FaavaeinaTala

Fetauaiga i Farani (1848-1849 biennium)

e le mafai ona manatu se tasi o le mea na tupu i le talafaasolopito e aunoa ma le talaaga o le faailoaina o le vaitaimi. E faapea o le Fouvalega Farani o le 1848-1849 ua inextricably fesootai i le mea na fuafuaina e le lagona o le senituri XIX.

Somersault XIX senituri

Seia oo i le faaiuga o le atunuu XVIIII senituri tumau se Malo Faitupu aiai, e faatusa e le faigamalo Bourbon. Ae peitai, o le taʻamilosaga i Farani i le 1789 sa avea ma pogai o le pau o le faiga faaupufai masani ma le faatinoga o le Tupu XVI Louis. I le 1792 folafola mai e le atunuu na o se malo faitele.

Ae na le faamanuiaina i le aafiaga muamua lava faatemokarasi. faamalosia le pau o le Malo Faitupu isi atunuu Europa e tuufaatasia ai e faasaga i le Republic Sili. ua tuufaatasia i le Kamupani o le fuainumera charismatic o Napoleon tautino Bonaparte lava tupu i le 1804 iu lona faalauteleina i Europa i le toilalo. Toilalo i Rusia, faapea foi i Leipzig ma Waterloo tuu se iuga i lenei malaga. na faaaunuua Bonaparte i St. Helena, ma ua amata lona atunuu Toefuataiga o le Bourbon (1814 -. 1830 gg).

faiga faavae Reactionary o le malo ma lona taumafai e toe foi le poloaiga matua faamalosia le vaega bourgeois o le sosaiete i fouvale. O le Fouvalega Iulai i Farani i le 1830 fuli le taʻutaʻua pe e X Charles ma aumaia i le nofoalii o lona tausoga mamao Louis-Philippe. Riots i Paris toe faafoi e rumble salafa o Europa ma taitaiina atu ai i le vevesi i Siamani ma Polani.

o nei mea uma o sootaga i se tasi filifili ma atagia le talutalu faigata o le sosaiete i le atunuu. I lea tulaga, o le taʻamilosaga i Farani i le 1848 - E leai se tuusaunoaga. Sa ia na faaauau pea le faagasologa foia na tupu i le senituri XIX.

sauaga o le bourgeoisie

tutusa toilalo uma o Louis Philippe i le nofoalii i le natura. "Tupu bourgeois", oe na o mai i le mana i luga o se galu o le uiga matamau i le lalolagi, le aluga o taimi, e sili atu ma sili atu ona ia alu ese mai le faiga faavae na faamoemoeina mai ia te ia. o le mafuaaga mo le fetauaiga lenei i Farani.

Pea tulaga tiga ma le aia tatau e palota, lea tauivi talu mai le tautoulu o le Bastille. E ui lava i le mea moni e faapea o le aofai o tagata ma lenei avanoa tupu, o lo latou numera e lē silia le 1% o le faitau aofai atoa. I le gata i lea, ua faailoa atu le manaoga, e tusa ai le equivalence o palota faalēaogāina. O lenei, na fuafuaina le taua o le tagata palota taitoatasi e tusa ai o ana tupe maua ma totogi lafoga i le faleteuoloa. O lenei taualumaga e ua matua faavaivaia tulaga o le bourgeoisie laiti leiloa le avanoa e puipui lo latou aia i le Palemene ma taofia ai tagata o le faamoemoe, lea na aumaia le Fouvalega Iulai i Farani.

O se tasi o amioga uiga o le tupu o le accession i le faiga faavae i fafo o le Agaga autau, lea e aofia ai Rusia, Perusia ma Austria-Hanikeri. nei setete uma sa monarchies aiai, ma a latou autau lobbied le aia a le tamalii, pa i le mana.

Faiga tauvalea Malo Faitupu Iulai

tino Fono o le tulaga lava e tatau ona tumau tutoatasi o le pale. Ae peitai, i le faatinoga, o loo solia pea lenei mataupu faavae. faalauiloa tupu e faifeau sui ma o latou lagolagoina. O se tasi o tagata sili na o le sasaʻa sa Fransua Gizo. Na avea o ia Minisita o le totonu, ma mulimuli ane le ulu o le malo ma puipuia malosi o le fiafia o le tupu i le tino autu o le mana.

outlawed Gizo Republicans, e manatu i le tau faamatau autu ona e okaina. I le faaopoopo atu, o se protege o tausia faamaoni Louis-Philippe i le pisinisi o le Malo, faatuatuaina i latou o poloaiga tele tulaga (eg i le fausiaina o railways). mana tausi "latou" ma pala blatant - mafuaaga autu o le Fouvalega i Farani.

