutupu autu lea na tupu i le pito i luma Soviet-Siamani.
Ina ua uma lana faauuga ua avea i Sisifo Europa a e tupu mo le tolauapiga kapitalisi tetee i le Soviet Union. E na foafoaina e faalapotopotoga faaupufai tele e pei o le NATO ma le Union i Sisifo i Europa i le tetee i le aulape Warsaw.
atunuu Europa i Sisifo i le aso
Mo le atunuu o Western Europa taliaina i atunuu e 11: Belgium, Austria, Peretania Tele, Siamani, Aialani, Luxembourg, Liechtenstein, Monaco, Netherlands, Suitiselani, Farani. Ae peitai, ona o mafuaaga faaupufai i totonu o lenei lisi ua faia e aofia ai Finelani, Tenimaka, Italia, Sepania, Potukale, Eleni.
I le XXI senituri i le motu autu faaauau pea tulaga i tuufaatasia faaupufai ma le tamaoaiga. O le Iuni a Europa, o le vaega Schengen saofaga atu i le soʻofaʻatasiga o setete i vaega eseese. Ae peitai, i nei aso o loo i ai faanaunauga centrifugal o le tele o setete oe mananao e mulimuli i se faiga faavae tutoatasi, e tusa lava po o le faaiuga a le Iuni a Europa. O le tulaga e gata ai o loo faailoa i le aofai faatupulaia o feteenaiga matuia i le sone euro, ua aggravated e faiga malaga ua faateteleina i tausaga talu ai nei.
Similar articles
Trending Now