Faavaeina, Kolisi ma iunivesite
O le malosi saisaitiaina o le vaega faaogatotonu len¯ao atomika: Fua Faatatau, ma o le faamatalaga taua
nuclei atomika taitasi matua e aofia ai so o se mea vailaau o se seti faapitoa o protons ma neutrons. o lo o umia faatasi i latou e le mea moni e faapea fasimea tuuina atu i totonu o le noatia ai le malosi o le vaega faaogatotonu len¯ao atomika.
A uiga vaega o le malosiaga faaniukilia o le tosina atu o lo latou lava mana sili mo se mamao laiti matua (e uiga i le 10 -13 cm). Faatasi ai ma le faateleina o le mamao i le va fasimea ma le malosi o le tosina atu o loo vaivai i totonu o le atomu.
Lauga i luga o le noatia ai le malosi i le vaega faaogatotonu len¯ao
Afai tatou te vaai faalemafaufau o loo i ai se auala e tuueseeseina ai se tasi e se tasi mai le vaega faaogatotonu len¯ao, protons ma neutrons o se atomu, ma tuu i latou i se mamao e le noatia ai le malosi o le vaega faaogatotonu len¯ao atomika faamutaina le taotoga, e tatau ona matua faigata lava le galuega. Ina ia aveese le kernel o lona itumalo atomika, e tatau ona tatou taumafai e faatoilaloina le malosiaga intra-atomika. O nei taumafaiga o le a alu atu e tuueseese le atomu i nucleons loo i ai. O le mea lea e mafai e faamasino e faapea o le malosi o le vaega faaogatotonu len¯ao atomika e itiiti ifo nai lo le malosi o le fasimea o lea e aofia ai.
E tutusa ma le vaega tele o le vaega tele vaega subatomic o le atomu?
I le 1919, suesue aoaoina e fua ai le vaega tele o le vaega faaogatotonu len¯ao atomika. Tele o taimi, o le "mamafa" e ala i masini faapitoa faapitoa, lea ua valaauina spectrometers vaega tele. O le mataupu faavae o le faagaoioiga o sea masini ua e faatusatusa le uiga o le lafo faatu o le fasimea i le toʻatele eseese. I le faaopoopoga, o nei fasimea maua le totogi eletise e tasi. Fuafuaga faaali oi latou fasimea ia ua fua faatatau eseese o vaega tele agai i trajectories eseese.
maua e saienitisi o aso nei ma le sao tele le toʻatele uma nuclei ma o latou faaitumalo protons ma neutrons. Afai tatou te faatusatusa le mamafa o se kernel faapitoa faatasi ai ma le aofaiga o le toʻatele o le oneone o loo i ai i ai, o le liliu atu i tulaga taitasi ua tele le vaega tele o le autu nai lo le vaega tele lava o protons ma neutrons tagata taitoatasi. O lenei eseesega o le pe tusa o le 1% mo vailaau taitasi. O le mea lea e mafai ona faaiuina e le noatia le malosi o le vaega faaogatotonu len¯ao atomika - o le 1% o le malosi o lona filemu.
Le meatotino a malosiaga faaniukilia
O le neutrons o loo i totonu o le vaega faaogatotonu len¯ao, sosola ese mai le tasi le isi e ala i malosiaga Coulomb. Ae i le atomu lava lea e tasi e le pauu ese. e faafaigofieina lenei mea e ala i le afioaga o le au faatosina va fasimea i le atomu. O nei malosiaga, lea ua i se tulaga e ese mai i le mana, e taʻua faaniukilia. Ma le fegalegaleaiga o neutrons ma protons taʻua fegalegaleaiga malolosi.
Faapuupuu, o le meatotino o le malosiaga faaniukilia ua taua e faapea:
- O lenei moliaga tutoatasi;
- faatino le gata i le mamao pupuu;
- ma faatumau, lea e malamalama faatumauina latalata tasi i le isi na o se vaega faapitoa o nucleons.
E tusa ai ma le tulafono o le faasaoina o le malosi, i se taimi ua fesootai fasimea faaniukilia, ei ai se faamatuu atu o le malosi i le tulaga o le leisa.
Le noatia ai le malosi o nuclei atomika: o le fua faatatau
Mo le fuafuaga taua le faaaogaina o se fua faatatau e tutusa ai:
E b = (z · m p + ( AZ) · m -M n i) · c²
Iinei E i lalo o le noatia e faatatau i le noatia ai le malosi o le vaega faaogatotonu len¯ao; c - saoasaoa o le malamalama; o z le aofai o protons; (AZ) - o le aofai o neutrons; m p faaalia ai le vaega tele o a proton; ma m n - vaega tele o le neutron. i M o le mamafa o le vaega faaogatotonu len¯ao atomika.
