News ma SocietyFaiga faavae

O le auiliiliga o le tulaga o le malo o Italia ma lona talafaasolopito

I le teritori o le penisula Apennine setete tulai lava le amataga. Long luma o lo tatou vaitaimi, o nei fanua sa le malo anamua o le Etruscans ma le Latins. Se pepa faatumu o le malo i Italia suia mai le senituri e senituri. Sa i ai foi le Malo ma le Malo Faitupu. TLM i le 476 tausaga avea Italia le ogatotonu o le Emepaea o Roma malosi lona teritori faaloaloa mai North Aferika i le Motu o Peretania, mai le Atalani i le talafatai Sami Black. Sa i le taimi o lenei ua atiina ae o aoaoga a le Malo le tulafono a Roma ina ua taʻua. E avea pea o le faavae o jurisprudence nei.

faaauauina talafaasolopito

Faatasi ai ma le pa'ū o le Emepaea o Roma, lagona pea le tagata o le penisula ua suitulaga o le malosiaga tele. E le gata o le aia tatau o le malo anamua e avea ma faavae e tusi Kutyumov (Law Tulafono), ae o se pepa foi o le malo. Italia e pei e le oi ai se tulaga, ae le fia inu tele mo soʻofaʻatasiga i le Roma Faalua. Ae peitai, na avea ma laumua o le Emepaea Western Aachen ma East - Constantinople. na fragmented lava Italia i le tele o setete. Ma le ituaiga o pulea faaagafesootai ma faaupufai e matuai eseese lava i latou lava - mai le taulaga communes ma Ripapelika e feudal duchies ma itumalo. Faamatilatila le Pope Setete i lona itu a le Roma pope sa le gata o se pule faalelotu, ae faapea foi a alii faalelalolagi.

Italia ma le "Spring o Malo"

O le fragmentation faaupufai o le atunuu ua taitaiina atu ai i osofaiga tele i lona teritori mai tuaoi tagata tiotio - Austria, Farani ma Sepania. ua avea foi ma se taulaʻiga mo osofaiga faasaga i Ottoman Turkey. O le ogatotonu o le senituri XIX, le tele o eria o Italia po nei na pueina e le Malo o Austro-Hungarian. "Spring o Malo" (1840) e fatuina se Tulafono Piedmontese, faaaogaina i lalo o le auspices o le Tupu o Charles Albert o Turin. E ulozhenie taʻua mulimuli ane e ala i le suafa o le foafoa o Albertine faavae, o le na avea ma faavae o ituaiga o aso nei o le malo i Italia.

Referendum 1946

Talu ai e mafai ona suia le Faavae Albertine e sui o le Palemene, sa faatinoina suiga o tulafono i le 1922, ma ua avea ma Italia a tikitato fasisi. Ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi Lua i le referendum, lea na faia i le aso 2 Iuni, 1946, o le tagata o le atunuu lafoaia se ituaiga o malo monarchical i Italia. Talu mai le amataga o le 1948 na oo mai i le malosi a Faavae fou o le Republic, lea o loo faaaogaina lava pea i aso nei.

Italia po nei

O le ituaiga o malo i totonu o lenei atunuu, - o se malo faitele Palemene. O le Ao o le Malo - o le peresitene o le - ei ai se matafaioi laiti. Uma mana o tulafono i le Republic ua faatinoina e le Palemene. O lenei tino e aofia ai vaega e lua: o le Senate ma le Maota o Sui Tofia. Le Malo Italia - o le Aufono a Minisita - faaaoga lona mana faapitoa. Sili malosiaga tuuina atu Palemia. Le peresitene o le filifilia e le Palemene. Ana galuega ua faatapulaaina foi e le countersignature Premiere po o le galuega talafeagai. O le isi o le paranesi i Italia ua faatusa i le Faavae Faamasinoga, o lona 15 ua tofia tagata e le Peresitene, Palemene ma le tino silisili o le aoao o le pule ma le pulega. Pepa o le malo i Italia ua i ai le specificity o le ua filifilia e tagata o le Maota e ala i le faitau aofai o tagata atoa, vaevaeina i itumalo e tusa ai ma le tusiga igoa ma le vaevaeina o le aofaiga e 630 (o le aofai o nofoa i le tulaga o le Palemene). Senate foi sui 20 itulagi o Italia.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.