O faiga faavae ai se aafiaga le lelei i le olaga o le proletariat, o le mea moni aveesea o le avanoa e talosaga tetee i le Ao o le Malo. dulled Populism tausaga muamua tupu feteenaiga ma le strata i lalo o le faitau aofai o tagata, ae i le faaiuga o le nofoaiga a lona ua le fiafia. I faapitoa, na tuuina atu ia te ia le fetaomi atu i le igoa tauvalaau pepelo "-tupu pea" (tupu i luga o le tausaga e sili atu ma sili atu tuchnel).

banquets reformists

ua noatia lona amataga vave o le taʻamilosaga i Farani i poloaiga, Fransua Gizo, o le faasā fonotaga e sosoo ai o le tetee. Aso freethinkers o le taimi na o le pepa faatumu o banquets, lea na avea o se tasi o le faatusa o le vaitaimi. E pei o le atunuu sa i ai ni tapulaa i le saolotoga o le faapotopotoga, lagolagoina le toe fuataiina o palota faapotopoto i laulau faigaʻai. O banquets reformists ave se uiga vaega tele, ma le toe faatagaina o se tasi o latou faaosoina uma le sosaiete aai tetele. O le mea sese o le malo ma le taufaamatau e faaaoga le malosi i le tulaga o le lē usiusitai.

I le aso o le tausamiga faasaina (Fepuari 22, 1848) tu le faitau afe o Parisians i le barricades i le auala. Gizo taumafai e tafieseina e le demonstrators le faaaogaina o le National Leoleo mafai: o le musu o ia e le afi autau i luga o le tagata, ma o nisi o le ofisa ma itu uma i le tetee.

Faamavaega ma le lafoaia

O lenei faasologa o mea na tutupu faamalosia Louis Philippe e talia ai le faamavaega a le malo i le aso nei, 23 Fepuari. Sa tonu ai o le faifeau fou o le a faapotopoto lagolagoina Gizo o le suiga. E foliga mai na taunuu i se maliega fetuunai i le va o le malo ma tagata. Ae o lena po sa i ai se mea matautia. A leoleo leoleoina le fale o le Matagaluega o Mataupu Tau Lotoifale, fanaina le motu o tagata.

suia le fasioti tagata le faaupuga. O lenei, mai le manaomia Louis Philippe lafoaia. Te le o mananao e faaosooso taunuuga, 24 Fepuari, abdicated le tupu. Le poloaiga mulimuli ia faasilasila atu o lona sui atalii o lona atalii. sa le manao e vaai i le fouvale i luga o le nofoalii o le Tupu o le sosoo ai ma le aso e sosoo ai gau i le Maota o Sui Tofia, pe afai o le faaiuga e uiga i le faasologa o le mana. Lea na filifili ai e folafola atu le atunuu o se malo faitele. manumalo Fouvalega Farani.

toe fuataʻiga

I le aso muamua o lana malo tumau sa e foia ai le feeseeseaiga i le sosaiete. O manaoga autu o le fouvale o le faatomuaga o le aia aoao. filifili le Sui Tofia ina ia tuuina atu le aia tatau e palota ai ua oo atu i le faitau aofai o tagata o le tane atoa o le atunuu 21 tausaga le matua. O lenei le toe fuataiina o se laasaga moni i luma. O le saolotoga e mafai ona mitamita ai o so o se atunuu i le lalolagi.

I le taimi lava lea e tasi na manaomia ai le proletariat o galuega o loo maua ma lelei totogi. I lenei iuga, o le faatuina o le mafutaga faaleaoaoga o le atunuu lea e mafai ona maua se galuega e tagata uma. Totogi muamua 2 francs i le aso fetaui le aufaigaluega, ae i luga o le tau o le mafutaga faaleaoaoga e fesoasoani e le mafai ona tuuina atu i le Malo. E ala i le taumafanafana o le saofaga a le Malo sa faaitiitia ma suiga mulimuli ane sa faaleaogaina atoa. Nai lo lena, o le aoaoga ua ofoina atu i le faigaluega e auai i le 'au, po o le sii i luga o le tamaoaiga o le itumalo.