O le malosi i totonu o le nuclei o mea eseese
E iloa ai le malosi o le faaniukilia noatia, faaaoga le fua faatatau lava lea e tasi. Fuafuaina e ala i le fuafaatatau noatia le malosi e pei ona taʻua muamua, e le sili atu i le 1% o le malosi atoa o le atomu po o le malosi o totoe. Ae peitai, i le latalata suesuega sa liliu atu o lenei numera ua eseese lava i le soloaiga mai mea e mea. Afai e te taumafai e fuafuaina ana tulaga faatauaina tonu, o le a faapitoa lava e ese mai le mea ua taʻua o le malamalama nuclei.
Mo se faataitaiga, e noatia le malosi i totonu o le atomu hydrogen o le o, ona e na o le proton tasi. Le noatia ai le malosi o nuclei feulaina i le kesi a 0,74%. I le totonugalemu o se mea ua taʻua o tritium, o le a tutusa lenei numera i 0,27%. I le okesene - 0,85%. I le vaega faaogatotonu len¯ao, lea e uiga i le onosefulu nucleons o le malosi noatia atomika a uiga i 0,92%. Mo nuclei ma mamafa, o lenei numera o le a faaitiitia malie e 0,78%.
Ina ia iloa le malosi noatia faaniukilia o feulaina i le kesi, tritium, okesene, po o se isi mea faaaogaina le fua lava lea e tasi.
Ituaiga o protons ma neutrons
O le mafuaaga autu o nei eseesega e mafai ona faamatalaina. Suesue iloa nucleons uma, lea ua aofia ai i totonu o le vaega faaogatotonu len¯ao, ua vaevaeina i ni vaega se lua: luga ma totonu. Internal nucleons - oi latou o loo siomia i isi protons ma neutrons mai itu uma. o loo siomia ai le luga ia i latou na o mai i totonu.
O le malosi saisaitiaina o le vaega faaogatotonu len¯ao atomika - se malosiaga o loo faaalia atili i le nucleons totonu. Se mea auala foi faapena, ma e tupu pe a le laualuga aveesea le suavai eseese.
E toafia nucleons i se vaega faaogatotonu len¯ao ua tuuina
Na maua o le aofai o le lotoifale nucleons aemaise maualalalo i le mea ua taʻua o le malamalama nuclei. Ma oi latou e auai i le vaega o le malamalama, e toetoe lava le nucleons uma e manatu i ai e papaʻu. E talitonu o le noatia le malosi o le vaega faaogatotonu len¯ao atomika - o le aofaiga e manaomia e tuputupu ae ai ma le aofai o protons ma neutrons. Ae e oo lava tuputupu ae, e le mafai ona faaauau e faavavau. Pe a ni isi o nucleons - ma e mai le 50 i le 60 - e oo mai i aafiaga o se malosi - latou repulsion eletise. E tupu lava e tusa lava pe le noatia ai le malosi i le vaega faaogatotonu len¯ao.
Le noatia ai le malosi o le vaega faaogatotonu len¯ao atomika i mea eseese e faaaoga e saienitisi ina ia faamalolo malosiaga faaniukilia.
O le tele o saienitisi o loo e naunau i taimi uma i le fesili: o fea e le malosi pe a fiuse nuclei malamalama i mamafa? O le mea moni, e tutusa lenei tulaga e fission atomika. I le faagasologa o fusion o le malamalama nuclei, e pei ona tupu i le cleavage o nuclei mamafa faia i taimi uma se ituaiga malosi. Ina ia "maua" mai le malamalama nuclei nucleons uma ua i ai i latou, e tatau ona faaaluina e itiiti ifo le malosi nai lo le tasi e tu mai pe a tuufaatasi. moni foi o le faamatalaga talanoa. O le mea moni, o le tuufaatasia o le malosi lea ua pau i luga o se iunite patino o vaega tele, e mafai ona sili atu le mana fission patino.
suesueina saienitisi faagasologa fission
O le faagasologa o fission faaniukilia na maua e saienitisi Hahn ma Shtrasmanom i le 1938 tausaga. I totonu o le pa o le iloa Berlin Iunivesite o le suesue vailaau i le faagasologa o le uranium osofaiga isi neutron, ua liua i elemene pupula, o tutu i le ogatotonu o le laulau faavaitaimi.
O se saofaga tele i le atinaeina o lenei fanua o le malamalama ua faia ma Liza Meytner, fuafuaina faʻatasi lona kegi e suesue faatasi le radioactivity. faatagaina Hahn Meitner e galulue i luga o le tulaga o le a faia a latou suesuega i le potu i lalo ma aua le a aʻe i le fola pito i luga, o se mea moni o le faailoga tagata. Peitaʻi, e leʻi taofia ai lenei ina ia ausia ai le alualu i luma taua i le suesuega o le vaega faaogatotonu len¯ao atomika.
Similar articles
Trending Now