FaavaeinaTala

O le amataga o le nofoaiga a le faigamalo Carolingian o tulaga Frankish

faamanuiaina faigamalo Carolingian i autasia tulaga Frankish i lalo o lana pulega. Io latou luma i pulea le atunuu na e Merovingian vaivai. Karl Martell o se taitai lauiloa ma courtier, e ui lava e faapea ai o se tupu. Ia pulea e sasa ai Arapi i le Taua o Poitiers i 732. Ina ua mavae lenei mea na tupu, na avea na o se mataupu o le taimi o le afio mai i le mana o lana faigamalo.

francs fragmentation faaupufai

le mafai ona maua Karlu Martellu le amataga o le nofoaiga a le faigamalo Carolingian. Na maliu o ia i le tausaga e 741. na maua lona atalii Pepin le puupuu mai ia te ia le tagavai o le pulenuu o le francs maota. Ae peitai, ei ai pea le Inisetiute o le mana o le tupu, o le umia lea sa Merovingian.

O lea, Pepin o le alii feudal o le lima lona lua, o le na pule i le itumalo o Neustria, Burgundy ma Provence. alu vaega o le faasoasoaina o lona tama i lona uso Karlomanu. e masani ona tau uso i autau e faasaga i fili toatele. O le amataga o le nofoaiga a le faigamalo Carolingian sa faailoga e taua i le ituaiga Germanic mai sasae - le Bavarians ma Alemanni.

I le 742, o le Carolingian folafola taua i luga o le Duke o Aquitaine Gunald. O ia, pei o le toatele o le isi alii, talitonu o faoa le uso mana i le setete. pulea e le vete Gunaldu le tele o nuu laiti, ina ua uma lea sa tuitui mai o ia mai nei atunuu. Ae sao pea Pepin i le accession o se tupu fou Childeric III o le faigamalo Merovingian. O le mana moni e leʻi ma sa itiiti ni nai punaoa e tau le alii feudal mamana.

O le taunuu o le mana Carolingian

ua le tele o tausaga ua mavae i le squabbles le va o le dukes ma earls. Mulimuli ane, na auina Pepin se emipasi i le Pope, o le na fesili pe o le aia tatau e avea ma tupu o le tasi ua i ai e leai se mana moni. fai Zahari e faapea o le aia tatau e tatau ona sili ona mamana ma le faatosina. O le malamalama lanu meamata mo Pepin.

Ina ia sa aloaia faaletulafono le amataga o le nofoaiga a le faigamalo Carolingian, sa ia faatulagaina se fonotaga a le Franks i Soissons. Na tupu lenei mea i le 751. O le tele o alii faamaoni ma aliʻi palota mo Pepin. na auina Childeric i le nofoaga faafaifeau (o se vaega lenei o le a fua i le Ogatotonu Ages). Lea na faataatia ai le amataga o le nofoaiga a le faigamalo Carolingian. Tausaga 752 th fanau mai o Keriso ua avea ma se mataaga mo lenei genus.

Faatosinaga e faasaga i le Saxons ma le Lombards

Sa e faamaonia e le tupu fou lona legitimacy ma viability. Muamua fouvale faasaga i le mana fou lelavava Saxons. O le amataga o le nofoaiga a le faigamalo Carolingian sa faailoga i le taua ma lenei ituaiga. Tupu i lana autau oo atu i le Vaitafe o Weser, sa faatoilaloina ai le Saxons. Ina ua mavae lena, sa amata ona saafi i le Franks e sili atu nai lo le muamua. I le faaopoopo atu, sa latou tagata faapaupau pea, ina ia i lenei taimi, amata la latou talaiga misionare Kerisiano i le vao e oo lava i Siamani.

Pepin o se soa staunch o le Pope, ma le faatoai atu o lea o le tupu fou ma ave mana. Lea puipuia Franks le Tama o le Ekalesia i soo se taimi ia na faamataʻuina e tuaoi Lombards, e pule i le tele o Italia po nei. I le 752 osofaia lo latou taitai Aistulf le pitonuu o Roma. O le fou Pope Stephen III auina atu se tusi i Franks talosaga atu mo tupe maua. O le amataga o le nofoaiga a le faigamalo Carolingian. Aso faauuina tau i tua i tatou, ae alu Pepin i Roma, e ui lava i le matautia o revolts i le pito i tua.

Na manuia le taumafaiga. na faatoilaloina le taitai e le Lombards. Ua ia tautino e tuuina atu le pope se aai taua o Ravenna. I le faaopoopo atu, ia totogi a faamagaloga tele i le Franks ma le taimi e taofi ai le faiga faavae faigata e faasaga i Roma.

faiga faavae o le atunuu

I faiga faavae totonu o le atunuu e lagolagoina malosi foi Pepin le Ekalesia. Sa talitonu o ia e mafai ona avea lenei faalapotopotoga o se tasi o poutu autu o le setete. Ua faailoa mai e le Tupu o se lafoga fou - o se sefuluai. O le tupe e totogiina e tagata uma o le malo Frankish. alu tupe i le teugatupe ekalesia.

lagolagoina foi Pepin le autau. amata lona tama o le faiga o le tufatufaina laueleele mo le auaunaga. faaauau pea e le tupu fou o lenei faiga faavae, faapea ai le faamalosia o lona mana. E ui lava o lenei tulaga ua taitaiina e toe fragmentation feudal o Western Europa i le Ogatotonu Ages.

maliu Pepin i 768. Ina ia latou sa tuu i iuga o le nofoaiga a le faigamalo Carolingian. Na faamaeaina ma le manuia Faavaeina o se faataitaiga fou o le tulaga Frankish. I ni nai tausaga mulimuli ane, o le a le emeperoa o lona atalii Charles o le pule o Roma i le faatusa o le taimi ua tuanai Europa mamalu.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.