Le taimi lava lena, ona tofitofi ai riots. sa ufitia Paris ma toe barricades. E le o toe malo pulea ai le tulaga ma e auina atu i 'au i le tupe faavae. Sa manino e le i ae le Fouvalega Farani, ae o lona toe faiga e matuai tiga lava. O le taofiofia o le aufaigaluega 'fouvale, lea na taitaia e Aoao Cavaignac, na iʻu ai i le faitau afe o manumalo. Toto i luga o le auala o Paris faamalosia le taitaiga o le atunuu i se taimi e taofi le toe fuataʻiga.

Faiga palota 1848

E ui lava i mea e tutupu i le taumafanafana, o le a faia pea faiga palota peresitene. na tupu ia Tesema 10 ma e tusa ai ma le taunuuga o lona leʻi mafaufauina manumalo ma le 75% o le lagolago manumalo Lui Napoleon palota.

O le fuainumera o le atalii o le uso o le vavau fiafia le emeperoa o le alofa o le lalolagi. E oo lava i le taimi o le nofoaiga a Louis Philippe, o le taumafai emigre muamua e faoa faamalosi ai le mana i le atunuu. I le 1840, na ia pau i Boulogne; i tele lona itu ofisa o le vaegaau. Ae peitai, na pueina a usurper lē mafai e le vaegāʻau lotoifale ma tuu i luga o le faamasinoga.

E ese mai i le faaaloalo atoatoa i ituaiga uma o revolutionaries maua Louis Napoleon na o se faasalaga le olaga i le falepuipui. Ae peitai, sa le faatapulaaina i le latou aia tatau: e tusi saoloto ma maua ai tusiga, sa ou maua tagata asiasi.

Le tulaga o le pulega o pagota faatagaina o ia e manumalo ai i le tausiga pe a uma le faatoilaloina o le Malo Faitupu. O le tele o palota mo le auai i le lautele ma tagata faigaluega, i totonu o lea fiafia salalau le faaaloalo ma le manatua le suafa o Napoleon o le taimi o le malo.

Fetauaiga i Farani 1789 - 1792
Republic Farani Muamua 1792 - 1804
Malo o Farani Muamua 1804 - 1814
Bourbon toefuataiga 1814 - 1830
Malo Faitupu Iulai 1830 - 1848
Republic lona lua 1848 - 1852
malo lona lua 1852 - 1871

Aafiaga i Europa

e le mafai ona tumau aloof Europa mai na faiga, lea e aumaia ai se isi fetauaiga i Farani. Muamua o le le mautonu uma salalau i le Austro-Hungarian Malo, lea na tupu e le gata i le faigata faaupufai o le faiga, ae sa i ai se feteenaiga i le va o le tele o atunuu, lotogatasi i se tulaga tele lava.

O le fetauaʻiga na tupu i le tele o itumalo o le atunuu o Hungary, Lombardy, Venice. e tutusa manaoga: tutoatasi, faatuina o saolotoga tau le va, o le faaumatiaga o le toe vaega o feudalism.

A o se bourgeois fetauaiga tuuina mautinoa vaega faamalieina i Farani o le faitau aofai o tagata i le Iunaite Siamani. O mea na tutupu uiga tupito lea o le Siamani o se manaoga o le tuufaatasia tetee atunuu eseese. manuia vailauga o le fonotaga a le Palemene aoao - Frankfurt le Palemene faapea foi ma le soloia o faʻasenesoga.

E ui i lea, na taofia faitio le Europa, ma o mai ia ma faameanoaina, ae e aunoa ma le ausiaina o taunuuga moni. toe faamaonia faʻatasi O le taua bourgeois i Farani ina ia sili atu ona faamanuiaina nai lo tuaoi taumafaiga le faamanuiaina. I nisi o atunuu (eg le UK ma Rusia) E leʻi i ai se faafeagai matuia i le mana, e ui lava o le mafuaaga faamoemoega mo le faamalieina o tagata vaivai o loo misi i soo se mea.

Taunuuga o le i Farani

Fouvalega i Farani, o le laulau e aofia ai le tele o vaitausaga o le senituri XIX, ua lē mafai ona faia tuutuuga mo se faiga faaupufai fale o manu. Afio i le mana Lui Bonapart mo le tele o tausaga o lana au peresitene, sa mafai lava ona ia umia se manū ma tautino atu o ia lava emeperoa. Malo ua faia e se tasi e sili atu matasele i lona atinae ma ua toe foi atu i ni nai tausaga ua mavae. Ae peitai, na oo mai tausaga o le malo i se iuga. Aafiaga i le 1848 ua faatagaina le atunuu ina ua mavae le toʻilalo i le taua ma Perusia e toe foi i le faiga republican.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.